Osjećate se prestaro za novi hobi? Razmislite ponovno! Nova studija sugerira da ljudi dosežu svoj kognitivni vrhunac između 55. i 60. godine života.

Dok su prethodne studije otkrile da ljudi dosežu svoj fizički vrhunac u srednjim dvadesetima do ranih tridesetih godina, istraživači u Australiji otkrili su da se naše sposobnosti psihološke obrade nastavljaju poboljšavati. To je dobrodošla vijest za one koji se pitaju je li prekasno za promjenu karijere ili bavljenje novim hobijima, ali ističe i vrijednost koju stariji umovi donose društvu.

“Iako se neke sposobnosti smanjuju s godinama, one su uravnotežene rastom drugih važnih osobina“, rekao je Gilles Gignac, koautor studije i profesor psihologije na Sveučilištu Zapadne Australije, za The Conversation. “Zajedno, ove snage podržavaju bolju prosudbu i odmjerenije donošenje odluka – kvalitete koje su ključne na vrhu”, dodao je.

Studija, objavljena u časopisu Intelligence, provedena je prvo identificiranjem 16 ključnih psiholoških karakteristika. To je uključivalo kognitivne sposobnosti poput rasuđivanja i pamćenja, zajedno s ‘velikih pet’ osobina ličnosti: otvorenost, savjesnost, ekstrovertnost, ugodnost i neuroticizam. Istraživači su zatim koristili postojeće skupove podataka kako bi izmjerili kako se svaka osobina razvijala tijekom životnog vijeka, što je zauzvrat otkrilo ‘upečatljiv obrazac‘.

Ross Sneddon on Unsplash

“Opće mentalno funkcioniranje doseglo je vrhunac između 55. i 60. godine života, prije nego što je počelo opadati od oko 65. godine. Taj pad postao je izraženiji nakon 75. godine, što sugerira da se smanjenje funkcioniranja u kasnijoj životnoj dobi može ubrzati nakon što započne“, napisao je Gignac.

Značajno je da su određene individualne osobine dosegle vrhunac još kasnije u životu, uključujući savjesnost u 65. i emocionalnu stabilnost u 75. godini.

Dob je samo broj

Dugo se vjerovalo da kognitivne sposobnosti ljudi dosežu vrhunac u dvadesetima, stagniraju u srednjoj dobi, a zatim postupno opadaju. Sve veći broj istraživanja ovo je odavno opovrgnuo, pokazujući dokaze da se mozak nastavlja mijenjati i razvijati tijekom cijelog našeg života.

Međutim, konteksti i specifičnosti moždanih funkcija svake osobe nevjerojatno otežavaju uspostavljanje šireg konsenzusa o tome kad točno naše mentalne funkcije dosežu vrhunac: dok se određene osobine mogu ojačati kod nekih, druge će oslabiti.

“Teško je odlučiti koji su aspekti spoznaje najvažniji za proučavanje”, rekla je za Euronews Health Mischa von Krause, istraživačica na Sveučilištu Heidelberg u Njemačkoj. “Njihova relativna važnost vjerojatno uvelike ovisi o kontekstu i istraživačkom pitanju”, dodala je.

U studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour, von Krause je koristla vrijeme odziva u kombinaciji s velikim online skupom podataka od preko milijun sudionika kako bi izmjerila mentalnu brzinu kako starimo. Rezultati su se usko podudarali s Gignacovom studijom, otkrivajući da se određene kognitivne funkcije počinju usporavati tek nakon 60. godine.

“Tijekom većeg dijela ljudskog životnog vijeka, a posebno tijekom tipičnog radnog vijeka od 20 do 65 godina, brzina kojom ljudi reagiraju na vanjske podražaje se smanjuje. Naše istraživanje pokazalo je da ovo usporavanje u velikoj mjeri ne odražava smanjenje mentalne učinkovitosti, barem u skupu podataka i zadatku koji smo proučavali”, rekla je von Krause.

Andra C Taylor Jr on Unsplash

“Do starije odrasle dobi, prosječne razine učinkovitosti obrade informacija u zadatku koji smo proučavali jedva su se promijenile“, ddala je.

Nasuprot tome, studija objavljena 2020. godine mjerila je mentalne performanse profesionalnih šahista. “U našem slučaju, mentalni vrhunac dosegnut je između 35. i 40. godine”, rekao je za Euronews Health Anthony Strittmatter, autor studije i profesor primijenjene ekonometrije na UniDistance Suisse.

“Kvaliteta šahovskih poteza raste s godinama dok se ne postigne ta točka mirovanja, a zatim ponovno opada”, dodao je.

No, dok se nastavljaju istraživanja ​​misterije našeg starenja uma, jedno je sigurno: postoji razlog za optimizam. Suprotno poruci da smo to ‘prebrodili’ s određenim brojem, ova najnovija studija dodatni je dokaz da smo s godinama oštroumniji nego što mislimo. Kako Gignac sažima, “sama dob, dakle, ne određuje cjelokupno kognitivno funkcioniranje. Stoga bi se evaluacije i procjene trebale usredotočiti na stvarne sposobnosti i osobine pojedinaca, a ne na pretpostavke temeljene na dobi”.