Krajem prošloga tjedna na sastanku Zelenskog i Trumpa u Washingtonu na kojem je trebao biti potpisan sporazum o vrijednim mineralima, dogodio se diplomatski skandal bez presedana. Trump i njegov potpredsjednik Vance optužili su Zelenskog da je nezahvalan i da ne poštuje SAD. Trump je inzistirao na uspostavljanju mira s Putinom pod svaku cijenu i optuživao Zelenskog zbog suradnje s Bidenovom administracijom. Zelenski je napustio Bijelu kuću bez pozdrava i bez zajedničke konferencije za medije, koja je otkazana. Trump mu je poručio da se može vratiti kada bude spreman za mir.

Tijekom vikenda održan je sastanak Zelenskog s britanskim premijerom Kierom Starmerom u Londonu, a onda i sastanak s desetak europskih čelnika koji su mu, svi odreda, dali bezuvjetnu podršku.

Prije toga, nakon dvaju hitno sazvanih summita s europskim čelnicima u Parizu prošloga tjedna, francuski predsjednik Macron razgovarao je tri sata s predsjednikom Trumpom u Washingtonu, nastojeći mu prenijeti europska stajališta o Ukrajini i europskoj sigurnosti. Nakon šokantnih izjava predstavnika Trumpove administracije, a i njega samoga, da SAD više ne namjerava štititi Europu, već će to u budućnosti morati činiti sama, Macron, koji već godinama zagovara stvaranje zajedničkih europskih obrambenih snaga, nametnuo se kao lider u spašavanju transatlantskih odnosa. U Washingtonu je zastupao pravo Ukrajine na pravedan mir, kao i na sudjelovanje Europe i Ukrajine u pregovorima između SAD-a i Rusije o ukrajinskoj budućnosti. Nakon Macrona u Washington je stigao i britanski premijer Kier Starmer, a onda i sam ukrajinski predsjednik Zelenski.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Fabienom Fieschijem, koji je u Zagreb stigao s pozicije ravnatelja Uprave za digitalizaciju u francuskom ministarstvu vanjskih poslova. Prije toga obavljao je različite dužnosti kako u ministarstvu tako i u veleposlanstvima i diplomatskim predstavništvima diljem svijeta. Bio je generalni konzul u Bostonu te prvi tajnik u Stalnom predstavništvu Francuske pri UN-u u New Yorku kao i u francuskom veleposlanstvu u Japanu.

NACIONAL: Kako komentirate diplomatski skandal u Bijeloj kući, prilikom sastanka predsjednika Trumpa i Zelenskog, koji je završio debaklom, a sporazum o vrijednim mineralima nije potpisan. Trump je očito stao na Putinovu stranu, kakve će to posljedice imati za daljnji tijek rata u Ukrajini?

Sastanak u Ovalnom uredu očito nije dobro prošao, no tu priči nije kraj. Bilo je nekoliko kontakata europskih čelnika (osobito predsjednika Macrona) s predsjednikom Trumpom i predsjednikom Zelenskim prije i nakon tog sastanka, a bit će ih još. Sam predsjednik Zelenski naznačio je, primjerice, da je dogovor o mineralima još uvijek na stolu. Moramo pustiti da se prašina slegne i posavjetovati se među Europljanima kako bismo predstavili parametre koji bi pomirili vrlo snažnu želju predsjednika Trumpa za brzim postizanjem mira i zahtjev da Europljani i Ukrajinci postignu mir koji je čvrst i koji će trajati, uz dostatna sigurnosna jamstva.

‘Francuski je cilj angažirati se i graditi buduće odnose na osobnoj vezi između Trumpa i Macrona koliko god je moguće više, kako bi predsjednik Trump na kraju donio odluke koje su i u našem interesu’

NACIONAL: Predsjednik Zelenski otišao je iz Bijele kuće odbivši potpisati sporazum o vrijednim mineralima bez sigurnosnih garancija SAD-a. Znači li to da SAD više neće slati vojnu pomoć Ukrajini i je li EU nakon summita u Londonu spreman preuzeti tu ulogu?

