EKSKLUZIVNO IZ CANNESA Najveći svjetski filmski festival u političkim bojama

Autor:

Cannes, 78th Cannes Film Festival 2025 - Evening 4 - Red Carpet of the Film “Bono: Stories of Surrender”. In the Photo Bono the Ukrainian Soldiers and Sean Penn (Photo by Alberto Terenghi / ipa-agency.net/IPA/Sipa USA) Photo: IPA/SIPA USA

Alberto Terenghi / ipa-agency.net/IPA/Sipa USA/PIXSELL

Nacionalov novinar piše o hit filmovima koji će puniti svjetska kina, ali i o izravnim političkim porukama Roberta de Nira, Juliette Binoche i Bona Voxa koji je došao na premijeru biografskog dokumentarca ‘Bono: Stories of Surrender’

Iako nema sumnje da su najveći svjetski filmski festivali, poput onog u Cannesu, često poligoni za razgovore o političkim i socijalnim temama, direktor festivala u Cannesu Thierry Fremaux svake godine nastoji staviti po strani takve teme, ističući kako se u vrijeme festivala treba govoriti o filmovima. Pritisci su bili sve veći pa je prije četiri godine dopušteno grupi ukrajinskih filmskih autora da na crvenom tepihu pozovu na osudu ruske agresije na njihovu zemlju. Prije dvije godine francuska glumica Adèle Haenel optužila je Fremauxa da festival podržava seksualne nasilnike kao što su Roman Polanski i Gerard Depardieu. Te godine festival je otvoren filmom „Jeanne du Barry” redateljice Maïwenn koja je prije toga pretukla francuskog istraživačkog novinara. Uz to, glavnu ulogu u filmu imao je Johnny Depp koji je bio optužen za obiteljsko nasilje.

Ove godine situacija se potpuno promijenila. Prvog dana festivala, jutro prije otvorenja, objavljeno je da je Gerard Depardieu proglašen krivim za seksualno nasilje. Koji sat nakon objave održana je konferencija za novinare žirija festivala i ovogodišnja predsjednica Juliette Binoche rekla je kako Depardieu više nije monstre sacré, što označava osobu koja je dosegla vrhunce u svom poslu i kojeg se nitko ne usudi kritizirati. „On je čovjek koji je izgubio auru zahvaljujući činjenicama koje su se dogodile i koje je sud uzeo u obzir”, dodala je Juliette Binoche.

No na toj konferenciji za novinare, održanoj u utorak, slavna glumica odbila je odgovoriti na novinarsko pitanje koje se odnosilo na pasivnost festivala glede događaja u Gazi. Ukazano joj je na manjak podrške festivala prema stradalima u Gazi, što je navedeno u otvorenom pismu koje je objavljeno nekoliko dana prije festivala koje je potpisalo 350 djelatnika iz svjetske filmske industrije, uključujući Richarda Gerea, Susan Sarandon i Javiera Bardema. Juliette Binoche u tom trenutku nije potpisala to pismo, ali je u petak magazin Variety objavio da ga je potpisala, s još dvojicom glumaca koji su došli na festival u Cannes, a to su Joaquin Phoenix i Pedro Pascal.

Robert De Niro govorio je protiv Trumpa, a na festivalu dobio je nagradu za životno djelo. FOTO: OLIVIER BORDE/BESTIMAGE/BESTIMAGE/PIXSELL

U utorak navečer, na otvorenju festivala, Juliette Binoche bila je žešća nego istog dana na konferenciji za novinare. Ukazala je na „rat, bijedu, klimatske promjene, primitivnu mizoginiju”, a posebno se osvrnula na palestinsku fotografkinju Fatimu Hassouna koja je sredinom prošlog mjeseca ubijena u izraelskom bombardiranju Gaze. Tim povodom o njoj je snimljen dokumentarni film “Put Your Soul on Your Hand and Walk” koji je prošlog tjedna prikazan na festivalu u Cannesu. “Fatma je večeras trebala biti među nama. Umjetnost ostaje. Ona je snažno svjedočanstvo naših života, naših snova”, izjavila je francuska zvijezda koja je spomenula i taoce od 7. listopada i „sve taoce, zarobljenike, utopljenike koji trpe teror i umiru u strašnom osjećaju napuštenosti”.

