Europska komisija je predložila nacionalnu alokaciju za Hrvatsku u visini od 16,8 milijardi eura u sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. u okviru nacionalnih i regionalnih planova u koje su uključena sredstva za koheziju i poljoprivredu.
Unutar tih 16,8 milijardi eura, 1,3 milijarde predviđeno je za migracije, sigurnost i unutarnje poslove i jedna milijarda za zaštitu klime.
Europska komisija objavila je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura.
Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.
POČINJU PREGOVORI Europska komisija predložila sedmogodišnji proračun od dva bilijuna eura
U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost.
U sadašnjem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2021.do 2027. omotnica za Hrvatsku iznosila je nešto manje od 15 milijardi eura.
Osim iz nacionalnih alokacija, države članice moći će koristiti sredstva iz ostalih stavki proračuna poput Fonda za konkurentnost, vrijedan 450 milijardi eura, koji je namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemirske tehnologije.
Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir.
Prijedlog Komisije tek je početak dugog procesa pregovora koji će trajati najmanje dvije godine. Prva rasprava održat će se danas na sastanku ministara za europske poslove u Bruxellesu.
PREMALO IM Većina u Europskom parlamentu nezadovoljna prijedlogom proračuna od dva bilijuna eura
Dansko predsjedništvo namjerava do kraja godine pripremiti prvi nacrt pregovaračkog okvira o kojem bi trebali raspravljati čelnici država članica na samitu u drugoj polovici prosinca.
O novome proračunu EU i izgledima za Hrvatsku u četvrtak je govorio i premijer Andrej Plenković. Nakon sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slatini, ocijenio je kako prijedlog Europske komisije od gotovo dva bilijuna eura pokazuje da je EK htjela u novom proračunu Europske unije pomiriti dva pristupa: prvi, tradicionalni pristup strukture europskog proračuna, i drugi, odgovor na političke prioritete i izazove današnjice”. “Ovo je tek prijedlog Europske komisije”, poručio je pojasnivši da sada kreće razmatranje od strane Europskog parlamenta i država članica. Plenković je dodao kako očekuje da bi pregovori mogli doći blizu svog kraja do kraja 2026. godine, a iz iskustva zna, rekao je, da bi se to moglo protegnuti i na 2027. godinu.
“Slijedi nam dvije godine pregovora o tome, prvo, koliki će proračun biti i za što će sve biti alocirana sredstva. A tek kada u cijelosti budemo svjesni formula, izračuna i metodologije moći ćemo govoriti o nacionalnoj omotnici”, kazao je premijer.
Podsjetio je da je prethodna omotnica za Hrvatsku iznosila nešto manje od 15 milijardi eura, uz 10 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije, odgovora Europske unije i država članica na ekonomske i socijalne posljedice pandemije Covida-19. Uz ta sredstva, Hrvatska je na raspolaganju imala i milijardu eura iz Europskog fonda solidarnosti, podsjetio je.
Plenković u Bruxellesu obećao da se kohezijska sredstva za Hrvatsku neće dirati
Treba vidjeti, dodao je, kakvi su stavovi država članica koji su najveći neto kontributori europskom proračunu, pojasnivši da desetak najvećih i ekonomski najrazvijenijih zemalja i dalje participira s oko 80 posto proračuna. Ostale članice, koje se nazivaju prijateljima kohezije, a među njima je i Hrvatska, uplaćuju preostala sredstva. “Mi smo realni i mislimo da će Hrvatska na kraju proći vrlo dobro. S druge strane, sredstva koja se očekuju su veća pa to znači da ćemo morati naći i načine kako osigurati prihodnu stranu, to jest nove izvorne prihode čime bi kompenzirali potrebe na rashodnoj strani”, rekao je premijer.
Premijerov optimizam ne dijeli zastupnik Možemo! u Europskom parlamentu Gordan Bosanac, koji je u priopćenju u četvrtak upozorio kako je “pred Hrvatskom velika bitka za očuvanje kohezijskih sredstava u proračunu EU za razdoblje od 2028. do 2034.”, naročito zato što je kohezijska politika EU “pred najvećim promjenama”.
“Upitno je kako će izgledati budući mehanizmi kohezije, a posebno će izazovno biti planiranje financijskih omotnica. Europska komisija odlučila se za novi model, tzv. Nacionalne i regionalne planove partnerstva i bojim se da će države same određivati prioritete bez dovoljnih konzultacija sa slabije razvijenim županijama, regijama i gradovima. Tu bi regije i gradovi mogli biti veliki gubitnici”, poručio je Bosanac dodajući i naglasio i kako se takva politika protivi nastojanjima Zelenih u EP koji se zalažu za veću ulogu gradova i regija u planiranju potreba iz EU proračuna.
NEZASITNA URSULA Dužnosnici EU-a na nogama zbog proračuna: ‘Riječ je o mračnoj matematici’
Bosanac je upozorio kako se mijenja i i paradigma modela poticaja konkurentnosti, pa “je izgledno da će se programi konkurentnosti otvoriti prema najvećim europskim kompanijama umjesto podrške rastu i razvoju malih i srednjih kompanija”. “Vrlo je mali broj hrvatskih tvrtki koje će tada moći konkurirati velikim europskim kompanijama za sredstva, a mala i srednja poduzeća će vjerojatno biti gubitnici takvog planiranja proračuna”, upozorava.
Uz kohezijsku politiku, velik je udar i prema poljoprivrednicima, jer se nominalno sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku smanjuju za 20 posto u odnosu na sadašnji proračun, u što nije uračunat i efekt inflacije. Iako je iz Europske komisije objavljeno da će nacionalne vlade same upravljati sredstvima namijenjenim za podršku malim i srednjim poljoprivrednicima, Bosanac smatra kako tek treba vidjeti kako će zakonodavno u stvarnosti izgledati takva pomoć. Uz to, podsjetio je, i dosadašnji je model poljoprivrednih subvencija išao na ruku poljoprivrednoj industriji, umjesto očuvanju života poljoprivrednika na selu i zaštiti okoliša kroz ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
“Pred nama su dvije godine intenzivnih pregovora oko novog proračuna. Sada smo tek na početku. Sljedeći korak je da Komisija nama zastupnicima pokaže zakonodavne akte koji će regulirati načine trošenja proračuna. Tek tada ćemo imati pravu sliku u kojem smjeru ide novi EU proračun.”, poručio je Bosanac u četvrtak.
Komentari