Dok Europa ‘vuče’ LNG prema sebi, IEA upozorava da bi u 2026. globalna potražnja za prirodnim plinom mogla rasti bržim tempom od ovogodišnjeg te da će Azija opet postati glavni motor potražnje čim se cijene normaliziraju i nova ponuda uđe na tržište

Prva tri kvartala 2025. godine na tržištu prirodnog plina obilježila je relativna stabilnost cijena nakon izrazite volatilnosti prethodnih godina. Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potražnja za plinom je rasla, ali osjetno sporije nego godinu prije. Naime, nakon snažnog zamaha u 2024. prva polovina ove godine donijela je globalni rast potrošnje od svega oko jedan posto, a sličan se trend zadržao i u trećem kvartalu. Jedan posto je i dalje rast, ali to je daleko ispod povijesnih prosjeka. Zanimljivo, najveći doprinos rastu došao je iz Europe i Sjeverne Amerike, dok su azijska tržišta, predvođena Kinom i Indijom, bilježila značajan pad.

Ipak, iza prividno mirne površine i dalje se krije složena mreža rizika – od geopolitičkih tenzija, trgovinskih politika do klimatskih ekstrema.

Europa povećala potražnju unatoč slaboj industriji

U Europi je u prva tri kvartala ove godine potražnja porasla 6,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Uvoz LNG-ja porastao je čak 25 posto, dosegnuvši rekordnih 92 milijarde kubičnih metara. Nažalost, rast nije rezultat oporavka europske industrije, već ponajprije odnosa u energetskom sektoru gdje smo, prema IEA-u, svjedočili slabijem doprinosu vjetroelektrana i hidroelektrana, što je otvorilo prostor većem korištenju plinskih elektrana. Plin se tako iznova pokazuje i dokazuje kao najpouzdaniji stabilizator sustava gdje u energetskom miksu nadomješta manjkove ili probleme s kojima se susreću obnovljivi izvori tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta. Cijene su, pak, nakon kratkotrajnog skoka početkom godine izazvanog poremećajima u opskrbi te straha od eskalacije sukoba Izraela i Irana, ponovno pale na razine s kraja 2024. godine.

Europski industrijski sektor očekuje dodatne izazove s još uvijek do kraja nejasnom situacijom oko uvođenja američkih carina. FOTO: Saša Zinaja/BFOTO

S druge strane, Kina je u prvoj polovini godine zabilježila pad potrošnje od oko jedan posto. Iako se gospodarska aktivnost oporavljala, visoke cijene LNG-ja i povećana domaća proizvodnja plina iz nekonvencionalnih izvora smanjile su potrebu za uvozom. Još više iznenađuje podatak da je uvoz LNG-ja u Kinu pao više od 20 posto. To je najveći pad među velikim uvoznicima plina. Sličan trend, ali u manjem obujmu, prisutan je i u Indiji, gdje je prvih pet mjeseci zabilježeno smanjenje potrošnje od sedam posto, a pad je bio posebno izražen u industrijskom sektoru i rafinerijama.

Novi rast i rekordan LNG kapacitet u 2026. godini

Dok Europa „vuče” LNG prema sebi, IEA upozorava da bi u 2026. globalna potražnja za prirodnim plinom mogla rasti bržim tempom od ovogodišnjeg te da će Azija opet postati glavni motor potražnje čim se cijene normaliziraju i nova ponuda uđe na tržište, pogotovo jer se do kraja 2026. očekuje puštanje u rad novih izvoznih kapaciteta. IEA predviđa rast LNG kapaciteta od čak sedam posto, odnosno oko 40 milijardi kubičnih metara, što će biti najsnažniji rast od 2019. godine. Najveći doprinos dat će projekti u SAD-u, uključujući Plaquemines i Corpus Christi Stage 3, zatim LNG Canada te Katar koji će od sredine godine pokrenuti ekspanziju North Field East.

Europski industrijski sektor, i dalje pod pritiskom visokih troškova energije, očekuje dodatne izazove s još uvijek do kraja nejasnom situacijom oko uvođenja američkih carina. Iako energenti u većini scenarija ostaju izuzeti iz izravnih carinskih mjera, nesigurnost oko trgovinske politike SAD-a već sada negativno utječe na investicijske odluke, samim time i na potrošnju plina kao važnog industrijskog energenta. Stoga IEA predviđa da bi Europa mogla zabilježiti pad potražnje od oko dva posto.