Uvjereni smo da je postizanje mira u interesu i Sjedinjenih Država i predsjednika Trumpa, a to je smisao naših stalnih napora i francusko-britanskih prijedloga formuliranih na summitu u Londonu u nedjelju. Predlažemo da se počne s primirjem i mjerama izgradnje povjerenja čiju bi potpunu provedbu od Rusije bilo relativno lako procijeniti. I nastojat ćemo osigurati da se američka podrška Ukrajini nastavi. Uz to, naš fokus također bi trebao biti na tome da Europa odgovori na naše sigurnosne izazove, uključujući one koje je stvorila situacija u Ukrajini. Ovo je poruka koju Francuska dosljedno prenosi i sada svi shvaćamo njenu važnost. Potrebni su nam značajni napori za ulaganje u europske obrambene kapacitete, a oni moraju biti koordinirani i učinkoviti. O tome se raspravljalo na nedavnim sastancima na visokoj razini koji su prošloga tjedna održani u Parizu, ponovno se raspravljalo u Londonu u nedjelju, a to će se nastaviti u Bruxellesu 6. ožujka na izvanrednom sastanku Europskog vijeća.

NACIONAL: Prilikom sastanka u Washingtonu predsjednik Macron i predsjednik Trump bili su vrlo srdačni jedan prema drugome, no kakav je konačni rezultat? Je li Trump nakon tog razgovora imalo promijenio svoje mišljenje o Ukrajini i EU-u?

Teško je reći je li predsjednik Trump promijenio mišljenje, ali ono što se moglo vidjeti jest da se predsjednik Macron i Trump poznaju još od Trumpova prvog mandata. Dakle, izgradili su međusoban odnos, mogu razgovarati jedan s drugim i poštuju se. U isto vrijeme znaju da postoje određena pitanja u kojima se razlikuju. Ono što smo shvatili iz načina na koji predsjednik Trump i njegova administracija rade, jest da je na kraju on taj koji odlučuje o politici koju će voditi. I zato je bilo jako važno da, kada on odlučuje o važnim pitanjima vanjske politike, donosi informirane odluke. Ponekad imamo osjećaj da neke informacije koje do njega dolaze ili koje citira, nisu posve točne. Zato je bilo toliko važno predsjedniku Macronu da se s njim susretne i predstavi mu svoju viziju situacije u Ukrajini, kao i ekonomskih i trgovinskih odnosa između EU-a i SAD-a.

NACIONAL: Predsjednik Macron prije toga sazvao je hitan summit čelnika najutjecajnijih europskih država u Parizu. Jesu li se išta konkretno dogovorili?

Da, taj je sastanak sa svojim kolegama, ne samo iz EU-a nego i izvan nje, poput Kanade, Norveške i Velike Britanije, predsjednik Macron sazvao prije negoli je putovao u Washington. Cilj je bio čuti njihova mišljenja i moći ih prenijeti predsjedniku Trumpu, kako bi dobio točne informacije iz europske perspektive. Mi znamo da nećemo biti jedini koji ćemo mu davati informacije, neki ljudi će mu možda pokušati proslijediti neke lažne informacije, zato je teško reći kako će to na kraju ispasti. No mi u Francuskoj vjerujemo da ne smijemo ostati pasivni i samo gledati kako predsjednik Trump donosi važne odluke koje će utjecati na budućnost Ukrajine i Europe, jer se to odnosi i na našu vlastitu sigurnost. Zato nam je cilj angažirati se i graditi buduće odnose na toj osobnoj vezi između njega i predsjednika Macrona koliko god je moguće više, kako bi predsjednik Trump na kraju donio odluke koje su i u našem interesu, ali i u interesu Ukrajine. A te se odluke ne mogu donijeti bez Ukrajine i bez EU-a. Što se tiče nekog dogovora, taj sastanak i nije zamišljen tako da se na njemu donose odluke s obzirom na to da smo još u vrlo ranoj fazi razgovora.

NACIONAL: Slovenska predsjednica i mađarski premijer bunili su se jer nisu čelnici svih 27 članica bili pozvani u Pariz, uz primjedbu da se opet radi razlika između članica prvog i drugog reda. Kako to komentirate? 

