Na rang listi gradova i općina Zagrebačke županije Velika Gorica, sjedište te županije, prva je po broju poduzetnika (2375), broju zaposlenih kod poduzetnika (23.776) i ostvarenoj neto dobiti u iznosu od 205,9 milijuna eura

Velikogoričko gospodarstvo nastavilo je svoj ubrzani rast u proteklom razdoblju i danas čini četvrtinu gospodarstva cijele Zagrebačke županije u kojoj tvrtke registrirane u Velikoj Gorici ostvaruju najbolje rezultate u svim financijskim kategorijama – prihodima, neto dobiti i broju zaposlenih – a zbog velike koncentracije djelatnosti vezanih uz zračni promet, prosječne plaće su u samome vrhu Hrvatske.

Logistički preporod

Oslanjajući se na izvrsnu prometnu povezanost, ne samo na brze ceste i autocestu, već i na željeznicu i zračnu luku, kao i na razvijene poduzetničke zone, Velika Gorica postala je logističko središte ovog dijela Hrvatske. Dodatno, učinkovitu podršku gradske uprave u realizaciji investicija prepoznale su i velike tvrtke koje su svoja sjedišta pronašle u turopoljskoj metropoli nadomak Zagreba, kao što su Hrvatska pošta ili LIDL Hrvatska, dok su svoje logističke centre upravo ovdje izgradili Atlantic Trade, Eurospin i Studenac. Logistika i trgovina tako su preuzele dominantnu poziciju u nadogradnji velikogoričkog gospodarstva, u kojemu je sve donedavno 90% gospodarstva pripadalo u kategoriju mikro i mini poduzetništva. Sve ovo imalo je ogroman utjecaj na financijske pokazatelje poslovanja tvrtki u Velikoj Gorici koji se mogu iščitati i iz izvješća koja izdaje FINA.

Predvodnik u Zagrebačkoj županiji

U Zagrebačkoj županiji u 2024. godini, prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, sjedište je imalo 11.867 poduzetnika s 87.866 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 5,0%. Poduzetnici te županije ostvarili su u 2024. godini ukupne prihode u iznosu od 14,5 milijardi eura (9,0% više u odnosu na 2023.), ukupne rashode od 13,9 milijardi eura (11,3% više), dobit razdoblja u iznosu od 853,2 milijuna eura (3,9% više), gubitak razdoblja od 411,9 milijuna eura (126,8% više) te neto dobit od 441,3 milijuna eura (31,0% manje). Prosječna mjesečna neto plaća u 2024. godini iznosila je 1191 euro, što je 14,2% više u odnosu na prethodnu, 2023. godinu (1043 eura).

Na rang listi gradova i općina Zagrebačke županije, grad Velika Gorica, sjedište te županije, prva je po broju poduzetnika (2375), broju zaposlenih kod poduzetnika (23.776), ostvarenim ukupnim prihodima (3,65 milijardi eura) te ostvarenoj neto dobiti u iznosu od 205,9 milijuna eura. Prema broju zaposlenih u tvrtkama registriranim u gradovima Zagrebačke županije, predvodnika Goricu slijede Sveta Nedjelja (13.190), Samobor (1856), općina Stupnik (5507) te Dugo Selo (4322), čiji poduzetnici istim redoslijedom bilježe i prihode od 2,5 do 1,1 milijardu eura.

Uspoređujući rezultate Velike Gorice u odnosu na cijelu Zagrebačku županiju, jasno se pokazuje da ovaj grad, koji ima titulu sjedišta Zagrebačke županije iako ona upravno „zasjeda u egzilu“ u Gradu Zagrebu, zauzima četvrtinu gospodarstva unutar te županije. U postotcima to je 20,01% registriranih poduzetnika, 27,05% zaposlenih, 25,17% ukupnih prihoda, dok velikogorički poduzetnici sudjeluju s čak 46,65% iskazane neto dobiti na županijskoj razini.

Velika Gorica je peti grad

Grad koji je prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova o prebivalištu građana prešao brojku od 70 tisuća stanovnika, iako mu službeni popis stanovništva iz 2021. godine pripisuje “samo” 61.198 stanovnika, mogao bi uskoro prestići Zadar i zasjesti na 5. mjesto po veličini gradova u Hrvatskoj. Gospodarstvo mu je već tamo!