Tih izazova na azijskim tržištima ne bi trebalo biti. Tamo je plin energent razvoja i oporavkom gospodarstava povećat će se i potražnja na tom širem području, gdje se očekuje rast potražnje od minimalno četiri posto, rast se očekuje i na drugim područjima svijeta. IEA očekuje da će 2026. biti rekordna godina po potrošnji plina. Analitičari Argus Medije ukazuju na to da cijene prirodnog plina, iako manje osjetljive na kratkoročne geopolitičke šokove nego u prethodnim kriznim razdobljima, i dalje ostaju osjetljive na promjene u opskrbnim lancima i sezonskim uvjetima. Tranzitni troškovi kroz Panamski kanal vratili su se na uobičajene razine, čime je otklonjen jedan od lanjskih izvora poremećaja. Istodobno, sigurnosna situacija u Sueskom kanalu i dalje je ozbiljan problem – nastavak napada na komercijalne brodove u Crvenom moru preusmjerio je dio prometa na dužu rutu oko Rta dobre nade, povećavajući troškove transporta LNG-ja prema europskim i azijskim kupcima.

Budući da se globalna trgovina plinom odvija u okruženju visokih cijena osiguranja brodova i potencijalnih carinskih barijera, tvrtke u sektoru suočene su s potrebom aktivnog upravljanja rizikom. Američka trgovinska politika, posebno u kontekstu mogućih širokih carina, i dalje je jedan od najvećih izvora neizvjesnosti. Da, energenti nisu pod carinama, ali neizvjesnost utječe na planiranje dugoročnih ugovora i investicija u infrastrukturu. Pritom valja napomenuti da su pojedini azijski kupci već osigurali ili se otvoreno nude za potpisivanje dugoročnih LNG ugovora s američkim izvoznicima kako bi smanjili rizik od budućih poremećaja u opskrbi.

LNG ostaje ključni oblik opskrbe i u idućoj godini. Fleksibilnost njegovih lanaca opskrbe trebala bi biti presudna za ublažavanje volatilnosti cijena (na fotografiji LNG terminal na Krku). FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Odluke u prvom kvartalu 2026. odredit će globalnu ravnotežu

LNG stoga ostaje ključni oblik opskrbe i u idućoj godini. Fleksibilnost njegovih lanaca opskrbe – mogućnost brzog preusmjeravanja pošiljki – trebala bi biti presudna za ublažavanje volatilnosti cijena. No globalna potražnja za njim će gotovo sigurno rasti, ako ništa zbog sve vidljivijih klimatskih ekstrema. Suše u Aziji koje smanjuju hidroenergetsku proizvodnju, povećavaju potražnju za plinom kao stabilnim izvorom energije, dok – kako se pokazalo i ove godine – čak i kratkotrajni zimski valovi hladnoće mogu uzrokovati nagle skokove cijena i potrebu uključivanja plinskih elektrana za proizvodnju električne energije.

IEA stoga u svojoj projekciji za 2026. vidi tri moguća scenarija: 1) stabilni – u kojem potražnja raste umjereno uz stabilne cijene; 2) scenarij ubrzanog toka – u kojem brži gospodarski oporavak i hladnija zima potiču nagli rast potražnje i cijena; 3) scenarij hlađenja – kojem kombinacija blagih sezona, ubrzane energetske tranzicije i novih kapaciteta za obnovljive izvore dovodi do stagnacije ili pada cijena plina. Ovu perspektivu možemo nadopuniti procjenom da će političke odluke, posebno oko trgovinskih barijera i emisijskih mehanizama, imati jednako snažan učinak na tržište kao i čisto tržišni faktori ponude i potražnje.

Stoga je ključni izazov u narednom razdoblju pravodobno prepoznavanje promjena u globalnom kontekstu i prilagodba ugovorne i logističke strategije. LNG je fleksibilan, ali njegovu fleksibilnost treba znati i (is)koristiti. To znači diversificirati izvore opskrbe i pravovremeno reagirati na regulatorne promjene jer će se ravnoteža između azijskih i europskih LNG kupaca dodatno zategnuti.

U tom kontekstu, odluke donesene u prva tri tromjesečja iduće godine imat će presudnu ulogu u određivanju ravnoteže cijena i smjera trgovinskih tokova na globalnoj razini.

Tekst je objavljen u suradnji s PPD-om