Koncert Marka Perkovića Thompsona u subotu u Zagrebu zainteresirao je i francusku novinsku agenciju AFP koja ga je prozvala „hrvatskom glazbenom legendom s pronacističkim simpatijama” zbog koje se turiste savjetuje da taj dan izbjegavaju prijestolnicu.

Za Thompsonov koncert prodano je oko 450 tisuća karata, što je više od polovine stanovnika Zagreba, započinje France Presse svoj tekst.

Agencija prenosi riječi hrvatske policije da je riječ o najzahtjevnijoj operaciji po pitanju javne sigurnosti te da će se u blizini hipodroma, lokacije koncerta, podići poljska bolnica s 200 kreveta.

AFP piše kako su organizatori na aplikaciji za koncert naglasili da su zabranjeni „simboli ili oznake koje promiču mržnju, netoleranciju, rasizam ili ekstremističke ideologije”.

Agencija Thompsona predstavlja kao ikonu ‘folk-rocka’ kojemu je nekoliko europskih zemalja zabranilo nastupe zbog podrške pronacističkom ustaškom režimu.

NJEMAČKI MEDIJI ‘Desničarska pop zvijezda organizira najveći koncert u Europi, ne idite u Zagreb’

Nije rijetko da se na njegovim nastupima vide simboli tog režima, a Thompsonovi obožavatelji, a ponekad i on sam, izvode fašistička salutiranja ispruženom rukom tijekom njegove najpoznatije pjesme ‘Bojna Čavoglave’ koja počinje ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’, piše AFP.

Agencija piše o Thompsonovom razgovoru za HRT u kojem je rekao da svojom glazbom želi govoriti o hrvatskoj priči punoj ljubavi: prema Bogu, obitelji i domovini.

NE SPAJA NEGO DIJELI Orešković: ‘Thompson je HDZ-ov pjevač, fašizam i ustaštvo se prodaju kao domoljublje’

„Ljudi ga vole zbog njegove ljubavi prema Hrvatskoj i patriotskih pjesama”, rekao je za AFP student geodezije Nikola, 22-godišnjak koji nije htio reći i prezime.

Nikola ide na koncert usprkos fašističkim pozdravima.

„To je pjesma napisana u vrijeme rata, nisam bio ni rođen tada”, kazao je.

AFP piše kako će trećina posjetitelja Thompsonovog koncerta, prema podacima Entria, biti mlađe od 28 godina.

Velika većina publike Thompsona smatra „patriotom” koji predstavlja tradicionalne vrijednosti domovine, vjere i obitelji, rekao je francuskoj agenciji povjesničar Hrvoje Klasić.

„Hrvatsko društvo tradicionalno naginje desnici, ali nije ni pretežno proustaško ni krajnje desno, što dokazuju loši rezultati stranaka koje tvrde da su desničarske“, smatra Klasić.

Na posljednjim parlamentarnim izborima u vladu je ipak ušao Domovinski pokret (DP), poznat po nacionalističkoj i antiimigrantskoj retorici, zaključuje France Presse.