Dubrovačko-neretvanska županija protuzakonito je izvlastila zemljište za izgradnju pa je zaustavljen višemilijunski projekt Centra za gospodarenje otpadom iznad Malostonskog zaljeva. Alternative nema i Dubrovčanima prijeti zagušenost smećem

Nacional je proteklog tjedna doznao da je Ministarstvo pravosuđa i uprave u ožujku na čelu s ministrom Damirom Habijanom poništilo izvlaštenje zemljišta za gradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje u Trnovici iznad Malostonskog zaljeva kod Dubrovnika što je, po svemu sudeći, bio razlog zaustavljanju radova na koje je 14. travnja preko Facebooka upozorio mještanin Pero Grošeta. No taj zastoj, izazvan rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave u kojemu jasno stoji da je Dubrovačko-neretvanska županija postupila protuzakonito kad je 2021. izvlastila zemljište za gradnju CGO-a Lučino razdolje, otvara mnogo ozbiljniji problem s potencijalno teškim posljedicama za cijeli jug Hrvatske: bude li gradnja CGO-a Lučino razdolje, višestruko kontroverznog projekta vrijednog 54 milijuna eura čija gradnja već sada kasni, morala čekati rješenje kompliciranoga vlasničkog spora Trnovičana i države oko zemljišta na kojemu bi Centar trebao biti sagrađen, to će dubrovački kraj dovesti u ozbiljan cajtnot kada je riječ o konačnom rješenju zbrinjavanja otpada, s obzirom na to da je postojećemu odlagalištu Grabovica, na kojemu se deponira otpad grada Dubrovnika, u već nekoliko navrata produžavan vijek trajanja, a najnoviji je, prema izjavi gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića Nacionalu, određen za ljeto 2027. Veliko je, međutim, pitanje hoće li CGO Lučino razdolje i do tada biti završen, s obzirom na najnovije rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave koje je na neodređeno vrijeme zaustavilo radove koji su, kašnjenjima i teškoćama usprkos, ipak bili počeli.

Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave donijela je 18. ožujka rješenje kojim je uvažila žalbe osmoro mještana i nasljednika mještana Trnovice, sela u dubrovačkom zaleđu iznad Malostonskog zaljeva, kojima su osporili rješenje Upravnog odjela za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije od 23. srpnja 2021. o trajnom izvlaštenju zemljišta za gradnju CGO-a Lučino razdolje. “Žalbe su osnovane. Poništava se rješenje Dubrovačko-neretvanske županije i predmet vraća na ponovni postupak”, stoji u rješenju Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave klasa UP/II-943-04/21-01/383, urbroj:514-04-03-01-1/07-25-02 koje je u posjedu Nacionala. U obrazloženju rješenja, napisanom na četiri i pol stranice, podsjeća se kako je Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije rješenjem od 23. srpnja 2021. “prihvatio prijedlog Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije te je radi izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje u Trnovici određeno potpuno izvlaštenje” čestica upisanih “u zk ul 33. k.o. Trnovica, uknjiženog prava vlasništva Seoske zajednice, a upisanog posjeda u posjedovnom listu br 27. k.o. Trnovica u korist općine Dubrovnik”.

Nadalje se u rješenju navodi: “Točkom 3. (pobijanog rješenja, op.a.) određeno je da je korisnik izvlaštenja (Dubrovačko-neretvanska županija, op.a.) dužan na ime nakade za izvlaštenje nekretnine položiti iznos od 2.665.4523.20 kuna na poseban pobliže označen račun proračuna Dubrovačko-neretvanske županije u korist vlasnika nepoznatog sjedišta, odsutna i nepoznatog prebivališta i boravišta, i nepoznatih nasljednika umrlih, SEOSKOJ ZAJEDNICI, uknjiženoj vlasnici u cijelosti, u roku od 15 dana od pravomoćnosti rješenja. (…) Točkom 5. određena je provedba rješenja u zemljišnoj knjizi na način da se izvlaštene nekretnine upišu kao neotuđivo vlasništvo Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije”. Potom se u rješenju Ministarstva pravosuđa i uprave navodi ovako: “Žalitelji pobijaju prvostupanjsko rješenje zbog povrede pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom, navode da se protive izvlaštenju, da se smatraju stvarnim vlasnicima predmetnih nekretnina i da se u vezi utvrđenja vlasništva pred nadležnim sudom vodi zemljišno-knjižni ispravni postupak te da je prvostupanjsko tijelo trebalo u smislu članka 36a Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade donijeti privremeno rješenje o izvlaštenju. Ističu da ni tržišna vrijednost predmetnih nekretnina nije pravilno utvrđena. Predlažu pobijano rješenje poništiti i predmet vratiti na ponovni postupak. Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije u odgovorima na žalbe protivi se svim žalbenim navodima.”