Potvrđuje to i FINA koja je u svojem izvješću usporedbe 10 najvećih gradova u Hrvatskoj smjestila Veliku Goricu na 4. mjesto po ukupnim prihodima, a odmah iza Zagreba i Splita na 3. mjesto po neto dobiti. Kao peto gospodarstvo po veličini u Hrvatskoj potvrđuje se i prema broju zaposlenih, gdje s nešto manje od 24 tisuće zaposlenih na dnevnoj bazi mijenja poziciju na tablici s gradom Osijekom koji bilježi slične brojeve. A svoje sličnosti i priliku za zajednički napredak, uključujući i onaj na gospodarskoj razini, pronašla su ova dva grada koja su upravo u listopadu, odlukama u svojim gradskim vijećima, odlučila se „pobratimiti“, odnosno potpisati Sporazum o prijateljstvu i suradnji, prvi takav koji u svojoj 30-godišnjoj povijesti potpisuje Velika Gorica.

Zbog izvrsne prometne povezanost, brzih cesta i autoceste, željeznice i zračne luke, Velika Gorica je postala logističko središte ovog dijela Hrvatske. FOTO: Josip Škof

Trgovina+promet=logistika

Ovi statistički podaci dolaze iz gospodarske djelatnosti tvrtki koje su svoje „mjesto pod Suncem“ pronašle upravo u Velikoj Gorici, a podaci iz godinu ranije pokazuju nam koje to tvrtke i djelatnosti ime Velike Gorice drže visoko na financijskim tablicama. Predvodnik po prihodima i iskazanoj dobiti je Lidl Hrvatska, dok po broju zaposlenih to je HP – Hrvatska pošta koja je uz novo upravno sjedište sagradila i sortirni centar, zbog čega su velikogoričke prometnice „požutjele“ od njenih vozila. Među deset top poduzetnika ovog grada tri su auto zastupnika – ZUBAK GRUPA, AUTOKUĆA-ŠTARKELJ te AUTO GAŠPARIĆ, a u sektoru trgovine još se ističe J. u. A. Frischeis. Gospodarstvo ovoga kraja u prošlosti je bilo oslonjeno na drvoprerađivačku djelatnost koja proizlazi iz bogatih hrastovih šuma, a svoj prvi razvojni zamah duguje zrakoplovstvu i pozicioniranju zračne luke u turopoljsku ravnicu. Danas tri tvrtke vezane uz zračni promet pronalazimo u TOP 10 poduzetnika i to HRVATSKU KONTROLU ZRAČNE PLOVIDBE, MEĐUNARODNU ZRAČNU LUKU ZAGREB te avioprijevoznika TRADE AIR. Ovih deset tvrtki bilježi oko 60% zaposlenih i prihoda cjelokupnog velikogoričkog gospodarstva. Među istaknute gospodarstvenike ovoga kraja pridodajmo još tvrtke LAPOR, SPARTAK, PPS GALEKOVIĆ, MAKROMIKRO GRUPU te DALEKOVOD MK.

Trgovina i promet stvorili su veliku potražnju za logističkom podrškom koja se posljednjih godina snažno razvila u Poduzetničkoj zoni Vukovinsko polje. Spomenimo samo tvrtku LOG EXPERT ONE čija poslovno-skladišna zgrada se prostire na 68.000 m2, dok logistički centri Studenca i Atlantic Tradea u ovoj zoni pridodaju još 46 tisuće četvornih metara skladišnih prostora.

Upravo velika potražnja za ovakvim prostorima usmjerila je Grad Veliku Goricu da krene u stvaranje još jedne radne zone koja će se na 50 hektara smjestiti uz sam čvor Velika Gorica – jug autoceste A11, a očekuje se da već sljedeće godine krene aktivacija zemljišta u ovoj zoni, što će otvoriti prostor za novi gospodarski rast mirnog grada nadomak metropole.

No nije sve u Velikoj Gorici usmjereno na velike. Grad Velika Gorica izgradio je europskim sredstvima moderan poduzetnički inkubator koji postaje dom mladim inovatorima i poduzetnicima početnicima, a savršeno se nadovezuje na obližnji Regionalni centar kompetentnosti, odnosno srednjoškolski Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditivne tehnologije. Od start up tvrtki do gospodarskih giganta, Velika Gorica pronašla je savršeni miks koji u grad privlači sve više poduzetnika i mladih obitelji, zbog čega se ponosito ističe kao najpoželjniji grad za život u Hrvatskoj.