Aktivistkinja i koordinatorica Ženskog lobija u Ukrajini Elizabeta Boriskina govori o položaju žena u zemlji koja je tri godine izložena ruskoj agresiji i reakcijama nakon što je Donald Trump izvrijeđao Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.

Na sastanku međuparlamentarnog odbora na temu „Jačanje agende za žene, mir i sigurnost – podržavanje prava žena u obrani, sigurnosti i izgradnji mira” koji je uoči proslave Međunarodnog dana žena u Europskom parlamentu organizirao Odbor za ženska prava i rodnu ravnopravnost u suradnji s Upravom za odnose s nacionalnim parlamentima, sudjelovala je i ukrajinska aktivistkinja Elizabeta Boriskina, koordinatorica Ženskog lobija u Ukrajini.

Na seminar održan uoči tog sastanka iz Kijeva se javila i Marija Ionova, zastupnica u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj Radi, koja je govorila u ulozi žena u ekonomskoj i vojnoj otpornosti Ukrajine. Naglasila je kako se žene u Ukrajini ne smatraju žrtvama, već ravnopravnim borcima za neovisnost svoje zemlje, iako još uvijek nisu dovoljno uključene u obrambene i sigurnosne snage. Ipak, istaknula je kako su od početka rata sinergijom državnih institucija, predsjednika i vlade uklonjene restrikcije, što omogućuje ženama pristup svim pozicijama unutar vojske. Sada ih je oko 60 tisuća uključeno u obranu i sigurnost, od čega je oko 15 tisuća na prvim linijama fronte. Ministarstvo obrane Ukrajine 2023. omogućilo je izradu pancirnih zaštitnih oklopa prilagođenih ženskom tijelu. U svom javljanju videovezom iz Kijeva, Marija Ionova govorila je i o seksualnom nasilju nad djevojčicama i ženama koje su bile zarobljene u ruskim zatvorima, o čemu je poslan non-paper UN-u, s podacima o sustavnim silovanjima od 2014. do 2022. godine, no UN je to primio na znanje i nije reagirao. Međutim, cilj je ne samo poslati informacije u svijet o tim ratnim zločinima, već i kazniti počinitelje. Problem Ukrajine je i pitanje depopulacije i povratka stotina tisuća žena i djece koji su zbog rata, sigurnosti i prekida školovanja otišli u druge zemlje.

O položaju žena u zemlji koja je tri godine izložena ruskoj agresiji i reakcijama u Ukrajini nakon što je američki predsjednik Donald Trump izvrijeđao predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući i obustavio vojnu i obavještajnu pomoć, Nacional je razgovarao s Elizabetom Boriskinom, koordinatoricom Ženskog lobija koja živi i radi u ratnim uvjetima u Kijevu. Europski ženski lobi najveća je mreža ženskih organizacija u Europi.

NACIONAL: Kako funkcionira Ženski lobi u zemlji zahvaćenoj ratom?

Nije nam lako jer moramo pomagati različitim ženama, onima koje su u vojsci i onima koje kombiniraju svoj svakodnevni posao s različitim ratnim aktivnostima, poput volontiranja. Pomažemo im svim resursima s kojima raspolažemo. Pomažemo i mladim ženama kojima treba dodatna obuka i obrazovanje, koje žele postati političarke ili diplomatkinje. Njih pripremamo da rade sa zastupnicima u Vrhovnoj Radi.

‘Mi ne znamo koliko je žena silovano jer nemamo egzaktnih podataka. Ali znamo da ruska vojska koristi silovanje kao ratno oružje, da je u ruskim zatvorima sustavno vršeno seksualno nasilje’

NACIONAL: Koliko su ruska agresija na Ukrajinu i gubitak velikog broja vojnika utjecali na položaj žena? Jesu li preuzele „muške“ poslove?

One su preuzele vodstvo i odgovornost u mnogim područjima, osobito u biznisu i poduzetništvu. Što se tiče vojske, tu je drugačija situacija. U njoj još uvijek doživljavaju određenu stigmatizaciju i žene ne obnašaju najviše dužnosti i uglavnom ne napreduju do najviših činova, poput generalskog, iako su uklonjena sva ograničenja za napredovanje unutar sustava. Ali imamo dvije žene generalice u ukrajinskoj vojsci. U svakodnevnom životu žene i dalje snose najveći teret brinući o djeci, roditeljima i naravno radeći svoj posao, što znači da su u pogonu 24 sata, sedam dana u tjednu.

NACIONAL: Iz hrvatskog iskustva znamo da je poraslo obiteljsko nasilje nakon rata jer su muškarci obolijevali od PTSP-ja i imali su ratne traume, a žrtve su bile žene. Suočava li se i Ukrajina s tim problemom?

Nažalost, da. Ukrajina je ratificirala Istanbulsku konvenciju 2022., uoči početka rata, iako je usvojena još 2014. i do sada nije u potpunosti implementirana. Mi u Ženskom lobiju nastojimo pomoći i psihički osnažiti žene koje su žrtve obiteljskog nasilja i žene koje su bile u vojsci te kao ratni veterani imaju specifične psihičke probleme i traume. Problem je i u tome da većina žena ne želi govoriti o tome što je proživjela na bojišnici.

NACIONAL: Koliko su dostupni podaci o ratnim zločinima silovanja i drugim oblicima nasilja nad ženama koje je počinila ruska vojska?