Svjestan sam da je tu došlo do određenih nesporazuma i da su mnogi govorili kako je bilo potrebno pozvati svih 27 europskih čelnika. No ako ništa ne činite, onda vas neće ni kritizirati. Trebalo je brzo reagirati, bio je to hitno sazvan sastanak, a razlog što je Macron započeo konzultacije prvo s liderima velikih zemalja koje raspolažu velikim oružanim snagama i velikom vojnom silom, poput Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske, Danske i Velike Britanije, bio je taj što ako želimo uvjeriti predsjednika Trumpa da smo doista relevantni i da donosimo nešto za stol, moramo pokazati snagu. Taj format nije nov, u sličnom se formatu dogodio i sastanak u prosincu koji je sazvao Mark Rutte. Naime, iako je još relativno rano jer rat u Ukrajini još uvijek traje, ako dođe do prekida vatre koji će na kraju dovesti do mirovnih pregovora, trebalo je pokazati da su Europljani spremni ponijeti svoj dio tereta. Trebamo biti spremni poduzeti akcije, a to uključuje monitoring, kako bi se moglo provjeriti da to nije još jedno lažno obećanje iz Kremlja. Isto tako je važno i da Ukrajina ima garancije Europe, ali i SAD-a, da nije sama, kao i da neće preuzeti preveliki rizik potpisujući mirovni sporazum s Rusijom. Zato je trebalo započeti razgovore s najvećim doprinositeljima.

‘Europski lideri počeli su raditi na tome da pojasne svojim građanima vezu između sigurnosti Ukrajine i sigurnosti Europe’, rekao je francuski veleposlanik u razgovoru sa Zrinkom Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Bilo je primjedbi i u Hrvatskoj – kupili smo Rafale, a sada premijer Plenković nije pozvan na summit u Pariz…

Ali, ponavljam, bilo bi jako komplicirano sazvati veliki summit 27 europskih čelnika u samo dva dana, to je veliki logistički izazov. Ono što je važno jest da predsjednik Macron nije stao na tom prvom sastanku, već je odmah sazvao i drugi. I, kao što znate, svi ostali europski čelnici bili su pozvani na summit videolinkom sljedećeg dana, a na njemu je sudjelovao i premijer Plenković. Istovremeno, procesi unutar 27 zemalja članica EU-a i dalje se odvijaju, početkom veljače održan je veliki summit Europskog vijeća o obrani, a predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa najavio je da će 6. ožujka u Bruxellesu biti održan još jedan izvanredni summit na kojem će se raspravljati o obrani i Ukrajini. Uostalom, usprkos svim našim razlikama, na treću obljetnicu ruske agresije na Ukrajinu, 24. veljače, uspjeli smo usvojiti i 16. paket sankcija Rusiji.

NACIONAL: EU je bio šokiran telefonskim razgovorom Putin-Trump o mirovnim pregovorima o Ukrajini bez Ukrajine i EU-a. Kada će i hoće li EU biti uključen u te pregovore? 

Kao prvo, mislim da je predsjednik Macron spomenuo kako činjenica da je predsjednik Trump u svom prvom mandatu također izgradio osobne odnose s Vladimirom Putinom, nije tako loša stvar. Sada je važno krenuti dalje i pokušati pronaći put do mirovnih pregovora. Ali i predsjednik Macron također ima iskustvo s Putinom, mi znamo povijest, znamo i povijest pregovora s Ukrajinom. Predsjednik Macron, naime, imao je ulogu u monitoringu Sporazuma iz Minska. Isto tako znamo da taj sporazum Rusija nije poštovala, već je umjesto toga odlučila započeti agresiju protiv Ukrajine. Dakle, važno je da SAD i Rusija imaju neki dijalog. SAD i Rusija trebaju razgovarati o stvarima koje su važne i za ukrajinsku i za europsku sigurnost, ali s druge strane, postoje pitanja koja se tiču njihovih bilateralnih odnosa i mi ne trebamo biti dio tih razgovora. Što znači da ne moramo biti uključeni u te pregovore cijelo vrijeme. Ali kada se razgovara o budućnosti i sudbini Ukrajine, Ukrajina mora u njima sudjelovati, bez daljnjega. Kao što i EU treba biti za stolom. No smatram kako nije dovoljno da EU stalno ponavlja da mora biti za stolom, već mora nešto i ponuditi. Kao što znamo, predsjednik Trump ima svoju viziju – ona se temelji na transakcijama, a EU mora pokazati da je i sam relevantan partner i da nešto donosi za taj stol. To je bila polazišna točka konzultacija koje je predsjednik Macron imao sa svojim europskim kolegama.

