Ljudi koji piju kavu, to čine svakodnevno, a sve što ponavljamo iz dana u dan, oblikuje naš život i utječe na zdravlje. Zato je bitno odabrati najzdraviju opciju, u ovom slučaju kave.

Nova švedska studija otkrila je poveznicu između načina pripreme kave i povišene razine kolesterola.

U istraživanju koje su zajedno proveli znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala i Tehnološkog sveučilišta Chalmers otkriveno je da uobičajeni aparati, koji se najčešće koriste u uredima, proizvode kavu sa znatno višim razinama spojeva koji podižu kolesterol.

“S obzirom na to koliko se kave konzumira na radnim mjestima u Švedskoj, željeli smo dobiti uvid u sadržaj tvari koje podižu kolesterol u kavi iz ovih vrsta aparata. Proučavali smo četrnaest aparata za kavu i vidjeli da su razine tih supstanci puno više u kavi iz uredskih aparata nego aparata za filtar kavu”, kaže David Iggman, istraživač sa Sveučilišta Uppsala, koji je vodio studiju.

“Iz ovoga zaključujemo da proces filtriranja ključan za smanjenje razine tvari koje podižu kolesterol. Očito, ne uspijevaju ih svi aparati za kavu filtrirati”, dodaje.

Poznato je otprije da turska kava sadrži visoke razine diterpena kafestola i kahweola. Najnovije nordijske smjernice o prehrani preporučuju ograničavanje konzumacije ovako kuhane kave.

Nasuprot tome, aparati za kavu koji koriste papirnate filtre vrlo su učinkoviti u uklanjanju tih tvari.

Ako i dalje želite uživati u turskoj kavi, a bez straha od kolesterola, dovoljno je da ju prije konzumacije procijedite kroz papirnati filter.

U studiji su znanstvenici proučavali četrnaest aparata za kavu u sobama za odmor na različitim radnim mjestima. Pritom su koristili pet vrsta mljevene kave koje se najčešće konzumiraju u Švedskoj. Dva su uzorka uzeta iz svakog stroja svaka dva do tri tjedna. Vrste kave uključivale su srednje prženu i tamno prženu pet uobičajenih vrsta mljevene kave.

Pokazalo se da je velika razlika u koncentraciji kafestola i kahweola, ovisno o tome na koji su način skuhane kave. Spomenuti spojevi podižu razinu kolesterola u krvi.

Najčešći tip aparata za kavu je onaj koji proizvodi kavu s najvećim koncentracijama diterpena. U usporednim analizama, istraživači su testirali moka kavu, espresso, francusku kavu, tursku kavu i tursku kavu procijeđenu kroz filter od tkanine. Turska kava sadržavala je najviše diterpena po šalici.

Tim je otkrio da ručne metode kuhanja kave općenito rezultiraju nižim razinama diterpena od kave iz aparata, bilo da se radi o aparatu za kuhanje kave, aparatu s tekućim modelom ili tradicionalnom aparatu za espresso.

Na prvi pogled, činilo se da je espresso najgori, sa srednjom razinom kafestola od oko 1060 mg/L. No, bila su samo četiri analizirana uzorka i njihove su razine jako varirale, od 35,6 do nevjerojatnih 2446,7 mg/L.

Kava iz aparata imala je srednju koncentraciju kafestola od 174 miligrama po litri i 135 mg/L kahweola. Francuske preše proizvodile su kavu s umjerenim razinama diterpena, ispod 90 mg/L za kafestol i ispod 70 mg/L za kahweol, slično kao i moka.

Iznimka je bila kuhana kava, tipično nefiltrirana metoda koja je uobičajena u zemljama poput Švedske. Inačica nama poznate turske kave. U njoj je bilo golemih 940 mg/L kafestola i gotovo 680 mg/L kahweola.

Filtar kava – najzdravija opcija

Kao najzdravija opcija pokazala se kava procijeđena kroz papirnati filtar, sa samo 11,5 mg/L kafestola i 8,2 mg/L kahweola.

“Većina uzoraka kave sadržavala je razine koje bi mogle utjecati na razine LDL kolesterola ljudi koji su pili kavu, kao i na njihov budući rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za ljude koji piju puno kave svaki dan, jasno je da je bolji izbor filtar kava. Kako bismo utvrdili točne učinke na razine LDL kolesterola, morali bismo provesti kontroliranu studiju na subjektima koji bi pili kavu”, kaže Iggman.

Studija je objavljena u časopisu Nutrition, Metabolism & Cardiovascular Diseases.