Postoji poseban problem okupiranih ukrajinskih teritorija koji nisu pod ukrajinskom jurisdikcijom. Mi ne znamo koliko je žena silovano jer nemamo egzaktnih podataka. Ali znamo da ruska vojska koristi silovanje kao ratno oružje, da je u ruskim zatvorima sustavno vršeno seksualno nasilje nad staricama i djevojčicama, ali i da su silovani i muškarci i dječaci. No malo ih je o tome spremno govoriti. UN-u je predan non-paper s podacima o silovanjima od 2014. do 2022., ali nije bilo službene reakcije. Ženski lobi bavi se time jer je riječ o ratnom zločinu koji mora biti kažnjen. Smatram da bi ta istraživanja trebale provesti međunarodne humanitarne organizacije jer mi ne možemo doći u te dijelove zemlje.

NACIONAL: Kakav je status prve dame Olene Zelenske u ukrajinskom društvu? Ona čvrsto stoji uz supruga i pruža mu potporu.

Prva dama je doista vrlo snažna ličnost. Ona vodi udrugu koja brine o ženama i osobama s invaliditetom. Njena fondacija učinila je mnogo da pomogne tim ženama, a vjerujem i da je uzor mnogim mladim ženama. Ima puno pratitelja na društvenim mrežama i prilično je popularna.

Elizabeta Boriskina (lijevo) na sastanku međuparlamentarnog odbora na temu ‘Jačanje agende za žene, mir i sigurnost – podržavanje prava žena u obrani, sigurnosti i izgradnji mira’. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Kako je u Ukrajini primljen diplomatski skandal u Bijeloj kući, nakon što je predsjednik Trump optužio Zelenskog da je nezahvalan i ne poštuje SAD?

Kao aktivistkinji koja radi u Ženskom lobiju, teško mi je to reći jer su u Ukrajini reakcije bile podijeljene. Bilo je onih koji su kritizirali Trumpa zbog njegova ponašanja, ali i onih koji su kritizirali Zelenskog. U Ukrajini su različiti mediji to različito komentirali. Kao što znate, postoji i Telegram koji je izrazito proruski orijentiran. Međutim, ono što je važno i što se meni sviđa je to da su, bez obzira na to kako ćemo analizirati taj događaj, reakcije bile većinom proukrajinske. To znači da, što god da se dogodi, svi nastavljamo raditi za Ukrajinu. Slično je i kada se razgovara o pomoći koju je SAD prestao isporučivati Ukrajini i kako to utječe na našu zemlju. I tu su reakcije podijeljene, ali svi smatraju da prvenstveno sami moramo maksimalno napraviti sve u obrani slobode i neovisnosti. Zato je volontiranje vrlo rašireno. Ako pogledate društvene mreže ili medije, traže se mnogi volonteri i ljudi se masovno odazivaju jer smatraju da ako ne možemo sada dobiti podršku u oružju, nastavit ćemo raditi i pomagati ljudima i tako ćemo pomoći Ukrajini. Podržavam takav stav.

NACIONAL: Trumpovi savjetnici izjavili su kako Ukrajina treba čelnika koji je spreman na dogovor s Rusijom i SAD-om. Ima li Zelenski podršku ukrajinskog naroda?

Ako pogledate istraživanja javnosti nakon sastanka u Bijeloj kući ili društvene mreže, Zelenski apsolutno ima podršku. Ali naravno da postoje i oni koji ga napadaju.

NACIONAL: Je li, usprkos ratu, demokracija funkcionira u Ukrajini?

Apsolutno. Ukrajina je demokratska zemlja. Bez demokracije ne bi bilo ni organizacija civilnog društva. Radili smo istraživanja i otkrili da je tijekom rata postignut napredak u pomaganju osobama s invaliditetom, ženama i LGBTQ zajednici.

‘Bez demokracije ne bi bilo ni organizacija civilnog društva. Radili smo istraživanja i otkrili da je tijekom rata postignut napredak u pomoći osobama s invaliditetom, ženama i LGBTQ zajednici’

NACIONAL: Smatrate li da je EU, odnosno „koalicija voljnih“, sposobna nadomjestiti američku potporu Ukrajini koju je Trump odlučio uskratiti?

Amerika nam je dosad puno pomogla. Uvjerili smo se da u EU-u imamo puno prijatelja i partnera koji su spremni pomoći, a SAD će odlučiti kako dalje. Ne znam mogu li europske zemlje nadomjestiti američku potporu, ali sigurna sam da će nam pomoći. Moj tata je u vojsci i on kaže da nam je pomoć doista potrebna. Najvažnije je pokazati da smo im svi zahvalni na onome što su učinili i što rade za nas. I Ženski lobi i sve nevladine udruge zahvalne su svim zemljama koje su nam pomogle.

NACIONAL: Nakon tri godine rata, kakav je stav Ukrajinaca o bezuvjetnom miru, na čemu inzistira Trump, koji bi vjerojatno donio i teritorijalne ustupke Rusiji?

Koliko mi je poznato, ne postoje izvještaji što o tome misle ukrajinski građani. Ukrajinci su pokazali da žele obraniti svoju zemlju. U ovom trenutku ne čini mi se da ljudi očekuju da će se to dogoditi. No mi pokušavamo biti spremni na sve scenarije. Moram reći da živimo dan za danom i na neki način idemo niz struju. Mnogi ljudi iz moje okoline kažu: samo želimo preživjeti noć i nismo psihički spremni odgovarati na takva pitanja jer godinama živimo pod pritiskom rata.

NACIONAL: Kako je raditi u Kijevu u ratnom stanju?

Prilično stresno. Stalno smo pod uzbunama i sirenama. Ponekad se moramo ustati u tri sata u noći i otići u sklonište pa se onda vratiti u krevet u šest ujutro. A onda moramo krenuti na posao u osam. To nas jako iscrpljuje i situacija nije najbolja.