‘U Zaboku se pod krinkom zelene tranzicije – izgradnje sunčanih elektrana – događa izvlaštenje oko 400 privatnih vlasnika oranica u korist privatnog investitora’, tvrdi Dušica Radojčić, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode

Nakon što je saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić ukazala na nevjerojatno onečišćenje u Gospiću, gdje je na ilegalnom odlagalištu površine oko 13.000 kvadrata odloženo navodno preko 20.000 tona plastičnog i infektivnog uz veću količinu još nedefiniranog otpada, Ministarstvo zaštite okoliša najavilo je da će to biti sanirano u trećem kvartalu ove godine. Međutim, do danas nije napravljena ni jedna pripremna radnja. Dušica Radojčić kaže da su sredstva osigurana, ali je pitanje hoće li biti dovoljna.Kao predsjednica Odboraza zaštitu okoliša i prirode zatražila je da se sanacija hitno pokrene, a upite o detaljima slučaja i planiranom načinu i početku sanacije službeno je uputila Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tražeći da odgovore što se točno radilo proteklih osam mjeseci tijekom izuzimanja dokaza i koje su to radnje sprječavale pripremu sanacije i poduzimanje privremenih mjera sprječavanja onečišćenja okoliša.

U međuvremenu je otkrila i novi slučaj u Krapinsko-zagorskoj županiji i smatra ga presedanom u Hrvatskoj. Dušica Radojčić tvrdi da se u Zaboku pod krinkom zelene tranzicije – točnije, izgradnje sunčanih elektrana – događa izvlaštenje oko 400 privatnih vlasnika oranica u korist privatnog investitora. Kako je naglasila, ne izvlašćuje ih se radi građevina od javnog interesa – bolnice, ceste, kanalizacije i sličnog, već radi sunčanih elektrana koje se grade za profit jednog vlasnika. Navodno se slično priprema i za područje Pregrade gdje je u pitanju izvlaštenje oko 70 vlasnika parcela o čemu je jutarnji list prije par dana pisao, navodeći Dubravka Posavca kao spomenutog privatnog investitora.

Kako je čak 400 privatnih vlasnika oranica u Zaboku obuhvaćeno tim procesom izvlaštenja radi građevina od javnog interesa, i to u korist samo jednog privatnog investitora, pitali smo gradonačelnicu Zaboka Valentinu Đurek, koja je na toj poziciji od lipnja ove godine, tko je taj investitor i kako je kao gradonačelnica reagirala kada su je na to upozorili.

U prostorijama Grada Zaboka održan je 11. listopada okrugli stol s građanima Zaboka i okolnih sela na kojem je bio i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić I Sandra Benčić iz Možemo!. FOTO: Grad Zabok

„Investitori su tri privatne tvrtke istog vlasnika, registrirane u Varaždinu, Križevcima i Ivancu, koje su 2021. i 2022. godine ishodile lokacijsku dozvolu za izgradnju solarnih elektrana na području Zaboka. U tome nema ništa sporno. Međutim, temeljem zakonskih izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donesenih u Hrvatskom saboru 2023. godine, i to po hitnom postupku, i Zakona o izvlaštenju, omogućeno je da privatni investitori provode izvlaštenja u ime tzv. javnog interesa, što do tada nije bilo moguće. Pravi problem je nastao ovoga ljeta kada su naši sugrađani počeli dobivati dopise s naslovom ‘Osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina u svrhu potpunog izvlaštenja radi izgradnje solarnih elektrana’. Odmah sam zatražila sve relevantne informacije i angažirala pravne stručnjake. Naš je stav od početka jasan – Grad Zabok neće podržati izvlaštenje privatne imovine građana u korist privatnih interesa, pogotovo pod krinkom javnog interesa“, rekla je za Nacional Valentina Đurek.

U pitanju su njive koje mještani Zaboka i okolnih sela koriste tijekom cijele godine i na kojima su plastenici, nasadi lijeske, sijeno za koze s obližnjeg OPG-a, prostori za ispašu peradi, zemljište u zakupu OPG-a koji uzgaja svinje itd. Cijela priča još uvijek se nije otela kontroli, ali su se mještani Zaboka 29. rujna okupili i jasno dali do znanja da neće dopustiti otimanje svoje zemlje. No tko to može spriječiti ako je načelno sve po zakonu?

„Nažalost, sadašnji zakonski okvir takve postupke formalno dopušta, ali to ne znači da su oni i ustavni. Zbog toga smo kao Grad pokrenuli inicijativu za ocjenu suglasnosti Zakona o obnovljivim izvorima energije i Zakona o energiji s Ustavom Republike Hrvatske te smatramo da su povrijeđena temeljna prava građana – prvenstveno pravo vlasništva zajamčeno člancima 3. i 48. Ustava. Grad će se obratiti saborskim zastupnicima i zatražiti da petina zastupnika podnese Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. To je jedini zakoniti način da se taj presedan zaustavi“, objasnila je gradonačelnica Đurek.

Prema dostupnim joj informacijama, riječ je o jednom cjelovitom projektu koji je formalno podijeljen na pet zasebnih elektrana – Zabok 1, Zabok 2, Zabok 3, Zabok 4 i Zabok 5. Istaknula je da Grad Zabok u tom postupku nije bio konzultiran niti je izdavao suglasnosti jer su to isključive nadležnosti državnih i županijskih tijela. Međutim, zakon navodno zabranjuje cjepkanje jednog jedinstvenog projekta na manje dijelove radi izbjegavanja postupka procjene utjecaja na okoliš. Je li kao gradonačelnica imala uvid u procjene utjecaja na okoliš i jesu li one uopće izrađene?

Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek upoznata je i s činjenicom da je oko grada puno ilegalnih odlagališta nedefiniranog otpada koji se zatrpava bagerima, a Grad reagira inspekcijski i komunalno

Kako je naglasila, sukladno Rješenjima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja su pristigla na adresu Grada Zaboka, izrada procjene utjecaja na okoliš za namjeravane zahtjeve nije bila ni potrebna. U prostorijama Grada održan je 11. listopada okrugli stol s građanima Zaboka i okolnih sela jer izvlaštenje čak 400 privatnih vlasnika oranica nikako ne može proći u tišini. Gradonačelnica Đurek priopćila je tada okupljenima koje će korake s tim u vezi poduzeti. Što im je rekla i kakva je bila njihova reakcija?

„Reakcije građana bile su snažne, ali dostojanstvene. Ljudi su zabrinuti i ogorčeni jer se osjećaju prevareno – njihova zemlja oduzima se bez mogućnosti pravedne rasprave. Na okruglom stolu jasno sam poručila da Grad stoji uz svoje građane. Konkretno, Grad Zabok podnijet će inicijativu za ocjenu ustavnosti zakona, potom će zahtijevati od nadležnih tijela da preispitaju zakonitost postupaka izvlaštenja te inzistirati na potpunoj transparentnosti i informiranju javnosti“, rekla je Valentina Đurek.

Budući da je saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić još u veljači od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražila da se hitno pokrene sanacija ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću, a do danas nije napravljena ni jedna pripremna radnja, zamolili smo gradonačelnicu Đurek da to komentira. Zašto su se spomenuta ministarstva oglušila na zahtjeve Dušice Radojčić i kako misli da će kao gradonačelnica uspjeti nešto pokrenuti ako ni predsjednica saborskog odbora nije u tome uspjela?

„Nažalost, to pokazuje da se kod nas institucionalna odgovornost često svodi na formalno poštovanje procedure bez stvarne zaštite okoliša i ljudi. No to nas ne smije obeshrabriti. Kao gradonačelnica inzistiram na tome da Zabok bude primjer drugačijeg pristupa – poštovanja zakona, ali i zdravog razuma i interesa građana“, istaknula je gradonačelnica Đurek.

Zanimljivo je da se nekako istovremeno širom Krapinsko-zagorske županije, a pogotovo na području Donje i Gornje Stubice, pojavio nemali broj ilegalnih odlagališta nedefiniranog otpada koji se potom zatrpava bagerima, i to ponekad u kasnim večernjim satima, što je uznemirilo mještane brojnih zagorskih sela. Pitali smo gradonačelnicu je li s time upoznata, je li o tome zaprimila prijave te ako se pokaže da su također u pitanju nedozvoljene radnje o kojima nadležna tijela nisu obaviještena, može li s tim u vezi nešto poduzeti?

„Da, upoznata sam s time. Svaku prijavu provjeravamo u suradnji s inspekcijama i komunalnim redarstvom. Ako se pokaže da su u pitanju nedozvoljene radnje, odmah reagiramo – inspekcijski i komunalno. Zabok već provodi redovite kontrole i sustavno sanira divlje deponije, što je dio našeg provedbenog programa za razdoblje 2025. – 2029.“

Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić ocijenila je zabočki slučaj kao još jednu smicalicu i perfidno kršenje zakona, što je i pojasnila: „Projekt zbog kojeg se mještane Zaboka želi izvlastiti predstavlja se kao izgradnja triju sunčanih elektrana iako se u naravi radi o jednom projektu. Jedna elektrana ima priključnu snagu 9999 kW, druga i treća po 5000 kW, a nalaze se jedna pored druge. Da je projekt predstavljen kao jedna sunčana elektrana od 20.000 kW, za nju bi trebalo ishoditi elektroenergetsku suglasnost. Sunčane elektrane do 10 megavata prema zakonu su jednostavni objekti za koje ne trebaju energetska odobrenja ni građevinske dozvole. Prije toga su postupci ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš provedeni i za sunčane elektrane Zabok 1 i 2 – dakle, ukupno ih je pet, jedna pored druge, ali su postupci provedeni zasebno. Zakon zabranjuje cjepkanje jednog jedinstvenog projekta na manje dijelove radi izbjegavanja postupka procjene utjecaja na okoliš. Radi se, dakle, o još jednoj smicalici i perfidnom kršenju zakona.“

Valentina Đurek došla je na poziciju gradonačelnice Zaboka u lipnju ove godine i ne želi da se takve stvari događaju, pogotovo već na početku njezina mandata. Kako je istaknula, od prvog dana postavila je jasne ciljeve – učiniti Zabok modernim, održivim i uključivim gradom za sve generacije: „To znači ulaganje u obrazovanje i dječje vrtiće, razvoj prometne infrastrukture i javnih prostora, podršku poduzetništvu i kulturnom stvaralaštvu te sustavno ulaganje u energetsku učinkovitost i zelene projekte.“ Veliki naglasak stavlja upravo na otvorenost i dijalog s građanima jer želi da osjećaju da ih njihov grad čuje, da se mogu uključiti i da znaju gdje odlazi svaki euro javnog novca, a Grad Zabok, zaključila je Valentina Đurek, mora biti primjer transparentne, učinkovite i empatične uprave.