Hrvatski premijer Andrej Plenković s obitelji je na Uskrs imao kratak privatan susret s papom Franjom, a s njime se više puta privatno susreo i Davor Ivo Stier koji je Papu upoznao još u Buenos Airesu

Hrvatski premijer Andrej Plenković možda je posljednji politički lider koji se susreo s Papom Franjom, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak u jutarnjim satima. Plenković je ovogodišnje uskrsne blagdane odlučio provesti u privatnom posjetu Rimu s članovima svoje obitelji. Premijeru blizak izvor na Uskrsni ponedjeljak za Nacional je izjavio da je Plenković privatno boravio i na misi na Trgu svetog Petra te je ostao poslušati obraćanje Urbi et orbi iako se u tom trenutku nije znalo hoće li se papa Franjo tamo uopće pojaviti.

Izvor blizak Plenkoviću tvrdi da privatni susret hrvatskog premijera s Papom također nije bio predviđen. Taj izvor navodi da se američki potpredsjednik J. D. Vance s papom Franjom vrlo vjerojatno sastao tijekom uskrsne mise te da se Papa pojavio na samom kraju te mise. Nedugo potom Plenković je imao priliku kratko privatno razgovarati s papom Franjom.

Izvor blizak Plenkoviću navodi kako je i hrvatskom premijeru tada već bilo očito da je papa Franjo u teškom zdravstvenom stanju. Tijekom ponedjeljka Plenković je u ime Vlade poslao brzojav sućuti uzoritom kardinalu Kevinu Farrellu, kamerlengu Svete Rimske Crkve. U tom brzojavu također se osvrnuo na svoj posljednji susret s papom Franjom napisavši sljedeće:

„Imao sam osobitu čast osobno susresti Svetog Oca jučer na Uskrs, u Njegovim posljednjim satima, zajedno sa suprugom i naše troje djece. Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom koji će ostati trajno urezani u sjećanju cijele moje obitelji kao dragocjeni dar u času oproštaja. Republika Hrvatska i hrvatski vjernički narod ostaju zahvalni za sve što je papa Franjo bio i što je učinio – za Crkvu, za svijet i za svakog od nas.“

Uime Vlade i hrvatskog naroda izražavam duboku sućut povodom smrti pape Franje – čovjeka vjere, poniznosti i blizine s najranjivijima. Njegovo neumorno zalaganje za solidarnost, mir i pravednost nadahnjivalo je milijune ljudi širom svijeta.

Imao sam osobitu čast osobno susresti… pic.twitter.com/4COXtxiAkC

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) April 21, 2025

Hrvatski premijer Andrej Plenković nije jedini koji se, mimo svojih službenih susreta, privatno susreo s papom Franjom. S njime se više puta privatno susreo i Davor Ivo Stier koji je papu Franju upoznao davno, prije njegova pontifikata, odnosno još kada je bio nadbiskup u Buenos Airesu, a tada su živjeli i u istom kvartu Floresu, u glavnom gradu Argentine. Osim toga, Stierova majka dobro je poznavala papu jer je Franjo tada bio i kancelar na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, a ona je bila profesorica filozofije na tom sveučilištu.

Stier se ovako za Nacional osvrnuo na svoja tri kratka susreta s Franjom kada ga je posjetio u Rimu, a papa ga je primio u audijenciju:

‘’Jednom sam bio s obitelji, a dva puta sam bio sam. Spominjali smo se nekih događaja iz zajedničke prošlosti. Živjeli smo u istome gradu, Buenos Airesu, a poznavali smo i neke iste ljude iz tog vremena. Za ispovjednika je imao fra Berislava Ostojića. Znao je i Nedu Rosandić, hrvatsku veleposlanicu i prije nego što je postao nadbiskup Buenos Airesa. Kada sam mu rekao da sam Hrvat rođen u Buenos Airesu, odmah me pitao koga od tamošnjih ljudi poznajem. Na mene je ostavilo dojam to da nije robovao protokolu. Bio je neposredan. U toj njegovoj jednostavnosti pokazala se veličina tog čovjeka.’’

Osvrćući se na pontifikat preminulog pape, Stier je rekao da je izborom imena za njegovo papinstvo Franjo naglasio koji će biti njegov program. „To je bila njegova opredijeljenost za najsiromašnije, za one koji su na margini društva i odbačeni. Usredotočio je pogled i pažnju Katoličke crkve na periferiju. Što to znači na periferiju? Na periferiju u izboru kardinala. Želio je da Katolička crkva više ne bude eurocentrična, da je doista katolička. A to znači da je univerzalna i u sastavu Kardinalskog zbora. Pokazao je to i svojim načinom djelovanja i putovanjima i važnosti koju Crkva daje Africi, Aziji i Latinskoj Americi. S druge strane, bila je riječ i o periferiji društva, onim odbačenim skupinama ljudi i fokus je stavljao baš na njih“, rekao je Stier za Nacional.

Govoreći o odnosu pape Franje prema migrantskom pitanju koji je do posljednjeg trenutka pozivao na mir ne samo u Ukrajini, nego i Gazi, naglasio je: „S te strane bio je konzistentan jer je nakon preuzimanja Svete Stolice posjetio Lampeduzu, gdje je bila velika koncentracija izbjeglica i migranata u Italiji. Do kraja svog pontifikata zalagao se za dostojanstvo svakog čovjeka, a u tom kontekstu i zaštitu migranata. Želio je da prevlada mir, a ne logika sukoba. Ne možemo reći da je postigao uspjeh kada je u pitanju Ukrajina. U jednom trenutku došlo je do razočarenja u dijalogu koji je pokušavao uspostaviti s patrijarhom Kirilom, poglavarom Ruske pravoslavne crkve. U jednom trenutku je i rekao patrijarhu Kirilu da su njih dvojica vjerski vođe, a ne političke i da moraju propovijedati evanđelje, a ne kult jedne državne politike, pogotovo ne one imperijalističke Vladimira Putina. Tu, nažalost, nije postignut rezultat, ali mora se isticati njegovo istinsko zalaganje za mir“.

Osim što je papa Franjo bio prvi papa iz Latinske Amerike, bio je i prvi papa iz reda isusovaca. Stier je o tome rekao: „Odnos između isusovačkog reda i papinstva u povijesti nije bio uvijek jednostavan. Činjenica da je papa Franjo bio isusovac značilo je da je puno polagao na duhovnost svetog Ignacija, utemeljitelja isusovačkog reda, ali je izborom imena Franjo dao do znanja da štuje i drugog sveca, svetog Franju, osnivača franjevačkog reda, a to mu je bio program. Rekao bih da je intelektom jednog isusovca nastojao i konzistentno se zalagao da uvede pastoral inspiriran duhovnošću svetoga Franje. Vrlo jasno zagovarao je i otvoreni dijalog ne samo s drugim vjerskim zajednicama, nego i s ljudima koji nisu vjernici. Smatrao je da je dijalog nužan i uvijek poželjan i nije odustajao od te doktrine.’’