Američki predsjednik Donald Trump rekao je u subotu da nije upozorio rukovoditelje automobilske industrije da ne podižu cijene dok na snagu stupaju carine na automobile proizvedene u inozemstvu, rekavši za NBC News da ga nije briga ako to i učine.
Bijela kuća priprema se 2. travnja nametnuti nove carine na niz robe široke potrošnje, što je potez koji je izazvao kritike međunarodnih čelnika i zabrinutost zbog potencijalnog povećanja cijena za potrošače.
U intervjuu za NBC News, Trump je rekao da će njegove stalne carine na automobile proizvedene u inozemstvu biti poticaj za tvornice sa sjedištem u SAD-u i uvjeren je da će taj potez dovesti do povećanja prodaje automobila proizvedenih u Americi.
“Nadam se da će podići cijene, jer ako to učine, ljudi će kupovati automobile američke proizvodnje“, rekao je Trump.
Trump je tvrdio da će razmotriti pregovore o carinama samo “ako su nam ljudi voljni dati nešto velike vrijednosti”.
Carine su dio Trumpovih napora za promicanje američke proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita zemlje.
Trumpova trgovinska politika bila je ključni fokus njegovog predsjedničkog mandata, uz stalne napetosti s glavnim trgovinskim partnerima.
LJUT NA SAVJETNIKE Trump želi još više carina, vjeruje da one koriste američkom gospodarstvu
Južna Koreja, Kina i Japan razmatraju odgovor
Južna Koreja, Kina i Japan održali su u nedjelju prvi ekonomski razgovor u pet godina, nastojeći olakšati regionalnu trgovinu dok se tri azijske izvozne sile bore s carinama američkog predsjednika.
Trojica ministra trgovine složila su se “usko surađivati na sveobuhvatnim razgovorima na visokoj razini” o sporazumu o slobodnoj trgovini između Južne Koreje, Japana i Kine za promicanje “regionalne i globalne trgovine”, navodi se u priopćenju objavljenom nakon sastanka.
“Potrebno je ojačati provedbu RCEP-a, u kojem su sudjelovale sve tri zemlje, i stvoriti okvir za proširenje trgovinske suradnje između tri zemlje kroz pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini između Koreje, Kine i Japana”, rekao je južnokorejski ministar trgovine Ahn Duk-geun, govoreći o Regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu.
Ministri su se sastali prije Trumpove najave o dodatnim carinama u srijedu na ono što on naziva “danom oslobođenja”, dok narušava trgovinska partnerstva Washingtona.
Seul, Peking i Tokio su glavni trgovinski partneri SAD-a, iako su međusobno bili u sporu oko pitanja uključujući teritorijalne sporove i japansko ispuštanje otpadnih voda iz uništene nuklearne elektrane Fukushima.
Nisu postigli značajni napredak u trilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini od početka pregovora 2012.
RCEP, koji je stupio na snagu 2022., trgovinski je okvir između 15 azijsko-pacifičkih zemalja s ciljem smanjenja trgovinskih prepreka.
Trump je prošli tjedan najavio uvozne carine od 25% na automobile i autodijelove, potez koji bi mogao naškoditi tvrtkama, posebno azijskim proizvođačima automobila, koji su među najvećim izvoznicima vozila u SAD.
Nakon Meksika, Južna Koreja je najveći svjetski izvoznik vozila u SAD, a slijedi je Japan, prema podacima S&P-a.
Ministri su se dogovorili da će sljedeći ministarski sastanak održati u Japanu.
Svjetske burze oštro pale
Na svjetskim su burzama prošlog tjedna cijene dionica oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog rata, nakon što je Washington najavio carine na uvoz automobila, a niz zemalja zaprijetio protumjerama.
Na Wall Streetu je prošli tjedan Dow Jones pao gotovo 1 posto, na 41.583 boda, dok je S&P 500 potonuo 1,5 posto, na 5.580 bodova, a indeks Nasdaq 2,6 posto, na 17.322 boda.
Tržište je pod pritiskom od utorka, kad je Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD-u.
I dok Trump tvrdi da će to snažno potaknuti domaću automobilsku industriju, ulagači baš i nisu uvjereni u to, pa su cijene dionica u američkom automobilskom sektoru oštro pale.
Oštro su pale i cijene dionica europskih, japanskih i južnokorejskih proizvođača automobila.
Ulagači su nervozni i zbog toga što će idućeg tjedna Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Trumpova promjenjiva trgovinska politika stvorila je nesigurnost na burzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima, usporavanja rasta gospodarstava i jačanja inflacije.
Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina.
“Ulagači su jako zabrinuti zbog Trumpovih politika. Čak i više od politika, brinu ih stalne promjene. To ih čini stvarno nervoznima pri donošenju dugoročnih odluka o ulaganju, bilo da govorimo o tvrtkama ili o investitorima”, kaže Jed Ellerbroek, portfelj menadžer u Argent Capitalu.
Zbog toga cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi padaju već tjednima. Tako je sada S&P 500 indeks oko 9 posto niži u odnosu na rekordnu razinu od 19. veljače. Nasdaq je, pak, pao gotovo 14 posto u odnosu na tu razinu pa je već danima u području korekcije.
Zbog toga su i S&P 500 i Nasdaq na putu da prvo ovogodišnje tromjesečje završe u minusu.
Zbog carinskog rata, i na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale.
Doduše, londonski indeks FTSE ojačao je 0,1 posto, na 8.658 bodova, no frankfurtski DAX potonuo je 1,9 posto, na 22.461 bod, a pariški CAC 1,6 posto, na 7.916 bodova.
Komentari