Udruga Franak obrušila se u srijedu na Vrhovni sud i njegovu presudu u slučaju konverzije kredita u švicarskoj valuti, za koju je ustvrdila da je u suprotnosti s dosadašnjim presudama.

Posebno su se okomili na Seniju Ledić, članicu sudskog vijeća, optuživši je za sukob interesa i pristranost u sudskom postupku.

Optužuju suce da su prekršili hrvatsko i pravo EU

“Tom presudom i rješenjem odlučeno je da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na iznose zateznih kamata do dana konverzije, ali ne i na glavnicu preplaćenih iznosa na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba. Presuda je opsežna u bespotrebnom i proturječnom pravnom teoretiziranju, uz evidentne primjese političkoga govora potpuno neprimjerenog jednoj presudi iz potrošačkog i obveznog prava, dok je, s druge strane, utemeljena na potpuno promašenim shvaćanjima o posljedicama ništetnosti“, ocijenila je Udruga Franak u vrlo oštro intoniranom priopćenju.

U toj udruzi napominju kako je riječ o presudi od 8. travnja ove godine, “kojom je četvrto vijeće Vrhovnog suda u sastavu sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Ante Perkušića člana vijeća, teško prekršilo hrvatsko obvezno pravo i pravo Europske unije“.

U Udruzi Franak ističu kako spomenutom presudom sudsko vijeće predvođeno izvjestiteljicom Ledić “zauzima stav kojim se u najmanju ruku stavlja u položaj Ustavnog suda ili zakonodavca te iznad kolega sudaca Vrhovnog suda, uzimajući si za pravo omalovažavati druga vijeća“.

Primjerice, suce drugačijeg mišljenja nazivaju nepopustljivo nerazboritima, čime se zapravo revizijski postupak koristi kao obračun s neistomišljenicima, što je dosad nezabilježeno u hrvatskoj sudskoj praksi. S druge strane, u potpunosti podbacuje o onom o čemu bi presuda morala dati stručno i argumentirano mišljenje, vodeći se kombinacijom ispraznih fraza te notornih neistina o nekakvom “prešutnom odricanju” potrošača od svojih potraživanja, napominju u Udruzi Franak.

‘Prešutjela je da joj je sestra visokopozicionirana bankarica’

“Presudu je napisala notorna sutkinja Senija Ledić, bivša sutkinja Županijskog suda u Splitu koja je za vrijeme sudovanja na tomu sudu potrošačima s konverzijama odricala baš sva prava, pa čak i pravo na utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba iz temeljnih ugovora, zbog čega je Udruga Franak otvorenim pismom upozorila Državno sudbeno vijeće o njezinu eklatantnom kršenju prava Unije, ali i o nepoštivanju odluka Vrhovnog suda RH koji je već prije ukidao njezine loše presude. Smatrali smo da sutkinja takvog profila ne bi smjela biti imenovana u Vrhovni sud, no unatoč tomu ona je imenovana te svojim odlukama i dalje krši pravo EU, kao i odredbe hrvatskoga obveznog prava“, ističe se u priopćenju Udruge Franak.

“Pitamo se ima li to veze s činjenicom koju je do sada sutkinja Ledić vješto prešućivala da je njezina sestra dugogodišnja visokopozicionirana bankarica Mirjana Ledić, koja je radila na visokim funkcijama u Splitskoj banci od 2004. do 2011., zatim u sjedištu same Splitske banke – Societe Generale u Parizu od 2011. do 2014., potom opet u Splitskoj banci od 2014. do 2017., pa zatim u OTP banci od 2017. do 2022., da bi danas bila zaposlena na visokoj poziciji u Addiko banci. Sve tri spomenute banke u kolektivnoj presudi povodom slučaja franak utvrđene su krivima zbog kršenja zakona i potrošačkih prava. Valja napomenuti i to da se radi upravo o bankama koje se nisu svojevremeno dogovorile s ministrom (Zdravkom) Marićem te su nastavile arbitražu u Washingtonu, gdje je Hrvatska već izgubila arbitražni spor protiv Societe Generale“, navodi se dalje u priopćenju Udruge Franak.

‘Zašto se nije izuzela iz odlučivanja?’

U toj udruzi postavljaju i pitanje “je li sklonost sutkinje da krši pravo Unije i hrvatsko pravo, negirajući prava potrošača ispraznim frazama ‘tržišne slobode’, rezultat utjecaja njezinih rodbinskih veza“.

Pitaju se i “zašto se sutkinja koja u presudi tako zdušno zagovara ‘reprezentativnost, objektivnost i transparentnost’ kao ključne elemente vladavine prava sama nije izuzela iz odlučivanja u predmetima potrošača protiv banaka, unatoč očitim okolnostima koje bi to zahtijevale s obzirom na mogućnost vrlo direktnog utjecaja iz najviših bankarskih krugova”.

