Europska komisija u srijedu je donijela proljetni paket Europskog semestra 2025. kojim se zaključuje prva puna godina makroekonomskog nadzora u skladu s revidiranim okvirom upravljanja. U tom paketu analiziraju se ključni gospodarski i društveni izazovi u EU i iznose preporuke državama članicama za jačanje konkurentnosti i otpornosti.
Europska komisija preporučila je Hrvatskoj da ubrza provedbu nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kohezijskih programa, da poveća ulaganja u obranu, riješi pitanje visokih cijena električne energije za poduzeća.
Hrvatska se ni ovaj put nije našla među zemljama koje su zbog deficita ili makroekonomskih neravnoteža pod povećalom, s obzirom na višegodišnji niz natprosječnih stopa rasta BDP-a i pokazatelje javnih financija, piše Poslovni dnevnik.
PORASLA INFLACIJA Novotny: Hrvati nemaju kočnicu kod plaćanja. Ako nam plaća poraste za sto eura…
U ocjeni provedbe srednjoročnih planova Hrvatska je u skupini 12 država (od 18 za koje je ocjenjivan napredak) za koje je Komisija zaključila da ‘ispunjavaju preporučeni maksimalni neto rast rashoda, uzimajući u obzir fleksibilnost prema nacionalnoj klauzuli o odstupanju‘. EK je predložila i aktiviranje te klauzule za 16 članica koje su u cilju povećanja obrambene potrošnje uputile takav zahtjev, a među njima je i Hrvatska.
Ističući da hrvatsko gospodarstvo i dalje snažno raste potaknuto domaćom potražnjom, analitičari EK apostrofiraju poticajno djelovanje značajnog rasta realnih plaća i zaposlenosti te snažne kreditne aktivnosti na osobnu potrošnju, kao i porast građevinarstva potpomognut transferima EU-a koji je potaknuo ulaganja.
Porast domaće potražnje prošle je godine doveo do porasta uvoza i smanjenja neto izvoza, dok je zbog porasta cijena usluga povezanih s turizmom taj sektor izgubio dio svoje konkurentnosti izvoznih cijena, pridonoseći padu izvoza usluga, navodi se u izvješću.
Najam obeshrabruje rad
Ističe se i kako ‘ovisnost o turizmu stvara značajne poremećaje i dugoročno možda neće biti održiva’. Također, turistički najmovi obeshrabruju (veće) sudjelovanje na tržištu rada u obalnim područjima, istiskuju se ulaganja i razvoj poslovanja u djelatnostima s višom dodanom vrijednošću, a otežava se i pristupačnost odnosno priuštivo stanovanje. a Zodrživi rast produktivnosti bit će potrebna ulaganja i reforme za diversifikaciju gospodarstva prema aktivnostima s većom dodanom vrijednošću, smatraju u EK-u.
Iako se ove i iduće godine za Hrvatsku očekuje relativno blago usporavanje rasta, u Komisiji podcrtavaju procjenu da je hrvatska proizvodnja iznad svog potencijala. To, kažu, stvara cjenovne pritiske koji se polako smanjuju, iako inflacija, posebice u segmentu usluga, i dalje ostaje osjetno iznad prosječne u eurozoni.
Iako se za javne financije konstatira da ostaju stabilne, Komisija nije propustila primijetiti snažan rast rashoda u 2024. godini. Njezina je procjena da će ove godine neto rashodi porasti za 7,9 posto, odnosno da bi kumulativna stopa za prošlu i ovu godinu mogla iznositi 26,6 posto, što je iznad maksimalne stope rasta koju preporučuje Vijeće EU. Međutim, ta ocjena ne uključuje nacionalnu klauzulu o odstupanju od trenutačnih projekcija ma ime obrambenih izdataka.
AGENT: Za stan od 65 kvadrata i do 23.000 eura povrata poreza, ali pod jednim uvjetom
I Povjerenstvo za fiskalnu politiku u očitovanju o prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna zaključilo je da ‘relativno povoljne makroekonomske okolnosti koje su pogodovale rastu fiskalnih prihoda nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene za jačanje fiskalne konsolidacije i otpornosti’. “Štoviše, fiskalna pozicija koja se počela blago pogoršavati u 2023. prošle se godine značajnije pogoršala”, naveli su u Povjerenstvu koje predvodi Sandra Krtalić.
Dodaju da je fiskalna politika djelovala prociklično i ekspanzivno, što je posebno izraženo bilo kod rasta rashoda za zaposlene i socijalnih naknada. “Takvo postupanje pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize”, navodi se u priopćenju, piše Poslovni dnevnik.
ŽIVI BILI PA… Primorac: Sljedeće godine inflacija bi napokon mogla biti pobijeđena
Ocjena je Povjerenstva da bi stope gospodarskog rasta u narednom razdoblju mogle biti osjetno niže u odnosu na proteklo trogodišnje razdoblje s prosječnom stopom od čak 4,8 posto pa je u narednom razdoblju ‘nužno vratiti se odgovornoj i protucikličnoj fiskalnoj politici te jačanju fiskalne discipline’. U tom tijelu, uz ostalo, podsjećaju da mimo ukupnog deficita i razine javnog duga, koji su u slučaju Hrvatske u okvirima maastrichtskih kriterija, u preventivnom dijelu Pakta postoji i niz dodatnih kriterija koji nisu zadovoljeni.
Navode i značajno pogoršanje strukturnog salda. Strukturni deficit lani se produbio na -3,3 posto BDP-a, dok bi prema novim fiskalnim pravilima ciljani okvir tog manjka trebao biti do najviše 1,5 posto BDP-a, upozoravaju. Slična preporuka Vladi stoji i u izvješću Komisije u kojoj naglašavaju da bi ‘iskorištavanje gospodarskog zamaha za izgradnju rezervi pomoglo u suočavanju s predstojećim izazovima’.
Komentari