Politički se na njen govor nadovezao te večeri Robert de Niro koji je došao u Cannes kako bi primio nagradu za životno djelo. Nagradu mu je uručio Leonardo DiCaprio koji je održao i uvodni govor, a kada se konačno De Niro dočepao mikrofona, udario je, nimalo neočekivano, po Donaldu Trumpu.

“U mojoj zemlji vraški se borimo za demokraciju koju smo nekoć uzimali zdravo za gotovo. A to utječe na sve nas ovdje jer je umjetnost demokratska. Umjetnost je uključiva. Ona okuplja ljude, kao što je to večeras. Umjetnost traži istinu, prihvaća različitost i zato je prijetnja – zato smo mi prijetnja – autokratima i fašistima”, kazao je De Niro.

Referirajući se na Trumpovu ideju o stopostotnim carinama na sve filmove uvezene iz “stranih zemalja”, De Niro je dodao: “Ne možete staviti cijenu na kreativnost, ali očito možete staviti carinu na nju. Naravno, to je neprihvatljivo. Svi ovi napadi su neprihvatljivi i ovo nije samo američki problem. To je globalni problem. I ne možemo samo sjediti i gledati. Moramo djelovati sada. Bez nasilja, ali s velikom strašću i odlučnošću. Vrijeme je da se svi kojima je stalo do slobode organiziraju i prosvjeduju, a kada su izbori, trebaju glasati.”

‘Sean Penn me je nazvao i rekao da ima prijatelja po imenu Bono te ponudio da zajedno hodamo crvenim tepihom. Naravno, prihvatio sam ponudu’, rekao je ukrajinski vojnik

Fremaux je sve te događaje koji su se zbili prvog dana festivala shvatio vrlo ozbiljno pa je sutradan donio radikalnu odluku ususret premijere francuskog filma „Slučaj 137“ redatelja Dominika Molla, koji se natječe za Zlatnu palmu. U tom filmu jednu od uloga igra Théo Navarro-Mussy kojem su organizatori festivala zabranili pojavljivanje na crvenom tepihu u povodu premijere jer su ga tri bivše partnerice optužile za silovanje i seksualni napad. Ovo je prvi put u povijesti festivala da je nekom glumcu zabranjen dolazak na premijeru zbog seksualnog nasilja.

Zanimljivo, sud je prošlog mjeseca odbacio optužbe triju žena koje su ovog glumca optužile za „silovanje, tjelesno i psihološko nasilje“ te su one objavile kako će podignuti građansku tužbu protiv njega. Kako je za portal The Hollywood Reporter rekao Frémaux, sve je dogovoreno s producentima filma „Slučaj 137“ koji su prihvatili odluku festivala da se glumcu zabrani dolazak. Kako je Frémaux rekao za portal Télérama, odluka će biti na snazi sve dok se taj proces ne okonča, a zabrana će biti uklonjena ako i kada Théo Navarro-Mussy bude oslobođen.

A da će festival biti ove godine snažno politički obojen postalo je jasno nakon prikazanih filmova, ali i nakon događaja na crvenom tepihu, od kojih će najviše upamćen ostati Bono koji se pojavio u Cannesu u petak zbog premijere biografskog dokumentarca „Bono: Stories of Surrender“ redatelja Andrewa Dominika koji će se 30. svibnja početi prikazivati na streaming platformi Apple TV+.

