Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u utorak se na Pantovčaku sastao s poljskim kolegom Andrzejom Dudom. Razgovarali su o bilateralnim odnosima Hrvatske i Poljske, sigurnosnoj situaciji u Europi i svijetu, energetskoj sigurnosti i regionalnoj stabilnosti.

“Predsjednik Duda se pokazao kompetentnim liderom, na zadovoljstvo cijele Europe, i želim mu ono što si on želi najbolje. Nije nam prvi put da se susrećemo, stavove koje imamo poznati su obojici. I nismo ovdje pregovarali nego razgovarali, izmjenjivali mišljenja o nerješivim problemima europske sigurnosti. Nisam ja taj, a ni Hrvatska, ta koja će ih riješiti, a bojim se ni da Poljska to ne može sama. Trebat će puno strpljenja i vremena da se te stvari dovedu u red i tu bih se, što se tiče tog dijela razgovora, zaustavio”, rekao je Zoran Milanović.

Naglasio je da su unutarnja i vanjska politika dva različita svijeta, ‘dvije različite zvijeri’. “Kad gledam izvana, onda su mi svi vodeći poljski političari i državnici slični, po stavovima i generalnom svjetonazoru. Oni se, naravno, ne vide takvima. Ali, oni izvana i nas vjerojatno vide na takav način. Poljska ima svoje nacionalne interese koji se ne mogu mijenjati ovisno o modnoj sezoni i u tom svijetu me veseli da Hrvati i Poljaci mogu reći da su naši odnosi zdrav i prijateljski. Bilo bi bolje da je naša robna razmjena malo više u korist Hrvatske nego u korist Poljske, ali uvijek mora postojati neki ekonomski disbalans. Uvijek netko izvozi malo više ili malo manje, nekad i puno više, ali sve se to na kraju nekako kompenzira i dovede u ravnotežu. Visoke carine vjerojatno nisu rješenje, ali vidjet ćemo. Tu, naravno, ne govorim o našim odnosima jer smo dio zajedničkog tržišta pa o nikakvim nametima nema ni govora. Ciljam dalje”, naglasio je Milanović.

BILATERALA Poljski predsjednik stiže u Zagreb na sastanak s Milanovićem

Poljski predsjednik Andrzej Duda se zahvalio na gostoprimstvu. “Razgovarali smo s nešto drugačijim pogledom na politiku jer je drugi mandat drugačiji od prvog, on je svojevrsno nadopunjavanje. Moj drugi završava i razgovarali smo o izazovima u sljedećim mjesecima te su te teme bile dominantne. Rekao sam mu da se pobrine o mojim sugrađanima kojih više od milijun dolazi turistički u Hrvatsku svake godine. Vidim da se smiješi pa sam siguran da na to možemo računati. Drago mi je i da se može računati na hrvatske vojnike u NATO savezu, a zatražio sam i da se njihov broj poveća. Osvrnuli smo se i na sigurnost granica, koja je u fokusu otkad je počela ruska agresija na Ukrajinu. Rekao sam da smo solidarni ako će trebati podrška Hrvatskoj u zaštiti granica. Uvijek smo spremni pomagati Hrvatskoj jer smatramo da je to naša saveznička obaveza“, izjavio je Duda.

Komentirao je rat u Ukrajini: “Naši stavovi se podudaraju jer obojica želimo da taj rat završi i da ruska agresija završi, ali želimo da završi pravednim i trajnim mirom. To znači da države istočnog krila NATO-a i Europa mogu mirno živjeti, što podrazumijeva da se rat ne vrati u Ukrajinu. Nadam se da ćemo uspjeti to realizirati u kratkom vremenu”.

Duda se osvrnuo i na priče iz Rusije o tome da se NATO priprema napasti Rusiju i Bjelorusiju. Nazvao je tu retoriku zastrašivanjem na ‘sovjetski način’. “Ponavljam, NATO je obrambeni savez, nikad nije napao i nikad nije napao, održava sigurnost. Ako netko napada, to je onaj koji bombardira civile i naseljene gradove. To je Rusija”, istaknuo je, prenosi N1.

TRAJNA PRIJETNJA Njemački mediji: Sprema li Rusija napad na NATO?

Milanović je poručio da mu situacija da NATO napadne Rusiju djeluje nemoguće. “Samim time, hipotetska situacija je nemoguća i nelogično je to komentirati. Ovdje nismo da bismo pregovarali ili tražili rješenja jer to nam nije u mandatu i moći. Tu smo da bismo razgovarali. Perspektive su različite, geografija je sudbina. Naša geografija bila nam je prokletstvo u novijoj i starijoj povijesti, a u novije možda nije prokletstvo. Ponovit ću, lojalni smo saveznicima u NATO-u, a sve izvan toga je hladni i nepoznati svijet. Promatramo ga i ne možemo se previše uplitati, niti ćemo se uplitati. Poljska neće slati vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju u Ukrajinu, koja bi se vrlo lako mogla pretvoriti u borbenu misiju. Poljska u tome ne želi sudjelovati, Hrvatska neće“, rekao je.

Dodao je da rješenje do kojeg će doći neće biti pravedno. “Izdvajat će se više za vojsku… Već 20 godina slušam o izdvajanju dva posto BDP-a u obranu. Treba definirati što je točno BDP, što uspoređujemo, topovsku granatu za par stotina dolara, a mi bi ih kupili za par tisuća? Hoćemo li završiti na sedam posto kako bismo kupili određeni kvantum kinetičke energije? Poljska kupuje tenkove u Južnoj Koreji. Europa ih nema. Za što smo ratovali posljednjih 300 godina? Malo banaliziram, ali to je situacija koju treba promijeniti. Europa mora biti autonomnija. Zato, kad se govori o izdvajanju BDP-a, treba vidjeti što se može kupiti za određeni postotak. Tenk košta 25 milijuna eura i izbacuje ga se iz uporabe oružjem vrijednim sto tisuća. Namjerno nisam rekao 10.000 eura. Zato, ne govorimo o postocima BDP-a, jer računice se ne podudaraju. Bitno je koliko se oružja može priskrbiti i koliko moći možete donijeti. Da ne dužim, rat u Ukrajini će završiti, ne na pravedan način jer je to nerealno. I vratit ćemo se ‘real’ politici. Rusija neće otići. S Poljskom u narednih 50 godina sigurno neće biti prijatelji i morat ćemo živjeti u tim okolnostima”, zaključio je.

VOJNI SAVEZI U REGIJI Klizi li Balkan prema novom ratu? Teško, evo i zašto