Ministarstvo pravosuđa i uprave na čelu s ministrom Damirom Habijanom 18. ožujka poništilo je izvlaštenje zemljišta za odlagalište Photo: Patrik Macek/PIXSELL

“Žalbe su osnovane”, navodi se dalje u rješenju Ministarstva pravosuđa od 18. ožujka ove godine i objašnjava: “Stranke su osporavale da su predmetne nekretnine vlasništvo ‘Seoske zajednice’, već da su njihovo stvarno pravno (izvanknjižno) vlasništvo. Na tu okolnost istakli su da su je pred nadležnim općinskim sudom pokrenut zemljišno-knjižni ispravni postupak radi utvrđenja prava vlasništva. Prvostupanjsko tijelo je zaključilo da vlasništvo nije utvrđeno neprijeporno, te je sukladno (…) odlučilo sredstva na ime naknade položiti na poseban račun, dok se ne utvrdi tko su stvarni vlasnici i u kojem dijelu”, a potom, nakon provedene procedure koja se podrobno opisuje u rješenju, odlučilo i da Dubrovačko-neretvanska županija ima pravo izvlastiti zemljište za gradnju CGO-a Lučino razdolje. “Ovo drugostupanjsko tijelo”, stoji međutim u rješenju kojim je Ministarstvo ukinulo odluku Županije, “je utvrdilo da se u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja nije vodilo računa o pravilima postupka koji su od utjecaja na rješavanje stvari. (…) Žalitelji kao zainteresirane stranke su se tijekom postupka pismeno i na usmenim raspravama očitovali da se protive prijedlogu za potpuno izvlaštenje i dostavljenim procjembenim elaboratima sudskih vještaka. Međutim, prvostupanjsko tijelo je u nastavku postupka zanemarilo njihove prigovore na procjembene elaborate te unatoč njihovim prigovorima donijelo pobijano rješenje.”

Dalje se u rješenju navodi: “Prema pravnom stajalištu ovoga drugostupanjskog tijela procjembeni elaborati za potrebe postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine mogu biti temelj za određivanje naknade, ukoliko ih ne ospore predlagatelj izvlaštenja i izvlaštenik. Ali, u situaciji kad stranke u postupku ospore procjembene elaborate vještaka, kao što je to bilo u konkretnom slučaju oni ne mogu biti temelj za utvrđivanje vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje. Stoga, u situaciji kada je visina naknade za potpuno izvlaštenje nekretnine bila sporna, prvostupanjsko tijelo je budući da su stranke prigovorile procjembenim elaboratima vještaka iz postupka osiguranja dokaza u kojem je vještačenje obavljeno izvan usmene rasprave, bilo dužno imenovane vještake iz postupka osiguranja dokaza saslušati na usmenoj raspravi kako bi vještacima omogućilo obrazlaganje elaborata te strankama omogućilo da im mogu postavljati pitanja i zatražiti objašnjenja o izloženom nalazu i mišljenju, a ako i nakon toga stranke osporavaju procjembene elaborate u smislu odrediti novo vještačenje po drugim stalnim sudskim vještacima ili sudskim procjeniteljima odgovarajuće struke radi utvrđivanja svih bitnih činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje naknade za predmetne nekretnine.” Stoga, zaključuje se u rješenju Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Ministarstva pravosuđa i uprave od 18. ožujka, pobijeno rješenje kojim je Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije 23. srpnja 2021. oduzeo zemljište za gradnju CGO-a Lučino razdolje, ocijenjeno je “kao nezakonito”, a postupak izvlaštenja zemljišta vraćen na početak.