Naime, na crvenom tepihu su se pojavili Bono, njegov gitarist The Edge i Sean Penn okruženi grupom ukrajinskih vojnika. Kako je za ukrajinske portale ispričao Mykolai Sierga, ukrajinski glazbenik i vojnik koji je sudjelovao na tom događaju, sve je to bila ideja Seana Penna. „Sean Penn me je nazvao, rekao da ima prijatelja po imenu Bono i ponudio da hodamo crvenim tepihom s Bonom. Naravno, prihvatio sam taj prijedlog. Cijeli tim doputovao je u Cannes. Prvog dana smo se upoznali, razgovarali, pjevali i svirali, a Bono je otpjevao s nama pjesmu odsviranu na ukrajinskom instrumentu bandura. Sve smo dogovorili i sutradan smo s njim hodali crvenim tepihom“, ispričao je Sierga.

Sierga je upozorio da to nije bila provokacija jer su organizatori festivala bili upoznati s njihovim planom i detalji su dogovoreni dan prije premijere filma. „Postoji pravilo odijevanja na crvenom tepihu, mi smo odjenuli uniforme i planirali smo izaći i fotografirati se s Bonom kako bi ta fotografija obišla svijet. To se i dogodilo. Sve je ispalo jako dobro. To je još jedan podsjetnik na rat u našoj zemlji“, dodao je Sierga.

Na sve to nadovezali su se neki izrazito politički filmovi koji se natječu za Zlatnu palmu, a prikazani su u prvom tjednu festivala. Prvo je prikazan film ukrajinskog redatelja Sergeja Loznice „Dvojica tužitelja“ čija se radnja odvija u Staljinovo vrijeme 1937., kada mladi tužitelj, vjerujući u ispravnost poteza Staljina i komunističke partije, ukazuje na nezakonita hapšenja ljudi koji su potpuno nevini. Loznica je zanimljiv autor koji je prije tri godine izbačen iz Ukrajinske filmske akademije. Iako je kritičar Vladimira Putina i osudio je agresiju na Ukrajinu, dio članstva istaknuo je da to nije učinio dovoljno snažno pa su ga zbog toga izbacili iz članstva. Kada smo ga, u razgovoru za Nacional, pitali za taj slučaj samo se glasno nasmijao.

‘Ne možete staviti cijenu na kreativnost, ali očito možete staviti carinu na nju’, rekao je De Niro o Trumpovoj ideji o stopostotnim carinama na sve filmove uvezene iz ‘stranih zemalja’

Još je zanimljiviji slučaj Aleksandra Kuznjecova, glavnog glumca iz filma „Dvojica tužitelja“. Ovaj 32-godišnjak je po ocu Rus, po majci Ukrajinac i stvorio je u Rusiji respektabilnu karijeru. Međutim, na početku ruske agresije na Ukrajinu svrstao se na stranu Ukrajine, dao veliki intervju u kojem je osudio agresiju Rusije i otišao u London, gdje i danas živi. Kada smo i s njim razgovarali, rekao nam je da je nakon intervjua počeo dobivati prijetnje, zna da se ne smije vratiti u Rusiju, a ako bi se i vratio, ne bi iz nje nikada više izašao.

Politički je i spomenuti film „Slučaj 137“ redatelja Dominika Molla čija se radnja odvija 2018. u vrijeme demonstracija „žutih prsluka“, nevinog mladića ustrijelila je policija, a interna policijska istraga koju provodi Stephanie (Lea Drucker) otkriva tko je pucao na mladića. Problemi nastaju kada te policajce treba osuditi. Moll se jasno referira na slučajeve policijske brutalnosti koji su otkriveni u vrijeme demonstracija i rekao je da je to bilo vrijeme erozije političke moći kada institucije nisu funkcionirale.

