Mirovinskom reformom, koja će zaživjeti ovog ljeta, Vlada ukida penalizaciju prijevremenih mirovina, ali tek kada njihovi korisnici napune 70 godina.

Hrvatska ima više od 176.000 umirovljenika u prijevremenoj mirovini.

Ona u prosjeku iznosi 572 eura za gotovo 36 godina staža, s udjelom u prosječnoj plaći od 42 posto, pa ispada da im godina staža vrijedi nešto manje od 16 eura, piše mirovina.hr.

‘Doživotna penalizacija nepravedna’

Starosna mirovina je u prosjeku veća za 61 euro i iznosi 633 eura, a iza nje stoje četiri godine rada manje.

I mirovinski analitičar Željko Šemper upozorava da je doživotna penalizacija nepravedna. On je analizirao umanjenje prijevremenih mirovina kroz povijest, ali i različite iznose umanjenja koji su i dalje na snazi, pa pravila ne vrijede jednako za sve.

“Institut penalizacije postojao je i u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju (ZOMIO) kao destimulacija odlaska u prijevremenu mirovinu od 6,65 posto. Ukidala se nakon što je korisnik prijevremene mirovine napunio 65 godina života. U mirovinskoj reformi od 1. siječnja 1999. godine, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), postotak penalizacije bio je trostruko veći i iznosio je 18 posto i, što je najtragičnije, bio je do kraja života. ZOMO ne razlikuje korisnike prijevremenih mirovina koji su dragovoljno otišli u prijevremenu mirovinu, od onih koji su ostali bez radnog mjesta, a u svojim 50-im godinama nisu mogli pronaći novi posao. Jedina opcija je bila odlazak u prijevremenu mirovinu, ako su imali ‘sreću’ da imaju uvjete za mirovinu. Za sve njih je to bila dvostruka kazna – ostali su bez radnog mjesta i zarađena mirovina bila im je umanjena do kraja života“, upozorio je Šemper.

SITNIŠ Rastu invalidske penzije, no umirovljenici od njih i dalje neće moći živjeti

Predlaže da se odmah ukine penalizacija najnižih mirovina, o čemu je još ranije u Saboru govorio i nekadašnji saborski zastupnik Silvano Hrelja. Osim ukidanja penalizacije za one s najnižim mirovinama, Šemper traži i da se stopa penalizacije svima izjednači na 0,15 posto. Isto tako, da se, ako ne nakon 65., barem nakon 70. godine ukine nepravedna doživotna penalizacija, jer su to godine kad obično jedan od bračnih partnera ostane samac, a nakon toga i socijalni slučaj. Ovom ranijem zahtjevu stručnjaka i umirovljenika Vlada će sad ipak udovoljiti.

Imamo četiri režima penalizacije

Trenutačno su u primjeni četiri režima i čak devet skupina penalizacije.

Prvi skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine do 31. listopada 2010. godine. Njima se prijevremena mirovina umanjuje za 0,15 posto mjesečno, dakle najviše devet posto za pet godina.

U drugoj skupini su umirovljeni od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine. Njima penalizacija iznosi od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, ovisno o godinama staža. Maksimalno umanjenje prijevremene mirovine tako za ove umirovljenike seže sve do 20,4 posto.

Treću skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. godine. Penalizacija za njih iznosi od 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto maksimalnog umanjenja. Posebno su ovdje pak penalizirane žene u prijelaznom razdoblju.

Četvrta skupina je ona važeća i danas, a odnosi se na umirovljene od siječnja 2019. godine, kad je penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu izjednačena na 0,20 posto za sve, neovisno o godinama staža. Za najviše pet godina ranijeg odlaska, u odnosu na uvjete za starosnu, može iznositi 12 posto, piše mirovina.hr.

NOVE ŽRTVE Sve više prisilnih umirovljenika zbog stečaja. Evo koliko dobivaju