NACIONAL: Ispada da je predsjednik Macron najaktivniji među europskim čelnicima?

Točno je da je Francuska vrlo aktivna i želi odraditi svoj dio, ali se ne pretvara da je jedina. Kao što znate, i britanski premijer Starmer boravio je prošloga tjedna u Washingtonu, a i drugi europski lideri više su no dobrodošli i pozvani su sudjelovati u tom zajedničkom naporu kako bi predsjednik Trump čuo što više europskih glasova.

NACIONAL: U međuvremenu su se rusko i američko izaslanstvo sastali u Rijadu kako bi pripremili teren za sastanak Trump-Putin. Kakav je stav Francuske prema tome?

SAD i Rusija imali su jedan susret kako bi se usuglasio mogući okvir mirovnog plana, no dok je rusko izaslanstvo vodilo te razgovore s američkim, u isto vrijeme je Rusija bombardirala ukrajinsku infrastrukturu. Predsjednik Macron jasno je naglasio da sve treba započeti konkretnim akcijama Rusije. Ne možemo voditi mirovne pregovore dok Rusija nastavlja sa svakodnevnim napadima na civile u Ukrajini. Početna točka mora biti konkretna akcija s ruske strane i prekid vatre, što uključuje i monitoring, jer mi iz iskustva znamo da je Rusija u prošlosti često kršila vlastita obećanja.

NACIONAL: Predsjednik Macron godinama zagovara stvaranje europskih obrambenih snaga. Je li sad došao na svoje i ima li u tome podršku najvećih zemalja poput Njemačke, Italije, Belgije?

Da, još u svom prvom mandatu predsjednik Macron zagovarao je stratešku autonomiju, kao i jačanje kapaciteta europske obrane, kako bi se EU mogao brinuti za vlastitu sigurnost. Što, naravno, ne znači isključivanje SAD-a, već, naprotiv, koliko god je moguće, nastavak kontinuirane suradnje s njima. Sada vidimo da su ti zahtjevi bili opravdani i da ono što smo govorili svojim partnerima već neko vrijeme, dolazi na svoje. Sve ih više shvaća da se tu ne radi o nekoj ideologiji ili antiamerikanizmu, već o prihvaćanju realnosti da SAD, pored predanosti Europi, isto tako ima i druga problematična područja o kojima se mora brinuti i zato žele da EU preuzme veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost. Mislim da je diljem EU-u prevladao zdrav razum u tom smislu. Osobito nakon sigurnosne konferencije u Münchenu.

‘Još u svom prvom mandatu predsjednik Macron zagovarao je stratešku autonomiju kao i jačanje kapaciteta europske obrane. Što, naravno, ne znači isključivanje Sjedinjenih Američkih Država’

NACIONAL: Dakle, slažu se da treba izdvajati za obranu barem 3,5 posto?

To ne znači samo da trebamo više investirati obranu, bez obzira na naše teške financijske situacije, već i to raditi bolje, uz više koordinacije. Sada slušamo kako Rusija troši devet posto svog BDP-a za obranu, a EU u prosjeku dva posto. No europski BDP je gotovo devet puta viši od ruskog pa ako ćemo trošiti pametnije, identificirajući gdje su praznine, uz zajedničku nabavu za svoje industrije, bit ćemo u puno boljoj poziciji. A to je ono što sada pokušavamo učiniti iako smo, s francuskog stajališta, trebali to započeti puno ranije.

NACIONAL: EU će morati razvijati jaču vojnu industriju, gdje će inače nabavljati oružje?