Što se događa sa SAD-om nakon pandemije virusa pokazuje Ari Aster u filmu „Eddington“ s glumačkom ekipom koju čine Joaquin Phoenix, Pedro Pascal, Emma Stone i Austin Butler. Phoenix glumi ne osobito kompetentnog policijskog šefa gradića Eddingtona u državi Novi Meksiko 2020., kada je zavladala pandemija koronavirusa. On ne želi nositi masku, pravda se astmom, majka mu je ljubiteljica teorija zavjera, a suprugu mu glumi Emma Stone. Pedro Pascal glumi gradonačelnika Eddingtona koji nije u dobrim odnosima s policijskim šefom jer je upravo on prije 20 godina spavao s njegovom suprugom i otišao od nje nakon što je saznao da je trudna, bez obzira na to što je kasnije abortirala. U napadu bijesa, šef policije objavljuje da će se kandidirati za gradonačelnika.

Tom Cruise je u Cannesu zbog premijere svog zadnjeg filma iz franšize ‘Nemoguća misija’. Desno su članice i članovi ovogodišnjeg žirija. FOTO: Domine Jerome/ABACA/ABACA, OLIVIER BORDE / BESTIMAGE/BESTIMAGE/PIXSELL

To je osnovni kostur priče na koji je Aster nadogradio mnogo toga. U gradiću tinejdžeri bijelci, nakon vijesti o ubojstvu Georgea Floyda, počinju s antirasističkim demonstracijama, a Aster sugerira da je to bio politički hipsteraj mladih. Pokazuje se kako su društvene mreže zapravo toksične, tu je i borba za i protiv naoružavanja, korištenje bitcoina, spominje se i pedofilija, Austin Butler glumi mladića čija organizacija brine o djeci žrtvama seksualnog nasilja… Aster postavlja pitanja u što se Amerika pretvorila nakon pandemije koronavirusa.

Dvije najatraktivnije zvijezde prvog tjedna festivala ipak su bili Angelina Jolie i Tom Cruise. Ona je došla na svečanu večeru Choparda, na kojoj su prisustvovali članovi žirija festivala Juliette Binoche, Halle Berry, Jeremy Strong, Leïla Slimani i Alba Rohrwacher, a i oni koji nisu članovi žirija: Quentin Tarantino i Carla Bruni. U svom govoru Angelina Jolie istaknula je kako voli međunarodnu kinematografiju. „Znamo da mnogi umjetnici diljem svijeta nemaju slobodu i sigurnost da ispričaju svoje priče, a mnogi su izgubili živote poput Fatime Hassoune, ubijene u Gazi, Shaden Gardood, ubijene u Sudanu, i Victorie Amelina, ubijene u Ukrajini, kao i mnogi drugi izvanredni umjetnici koji bi sada trebali biti s nama. Dugujemo zahvalnost svima onima koji riskiraju svoje živote i dijele svoje priče i iskustva jer su nam pomogli da učimo i razvijamo se“, rekla je.

Tom Cruise nije osoba koja će se gurati u politiku, on je glumac i producent koji ima jednu brigu, a to je kako vratiti gotovo 400 milijuna dolara uloženih u snimanje filma „Nemoguća misija: Konačna odmazda“, osmi i, kako je najavljeno, posljednji film iz ove nevjerojatno popularne franšize. On je bio u Cannesu 1992. s filmom „Daleki horizonti“, a nakon toga ga sljedećih 30 godina nije bilo. Nakon duge pauze došao je na festival 2022. zbog premijere filma „Top Gun: Maverick“. S obzirom na to kakvu je tada dobio pažnju – Francuzi su podigli borbene avione iznad Cannesa u čast premijere filma dok je Cruise hodao crvenim tepihom – odlučio je da i njegov novi film „Nemoguća misija: Konačna odmazda“ ima svjetsku premijeru na ovogodišnjem festivalu u Cannesu.

Na crvenom tepihu Cruisea i redatelja Christophera McQuarrieja pratio je, uz niz glumaca iz filma, i orkestar koji je svirao naslovnu temu filma. Cruise jako dobro zna da mora napraviti sve da ugodi budućim gledateljima.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Boba Lazarevic

prije 2 tjedna

Sean Penn, krunski pakšu.