Rukovoditelj Ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov komentirao je u srijedu pregovore Ukrajine i Rusije te se osvrnuo na kontroverzni zakon koji ograničava rad antikorupcijskih tijela u Ukrajini.

Govoreći o pregovorima koji se održavaju u Turskoj, naglasio je kako smo ipak još daleko od pravih mirovnih pregovora.

‘Za humanitarna pitanja može biti rješenja, ali primirje je još daleko’

“Dobro je da se razgovara, ali smo jako daleko od onih razgovora koji bi bili poželjni, da se govori o primirju“, rekao je Bandov za HRT, dodavši da je pitanje zarobljenika jedno od ključnih “ne samo za Ukrajinu, nego i za Rusiju”.

“Kada se radi o konkretnim pitanjima, poput humanitarnih, dosad su pronalažena rješenja, tako da u tom segmentu može biti uspjeha“, ocijenio je.

Ipak, upozorio je da se ruskog predsjednika Vladimira Putina teško može natjerati na primirje.

“Teško se Putina može natjerati na primirje. Mislim da smo daleko od tih pregovora. Moram vas podsjetiti da smo odmah nakon početka agresije o tome razgovarali u ovom studiju. Od tada do danas stalno o tome razgovaramo, a ti pregovori su jako, jako daleko. Nijedna strana nije postigla svoje ciljeve, a još uvijek misle da ih mogu postići ratom”, naglasio je Bandov u razgovoru za HRT.

‘Turska se nametnula kao posrednik’

Ustvrdio je da se Turska od početka rata uspješno nametnula kao posrednik.

“Turska od prvog dana djeluje kao posrednik i ona je sebe tako definirala. To je jedan od razloga zašto nije uvela sankcije Rusiji. Oni su rekli ‘ne’. Naša uloga je da budemo posrednici”, rekao je Bandov.

Naglasio je kako je Turska u svakom svom obraćanju podržala suverenitet Ukrajine, uključujući tu i Krim.

“Ostale zemlje to često zaborave spomenuti, Turska nikad”, istaknuo je.

‘Kod Trumpa možemo očekivati još promjena’

Govoreći o zaokretu politike predsjednika SAD-a Donalda Trumpa prema Rusiji, upozorio je kako se radi o promjenama koje smo mogli očekivati, ali i da one mogu biti radikalne.

“To je jedna od promjena koju možemo očekivati, ali možemo ih očekivati još niz. Nismo sigurni koliko je ovaj stav čvrst“, rekao je.

Istaknuo je kako “ne možemo biti sigurni hoće li se stvarno čekati 50 dana i hoće li se uopće išta dogoditi kada taj rok istekne”.

“Odluke se vrlo često mijenjaju, iz sata u sat te vrlo radikalno”, poručio je Bandov.

‘Ukrajina želi izgledati kao zapadna Europa, a ne kao Rusija’

Osvrnuo se i na prosvjede u Ukrajini koji su izbili nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski potpisao kontroverzni zakon koji ograničava neovisnost antikorupcijskih tijela.

BRZO JE POKLEKNUO Nakon prosvjeda građana i kritika iz EU-a, Zelenski obećao novi plan za borbu protiv korupcije

“To sigurno nije korak naprijed, ono što je sigurno – Ukrajina mora dobro promisliti što zapravo želi. Prosvjednici naglašavaju da podupiru predsjednika, ali naglašavaju da žele da Ukrajina želi izgledati kao zapadna Europa, a ne Rusija“, rekao je.

Zelenski je, ustvrdio je Bandov, “napravio korak unatrag, ali nije povukao odluku”. Ipak, nagovijestio kako “možemo očekivati da će se postaviti novi okvir za borbu protiv korupcije”.

“Korupcija je rak-rana, imate ljude koji se bore na bojišnici, a onda ti isti osjećaju da neki ljudi taj rat koriste za nešto drugo”, zaključio je Bandov u razgovoru za HRT.

ISTANBUL Rusija i Ukrajina počele treći krug mirovnih pregovora. Razgovori trajali samo 40 minuta