Mislim da EU ima jaku vojnu industriju – ako pogledate najveće izvoznike oružja, nekoliko europskih zemalja je među njima. Francuska, Njemačka, ali i Nizozemska, Švedska, pa i Italija, imaju snažnu vojnu industriju. No ideja jest i da manje države, poput Hrvatske, razviju neke niše u kojima će se proizvoditi određene komponente. Vi imate vrlo dobre tvrtke. DOK–ING, naprimjer, važan je za proizvodnju specijalnih vozila za razminiranje, ali razvijaju i robotske platforme i slično, a mnogi dronovi koji se koriste u Ukrajini također su proizvedeni u Hrvatskoj. Ako želimo da Europa uspije, svatko mora osjećati da je uključen, kao i da postoje ekonomski interes i perspektiva. Važno je da svi shvate kako se tu ne radi samo o velikim tvrtkama, već da želimo koristiti sve kapacitete koje imamo i u manjim državama. O tome se raspravlja u Bruxellesu, a uskoro će Europska komisija objaviti i Bijelu knjigu o obrani, koja je jako važna. A u svemu tome radit ćemo s NATO-om, koji ima velike kapacitete za planiranje u skladu s potrebama određenih vlada. Naprimjer, Francuska ima Rafale, borbene zrakoplove, i vjerojatno bismo trebali raditi zajedno na razvoju sljedeće generacije borbenih zrakoplova kao i na području protuzračne obrane, cyber obrane i tako dalje.

NACIONAL: Neki pesimistični prognostičari smatraju da dolazak Trumpa na vlast znači i kraj NATO-a. Kako to komentirate? 

Čuo sam takve komentare, ali do sada nisam vidio nikakve najave američkih dužnosnika da će se SAD povući iz NATO-a. Naravno, jasne poruke koje smo čuli, i od potpredsjednika Vancea i od američkog ministra obrane, jesu ono što sam već rekao – da EU treba više trošiti na obranu. Je li to 3,5 posto ili ne, još ne znamo, ali takve brojke su neka vrsta indikatora da se radi više. No to nije jedini dokaz da radite bolje. Uvijek se može potrošiti više novca na beskorisne stvari. Zato je važno koordinirati se i razviti oružani sustav za našu bolju zajedničku obranu.

NACIONAL: Francuska i Velika Britanija najavile su da su spremne slati mirovne snage u Ukrajinu kada se uspostavi mir. Postoji li za to podrška francuske javnosti?

U Francuskoj osjećaj solidarnosti s Ukrajinom ostaje vrlo snažan. Ali, isto tako, europski lideri počeli su raditi na tome da pojasne svojim građanima vezu između sigurnosti Ukrajine i sigurnosti Europe. U početku se prvenstveno radilo o suosjećanju sa zemljom na čiju je demokratski izabranu vladu Rusija izvršila agresiju. Tada je prevladavao osjećaj nepravde prema Ukrajini, koju je napala susjedna zemlja. No sada našem stanovništvu treba bolje objasniti da se tu ne radi samo o nepravdi i činjenici da Ukrajina ne zaslužuje biti okupirana od ruske imperije, već da je riječ o našoj zajedničkoj sigurnosti. Zato smo nedavno i obnovili format koji se zove Weimarski trokut, koji uključuje Njemačku, Francusku i Poljsku. Jer važno je čuti što imaju reći oni koji su u blizini ruske granice. A tu su i Finska i baltičke zemlje, koje su itekako svjesne što ih čeka ako prestanemo pomagati Ukrajini.

‘Njemačka je naš najbliži partner. A ono što se događa u Njemačkoj, ima veliku važnost i za Francusku. No mislim kako za obje zemlje vrijedi da tko god bio na vlasti, uvijek odlično surađujemo’

NACIONAL: Koliko vojnika je Francuska spremna poslati? Spominjalo se 30 tisuća vojnika…

Rano je još govoriti o brojkama jer još uvijek ne znamo što će biti okvir mogućeg mirovnog sporazuma. Mi prije svega trebamo razgovarati s Ukrajincima o tome što bi njih u tom smislu zadovoljilo. O tome je predsjednik Macron razgovarao s predsjednikom Zelenskim i važno je da oni znaju da mogu vjerovati nama, Europljanima, da ćemo odraditi svoj dio posla kako bismo osigurali čvrste garancije da će se Rusija pridržavati mirovnog sporazuma. Važno je i za Europljane i za Ukrajince da u tome postoji i određena podrška SAD-a.

