Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ovih je dana ponovno otvorio raspravu o izmjenama Izbornog zakona u Domu naroda parlamenta BiH. Portal Klix.ba objavio je detaljnu analizu vezanu za problematiku izbora članova Predsjedništva, s naglaskom na predložene izmjene.

Prema članku 5. Ustava BiH, Predsjedništvo se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju neposredno s područja Federacije BiH, te jednog Srbina koji se bira neposredno s teritorija Republike Srpske – dakle, Ustav eksplicitno određuje da se članovi Predsjedništva biraju na teritorijalnom principu dva entiteta, uz nacionalnu pripadnost kandidata, tako da svaki entitet predstavlja jednu izbornu jedinicu.

Važno je naglasiti i da Ustav BiH nigdje ne koristi termin ‘predstavnik naroda’ za članove Predsjedništva. Članovi Predsjedništva jesu iz reda tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), ali nisu delegati tih naroda po Ustavu, već su dužni predstavljati sve građane Bosne i Hercegovine.

Tu interpretaciju potvrdio je i Ustavni sud BiH.

“U odluci broj U-5/98 iz 2000. godine jasno je utvrđeno da članovi Predsjedništva nisu zamišljeni kao predstavnici isključivo svojih etničkih grupa, nego kao predstavnici svih građana u svojim izbornim jedinicama​. Drugim riječima, članove Predsjedništva BiH ne biraju samo pripadnici jednog naroda, nego svi građani koji žive u entitetu iz kojeg se taj član bira”, naglašava Klix.ba u svojoj analizi.

HDZ-OVE UCJENE BiH mediji: Hoće li Plenković smiriti Čovića, ili izazvati dodatni kaos?

Ističu kako je ideja, u skladu s Daytonskim sporazumom bila da svaki konstitutivni narod ima mogućnost da jedan njegov pripadnik bude u vrhu države, ali da ga formalno biraju svi građani odgovarajućeg teritorija. Time se htjelo osigurati da izabrani član Predsjedništva, iako npr. Hrvat ili Bošnjak po nacionalnosti, ima legitimitet i izvan svog naroda, te da se time potakne integracija države​. Zbog toga Ustav BiH govori o članovima Predsjedništva “iz reda” Bošnjaka, Hrvata, Srba, a ne o ekskluzivnim predstavnicima tih naroda.

Prema prijedlogu koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub Hrvata u Domu naroda PSBiH, formalno bi se i dalje birao onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova birača u Federaciji BiH, ali uz dodatni uvjet: taj kandidat morao bi ostvariti izbornu pobjedu u određenom broju kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom. Konkretnije, predlaže se tzv. ‘dvostruki ključ’ po kojem kandidat mora pobijediti u najmanje tri od pet kantona s relativnom ili apsolutnom većinom hrvatskog stanovništva (Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Posavskom i Kantonu 10) da bi bio izabran​.

Takav prijedlog uvodi zasebnu izbornu jedinicu ili kriterij unutar Federacije na etničkoj osnovi, i to bez izmjene ustavnog teksta. Iz ustavne definicije, naime ne proizlazi da se entitet može dijeliti na više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva BiH.

SRUŠEN KVORUM Prekinuta sjednica Doma naroda parlamenta BiH, ništa od izmjena izbornog zakona

Pojednostavljeno – birač iz Federacije BiH trenutno ima pravo glasati za kandidata za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, bez obzira u kojem kantonu živi i koje je nacionalnosti. Novi uvjet bi de facto značio da glasovi birača u kantonima s hrvatskom većinom imaju veću težinu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva od glasova birača u ostalim kantonima. Takva diferencijacija biračkog prava nije predviđena Ustavom i protivna je principu jednake vrijednosti glasa svakog građanina.

Osim što bi takva izmjena predstavljala kršenje procesure za ustavne izmjene, bila bi u suprotnosti s presudom Europskom suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci.

Nadalje, ako bi se dopustilo kreiranje takve izborne jedince, upozoravaju da bi većina birača imala dvojno državljanstvo – bosanskohercegovačko i hrvatsko, što pak ocjenjuju rizikom za političku samostalnost BiH.

Upozoravaju stoga da svaka promjena načina izbora članova Predsjedništva BiH mora biti provedena kroz ustavne amandmane, a ne improvizirana izmjenama Izbornog zakona, jer se jedino na taj način može osigurati da reforme budu zakonite i legitimne.