Sudski prijepori oko vlasništva još su daleko od rješenja. Gradu Dubrovniku i jugu Hrvatske prijeti ozbiljan cajtnot oko trajnog rješenja zbrinjavanja otpada, a možda i ‘napuljski scenarij’.

Nepunih mjesec dana nakon što je Ministarstvo poništilo rješenje o izvlaštenju, 14. travnja, Trnovičanin Pero Grošeta, jedan od podnositelja žalbe, na svom Facebooku je objavio ovaj post: “Mediji šute, političari šute, Župan šuti – već više od mjesec dana ne čuju se radni strojevi (bageri) u Lučinu razdolju pa se nadamo da je to i kraj još jedne promašene političke avanture! Kako bi to u Konavlima rekli ‘kako ono i oće akobogda’!” Premda Pero Grošeta, kako je kazao Nacionalu, ni do prošlog tjedna nije bio dobio rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, pa za njega nije ni znao, zapazio je da su radovi stali, što je zasigurno bila posljedica spomenutog rješenja. Međutim, kako je Nacional doznao, rješenje ipak postoji te je došao u njegov posjed, a vijest o tom dokumentu brzo se pronijela dubrovačkim krajem, pa je za nju saznao i krug oko koalicije “Snaga juga”, koju su za predstojeće lokalne izbore formirali Možemo!, SDP i “Srđ je grad”. Tako je njihov kandidat za Dubrovačko-neretvanskog župana Marko Giljača u subotu, 27. travnja, o toj temi održao i konferenciju za novinare, na kojoj je kazao kako su svi radovi na CGO-u Lučino razdolje “službeno obustavljeni”. “Godinama upozoravamo na štetnost ovog projekta za okoliš, ali i na nekompetentnost Agencije za gospodarenje otpadom koja je pravi primjer (ne)sposobnosti županijske vlasti pod vodstvom HDZ-a. Projekt koji je silom nametan lokalnoj zajednici sada je zaustavljen, a razlozi za to konačno izlaze na vidjelo”, kazao je među ostalim Giljača.

Nacional je razgovarao s Nevenkom Đirlić, jednom od osmoro Trnovičana koji su podnijeli žalbu protiv županijskog rješenja o izvlaštenju zemljišta, inače predvodnicom inicijative “Pravo na zavičaj” koja se proteklih godina vehementno suprotstavljala gradnji CGO-a Lučino razdolje, argumentirajući, na temelju provedenih istraživanja, da će otpadne vode Centra prije ili kasnije kroz tamošnje porozno krško podzemlje izbiti u more obližnjeg Malostonskog zaljeva i zagaditi ga te tako trajno uništiti višestoljetnu zaštićenu tradiciju uzgoja malostonskih školjaka kamenica, nadaleko poznatoga gurmanskog specijaliteta. Osim što je ekološka i građanska aktivistkinja, Nevenka Đirlić i stručno je osposobljena za razgovor o vlasničkim pravima jer je dugo vodila Zemljišno-knjižni odjel u Dubrovniku. Ona tvrdi da bi Dubrovačko-neretvanska županija u ponovljenome postupku morala voditi računa o tome da je vlasnički spor pred Općinskim sudom u Dubrovniku i da bi rješenje o izvlaštenju moralo biti doneseno tek nakon što se razjasni pripada li zemlja u Trnovici mještanima ili “Seoskoj zajednici”, što je predmet sudskog spora koji je Dubrovačko-neretvanska županija, smatra ona, u svojem rješenju zanemarila.