NACIONAL: Je li Trump izdao Zelenskog, kako su komentirali mnogi europski mediji i političari? 

Moramo izbjeći da Rusija bude nagrađena za svoju agresiju. To nije važno samo za Ukrajinu, već i za međunarodni poredak. I to je bila jedna od ključnih poruka predsjednika Macrona predsjedniku Trumpu. Da mora razmisliti o posljedicama takvog nagrađivanja agresora. Jer to bi bio signal svima sa sličnim pretenzijama: ako izvršite invaziju na svoje susjede, ništa vam se neće dogoditi. To se prije svega odnosi na Rusiju. Svaki put kada bi Putin pomislio da je nešto dobio, uvijek bi krenuo dalje. Ali i u mnogim malim zemljama postoje diktatori koji imaju apetite izvan svojih granica. Ako Putin prođe bez posljedica, bit će to otvaranje Pandorine kutije na globalnoj razini.

NACIONAL: Dan nakon razgovora s Macronom, Trump je odlučio uvesti 25 posto carina na sve europske proizvode. Kakve će to posljedice imati za europsku ekonomiju?

Jedna od ključnih poruka koje je predsjednik Macron nastojao prenijeti predsjedniku Trumpu jest da su europska i američka ekonomija toliko isprepletene da će ako nametne carine, s jedne strane, ugroziti naše ekonomije. S druge strane, EU je veliko tržište za američke tvrtke i SAD je uvelike profitirao od stvaranja zajedničkog europskog tržišta. Bilo je puno teže poslovati s 27 različitih država i 27 različitih procedura. Sada možete uspostaviti sjedište bilo koje tvrtke bilo gdje u EU-u i poslovati na jednom zajedničkom tržištu. Tvrdnja da je EU izgrađen protiv američkih interesa, naprosto nije istinita – upravo suprotno, SAD je profitirao na ujedinjavanju Europe. Američke carine štetit će objema ekonomijama, ali isto tako EU će ustati da zaštiti svoje tvrtke i svoje potrošače. Europska komisija ima ovlasti pregovarati u ime Europske unije i može nametnuti carine na američke proizvode. Mi mislimo da to nije dobro ni za koga, a predsjednik Trump najavio je uvođenje carina 1. travnja. Do tada još ima nešto vremena, a vidjeli smo i kako je najavio carine i za Meksiko i za Kanadu, pa je onda promijenio mišljenje. On je trgovac i pregovarač, a mi trebamo nastaviti razgovarati. Nadam se da SAD neće nametnuti carine EU-u, a ako ih nametne, i mi moramo biti čvrsti u svom odgovoru.

NACIONAL: Što pobjeda CDU/CSU-a na njemačkim izborima i izgledni kancelar Friedrich Merz znače za Francusku i EU?   

Kao što znate, Njemačka je naš najbliži partner – i politički i ekonomski. A ono što se događa u Njemačkoj ima veliku važnost i za Francusku. No mislim da za obje zemlje vrijedi da tko god bio na vlasti, uvijek odlično surađujemo. Friedrich Merz kao izgledni kancelar mora prvo oformiti koaliciju i morat će se prvenstveno fokusirati na program svoje vlade. Ali iz kontakata s njegovim timom koje smo imali prije izbora, znamo da on snažno zastupa proeuropske stavove i isto tako pridaje veliku pažnju odnosima s Francuskom. U tom smislu već je pozvan na neformalnu večeru u Elizejsku palaču. Vjerujem da će Njemačka imati novu vladu negdje između Uskrsa i svibnja i već sada radimo s tranzicijskim timom kako bismo ponovo izgradili snažno partnerstvo koje je desetljećima temelj Europske unije. I na području obrane obje naše zemlje imaju snažnu vojnu industriju i ako uspijemo izgraditi zajedničke programe u proizvodnji vojnih aviona ili naoružanja, vjerujem da će se u njih uključiti i mnoge druge države.