Dugogodišnji profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te izvrstan poznavatelj globalnih prilika u energetici Igor Dekanić objasnio je u ponedjeljak kakve posljedice mogu nastupiti ako dođe do zatvaranja Hormuškog tjesnaca te treba li očekivati rast cijene energenata u skoroj budućnosti.

“Nije pretjerano reći da je Hormuški tjesnac itekako bitan za globalne tokove nafte i plina te da utječe na globalno gospodarstvo. Glavni proizvođači su arapske države, udružene u OPEC, i Iran, među kojima postoji određeni rivalitet iako je tržište u konačnici ono koje dirigira cijene. Mi zadnjih dvije tri godine, osim onog inicijalnog šoka nastalog zbog napada Rusije na Ukrajinu, imamo relativno stabilne cijene energenata. Dapače, ako gledamo dugoročno, nafta je usprkos svemu danas jeftinija nego u godini pred sklapanje Pariškog sporazuma. To je dakle 2012.-2013. godina, nafta je tada nominalno iznad 100 dolara po barelu, što je, ako to prilagodimo inflaciji od nekih tri posto godišnje, preko 140 dolara, a sada je oko 70, odnosno 77, ako govorimo o europskom Brentu“, ocijenio je Dekanić u razgovoru za N1.

‘Stanje na tržištu razmjerno mirno unatoč napadima’

Dodao je kako je stanje na tržištu relativno mirno, i to nakon čak prvih napada, kad su se očekivali šokovi i rast, no do toga ipak još nije došlo.

“Bilo je nekih blagih korekcija, no jučer je, evo, bila najava porasta Brenta, a cijene su i dalje po kretanju oko nule po svjetskim tržištima”, dodao je Dekanić.

‘I Iran sad gleda kako minimizirati sukob’

Na pitanje imaju li Iran i druge zemlje flotu tankere kojima bi mogle opskrbljivati kupce ako dođe do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Dekanić je odgovorio da imaju.

“Imaju, definitivno imaju, i nitko ne zna koliko je to zapravo brodova. Ima to Iran, ima to i Rusija, ta se flota višestruko povećala nakon europskog uvođenja sankcija Rusiji, to su stotine tankera na moru i to je svojevrsni buffer u slučaju velikog porasta cijena“, kazao je.

“No sve što se dogodilo nakon ovog američkog napada je itekako zanimljivo: SAD nastoji snažno minimizirati ovaj napad i reći dogodilo se nešto sitno, nije to nikakav početak nečeg velikog nego jedan izdvojeni događaj. Iran je u početku reagirao vrlo burno, i odmah kontranapadom po izraelskim gradovima, no i Iran je to učinio, čini mi se, zbog domaće publike, i sad i oni gledaju kako minimizirati učinak. Meni se stoga čini da je taj jučerašnji potez i najava zatvaranja bio prije svega signal glavnim kupcima, a to je u slučaju iranske nafte prije svega Kina, a ne EU i SAD“, poručio je Dekanić.

‘Kineska diplomacija radi…’

Dodao je kako istok Azije ovisi o tome.

“Japan, recimo, svu svoju naftu dobiva ovim putem i ja bih rekao da je ovo prije svega poziv kineskoj diplomaciji da se uključi u rješavanje stvari. Poprilično sam siguran da, poznajući kinesku političku mudrost staru nekoliko tisuća godina, kineska diplomacija vrlo aktivno radi, ali to još zasad ne vidimo. Ne bih isključio ni mogućnost da je upravo ta diplomacija razlog da današnje burzovne reakcije nisu pretjerano panične”, kazao je Dekanić.

Neće biti vožnje po modelu ‘par – nepar’

Na pitanje bi li se zatvaranje Hormuškog tjesnaca prelilo na cijene enegranata na benzinskim crpkama, Dekanić je rekao da bi.

“Prelilo bi se to i na te cijene, ali ne u nekoj izvanrednoj mjeri, ne treba to očekivati“, ocijenio je.

Na pitanje hoće li se opet, kao nekad, voziti po modelu “par – nepar”, rekao je da neće.

“Neće, to neće, ne treba očekivati nikakve dramatične poteze, usprkos svemu što se dogodilo u zadnja dva dana danas su burze nafte relativno mirne, cijene svih burzi kapitala su također unutar jedan posto, najvažniji kineski indeks je jutros otvorio s rastom od nekih 0,15 posto. I dok god je situacija bez neke prevelike dramatike, ne treba ni kod nas očekivati prevelike promjene na tržištu nafte i plina”, zaključio je Dekanić u razgovoru za N1.

ZABRINUTOST RASTE Kallas: ‘Zatvaranje Hormuškog tjesnaca bilo bi iznimno opasno…’