Malostonski zaljev u kojemu se uzgajaju nadaleko poznate školjke kamenice, iznad kojega bi trebao biti sagrađen Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, za čije se otpadne vode tvrdi da će trajno zagaditi zaljev i onemogućiti uzgoj kamenica. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

“Mislim da će poništenje izvlaštenja prolongirati cijeli slučaj i ne znam kako će se sve odvijati”, kazala je Nevenka Đirlić za Nacional i objasnila kako je “pojam ‘Seoske zajednice’”, na koju je vlasnički upisana izvlaštena zemlja u Lučinu razdolju, “izmišljen”. Naime, zemljišne knjige za to područje izgorjele su 1943., tijekom Drugoga svjetskog rata. Država je pokušala rekonstruirati vlasništvo, ali stranke su saslušane prvi put tek 1958., pa ona tvrdi da je tada “izmišljen” pojam “Seoske zajednice” kako bi zemljište moglo dobiti vlasnika. “Podaci su u zemljišne knjige uneseni tek 2020., i to mojom zaslugom”, tvrdi ona. “Ja sam u predmetu koji je pokrenulo Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku predsjednici Općinskog suda u Dubrovniku Marijani Capurso Kulišić podastrla sve dokumente kojima dokazujemo pravno sljedništvo od 1890. do 2020. godine, na što je predstavnik DORH-a Damir Krmek rekao da Općinsko državno odvjetništvo ne može ništa, jer se vidi pravno sljedništvo”, tvrdi Nevenka Đirlić. “Rodoslovno stablo moje obitelji vidljivo je u Trnovici od 1470. godine. Mi imamo vlasnička prava oko te vrtače. Svi imamo svoj dio i to nam nitko ne može osporiti. Oni mogu reći što god hoće, ali to ništa nije riješeno”, kazala je Nevenka Đirlić Nacionalu.

Ona tvrdi kako je predsjednicu suda pitala “hoće li morati preotvarati ostavinske rasprave kako bi dokazali vlasništvo”, dodajući kako je sutkinja na to odgovorila da bi “odmah to zemljište upisala na njih, ali da ne zna u kojem suvlasničkom dijelu”. “Nije to nikakva ‘Seoska zajednica’, nego određeni suvlasnički dio. U svakom slučaju, 35 osoba iz Trnovice uložilo je prigovor na vlasničko rješenje sa ‘Seoskom zajednicom’, a i DORH je pokrenuo svoj predmet, potražujući uime države vlasništvo nad tom zemljom. Sud sada treba riješiti dva slučaja, a sada stiže još i ovo rješenje iz Ministarstva pravosuđa i uprave. To će svakako prolongirati cijelu situaciju. Pitanje je sada koliko će država činiti pritisak i na županijski Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove ali i na Općinski sud, sad kad vide da im je sve ovo poništeno. Jer svi se oni, znate, pomalo boje politike. A još idu lokalni izbori, na kojima se više neće kandidirati HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić, koji je gurao cijeli projekt Lučina razdolja”, opisala je Nevenka Đirlić novonastalu pravno-političku zbrku.

Kašnjenje, a potom zaustavljanje projekta ugrozit će zbrinjavanje otpada grada Dubrovnika i cijele županije, jer je postojeće gradsko odlagalište Grabovica trebalo biti zatvoreno još 30. travnja 2017.

Na pitanje misli li da bi Dubrovačko-neretvanska županija u ponovljenom postupku izvlaštenja morala čekati sudsko rješenje o vlasništvu, a ne samo iznova raspraviti visinu naknade za izvlaštenje, što Ministarstvo pravosuđa implicite sugerira u svom rješenju, Nevenka Đirlić kaže kako smatra da bi morali “djelovati sinkronizirano”. “Trebali bi imati podatak iz zemljišne knjige i da se točno vidi tko je vlasnik tih nekretnina. Ali poništenje izvlaštenja dokazuje da ni dosad nisu o tome vodili računa. Zažmirili su da postoji sudski predmet u kojemu Općinsko državno odvjetništvo vodi postupak, kao i naš prigovor na to stanje. Mi mještani koji smo uložili žalbu na jednom smo službenom razgovoru konstatirali da je zemljište sporno, i to je ušlo u zapisnik, ali su u rješenju o izvlaštenju taj podatak prešutjeli. A sada se iz rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave vidi da postoji prijepor. Očito su neke stvari pokušali zataškati. Prema tome, županijski ured, ODO i Općinski sud morali su zajednički konstatirati da zemljišnoknjižno stanje tog zemljišta uopće nije definirano. Na kraju, bila je puka politička odluka da se CGO smjesti baš u Trnovici, na Lučinu razdolju, što je u ekološkom smislu prava katastrofa. Rekli su: ‘Tamo nema ljudi.’ Znali su nam reći: ‘Neće nama pet baba iz Dubrovačkog primorja omesti projekt koji vrijedi 54 milijuna eura’, a sada je to još i mnogo više jer su morali graditi pristupne putove, ceste i mnogo toga drugog. Ali najveća je nesreća da su ljude, doslovce, istjerali s tog područja. Projekt CGO Lučino razdolje izazvao je demografsku katastrofu: taj divni, netaknuti kraj uništen je miniranjem, asfaltiranjem, građenjem i teškim strojevima. A što će tek biti kad ovamo krenu kamioni s otpadom…”, pita se mještanka Nevenka Đirlić.