‘Ne smije suditi u predmetima u kojima je pristrana’

“Ironično je da sutkinja, koja ne propušta priliku prozvati druge suce za navodnu nestručnost aludirajući da su ‘iz prošlog sistema’, sama djeluje u predmetima u kojima je njezin položaj ozbiljno kontaminiran sumnjom u nepristranost i objektivnost. Zanima nas sve to i ne možemo se oteti dojmu da se radi o povezanim događajima. Smatramo da nakon višegodišnjega kršenja prava na Županijskom sudu u Splitu, koje se sada nastavlja na Vrhovnom sudu RH, sutkinji Seniji Ledić uopće nije mjesto u pravosudnom sustavu RH ili, u najmanju ruku, ne bi smjela suditi u predmetima koje su bilo potrošači, bilo pravne osobe pokrenule protiv banaka”, naglašava se u priopćenju Udruge Franak.

“Previše se pitanja otvara i najbolje je onda da takva kontroverzna i izrazito štetna sutkinja ne sudi u predmetima za koje postoji sumnja da je u njima pristrana i da u njima umjesto primjene prava koristi svoju poziciju moći kako bi izravno djelovala u skladu s probankarskim stavovima kojima je prožeta konkretna presuda”, poručuju u Udruzi Franak.

‘Presudom se krše prava potrošača i obvezno pravo’

Potom Udruga Franak nabraja “grijehe” sutkinje Ledić.

“Konkretne materijalno-pravne neistine sutkinje Senije Ledić jesu tvrdnje da je konverzija utemeljena na ništetnosti kamatne stope (točka 45. presude), da se potrošač sklapanjem aneksa o konverziji prešutno odrekao svojih potraživanja, te da je konverzijom uspostavljena ravnoteža prava i obveza (točka 47. presude), da je potrošač informirano prihvatio konverziju sa saznanjem o posljedicama toga prihvata (točka 50. presude), da konverzija vrijedi od početka ugovornog odnosa i da ona ima restitucijski učinak jer omogućuje vraćanje koristi koje je banka stekla (točka 51. presude) te konačno sutkinja Ledić zaključuje da potrošač nakon konverzije više nema pravo na glavnicu preplaćenih iznosa, već samo na zatezne kamate koje su dospjele do dana konverzije“.

Takav pravorijek, po njima, suprotan je ne samo hrvatskom pravu, nego i pravu EU. Kažu da se presudom krše prava potrošača, ali i hrvatsko obvezno pravo “jer se potrošaču negira pravo na vraćanje novca koji je banka stekla bez osnove”.

SUDE KAKO HOĆE Udruga Franak sastavila preporuke za vještačenje kredita. Evo što savjetuju

Po njima, krši se i pravo EU “jer se negira pravo potrošača da mu banka vrati sve koristi koje je stekla primjenom ništetnih odredaba te dolazi i do diskriminacije potrošača s konverzijom u odnosu na potrošača koji nije konvertirao kredit, budući da potrošač koji nije konvertirao kredit po svim dosadašnjim presudama ima nedvojbeno pravo na puno obeštećenje, dok se suprotnim stavom sutkinje Ledić potrošaču s konverzijom oduzima pravo na preko 50 posto obeštećenja u odnosu na potrošača koji je dobio sudsko obeštećenje”.

‘Ipak nisu potpuno negirali prava potrošača’

Ocjenjuju i da spomenuta presuda nije ujednačila sudsku praksu “pa tako i dalje postoji obveza Vrhovnog suda RH da ujednači praksu kroz institut proširenog vijeća”.

“Ono što je ipak u svemu tome dobro jest to da je četvrto vijeće odustalo od svojeg potpunog negiranja prava potrošača, jer je to vijeće donedavno bilo potpuno negativno i smatralo je da potrošači nakon konverzije više nemaju nikakva prava, pa je ovom konkretnom presudom taj stav ipak promijenjen na nešto blaži stav o zateznim kamatama. Drugim riječima, prošireno vijeće odlučivat će sad između dvaju, a ne između triju različitih stavova o pravima potrošača koji su konvertirali kredite”, primjećuju u Udruzi Franak.

‘Ne želimo da više sudi u takvim predmetima’

“U sljedećim odlukama koje će donositi Vrhovni sud, bilo u pojedinačnim vijećima, bilo u proširenom vijeću, poželjno je da sutkinja Senija Ledić više uopće ne sudjeluje i da se sama izuzme iz tih predmeta, jer postoji sumnja u njezinu pristranost i naklonost prema bankama zbog njezine sestre bankarice i zbog opetovanog suđenja na štetu potrošača, pri čemu ona presude obrazlaže izvan pravnog konteksta, pokušavajući unutar sudstva djelovati politički i arbitrarno“, zaključuju u Udruzi Franak.

Prozvana sutkinja Ledić i Vrhovni sud nisu se oglasili do trenutka pisanja ovog teksta. Njihovu reakciju objavit ćemo čim bude dostupna.

Duhovi prošlosti

Ono što, međutim, treba reći je da i najnoviji istup Udruge Franak pokazuje da duhovi prošlosti u vidu kredita u švicarskim francima i dalje opterećuju ne samo hrvatsko pravosuđe, nego i javnost.

Ne ulazeći u sam meritum za Udrugu Franak sporne presude Vrhovnog suda, gotovo je nevjerojatno da problem koji je eskalirao u vrijeme velike financijske krize prije 15-ak godina i dalje izaziva tako velike tenzije u hrvatskom društvu. No, to je već u velikoj mjeri priča o sporom hrvatskom pravosuđu…

RADIO NACIONAL Goran Aleksić: Ne ugrožavamo mi trodiobu vlasti, već banke