Poništenje izvlaštenja zemljišta u Lučinu razdolju dodatno će, možda i na neodređeno vrijeme, usporiti dovršenje projekta koji ionako već kasni najmanje godinu i pol. Na internetskoj stranici Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije piše kako je “razdoblje prihvatljivih izdataka Projekta od 1.10.2019. do završetka svih projektnih aktivnosti, a najkasnije do 31.12.2023.” To kašnjenje, pak, ugroziti će zbrinjavanje otpada grada Dubrovnika i cijele Dubrovačko-neretvanske županije, jer je postojeće gradsko odlagalište Grabovica, prema prvotnim planovima, trebalo biti zatvoreno još 30. travnja 2017. Sedam i pol godina kasnije, u rujnu prošle godine, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća izjavio je kako bi zatvaranje Grabovice “bilo realno do kraja 2025. godine” i da “do tada neće biti gotov CGO Lučino razdolje” te da Grad traga za alternativama. Novi je rok za zatvaranje Grabovice postavljen u ljeto 2027. godine. Pitanje je, međutim, hoće li CGO Lučino razdolje biti dovršen i dotad, s obzirom na to da je poništeno rješenje o izvlaštenju zemljišta te da su i sudski prijepori oko vlasništva još daleko od rješenja. Dubrovniku i jugu Hrvatske, dakle, prijeti ozbiljan cajtnot oko trajnog rješenja zbrinjavanja otpada, a možda i “napuljski scenarij”.

Mato Franković, aktualni gradonačelnik Dubrovnika, izjavio je da je zatvaranje odlagališta Grabovica ‘realno do kraja 2025.’ Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nacional je u srijedu, 23. travnja, dubrovačko-neretvanskom županu, pročelnici Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije Nikolini Kraljević i direktoru Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Josipu Bačiću poslao pitanja o slučaju. Zanimalo nas je jesu li se Dubrovačko-neretvanska županija ili Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnom sudu žalile na rješenje Ministarstva pravosuđa te koji su rokovi za rješenje žalbe. Pitali smo i koliko će rješenje Ministarstva pravosuđa usporiti gradnju CGO-a Lučino razdolje te kada će Centar biti pušten u rad. Zanimalo nas je i koliko projekt već sada kasni u provedbi, s obzirom na to da na internetskoj stranici Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije piše kako je “razdoblje prihvatljivih izdataka Projekta od 1.10.2019. do završetka svih projektnih Aktivnosti, a najkasnije do 31.12.2023.”. Zamolili smo i objašnjenje tog kašnjenja. Zanimalo nas je i jesu li sagrađene pretovarne stanice za otpad na području te županije, kasni li njihova gradnja i koliko. Pitali smo i je li moguće otvoriti CGO Lučino razdolje ako nisu završene pretovarne stanice, a zanimalo nas je i je li gradnja CGO-a Lučino razdolje izgubila pravo za financiranje iz EU-a, je li prebačena na teret državnog proračuna i u kojem iznosu. Do zaključenja ovog broja Nacionala odgovore nismo dobili.