Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu, objašnjava zašto je nedavno kritizirao prijedlog Europske komisije o preusmjeravanju novcac iz kohezijskih fondova EU-a u naoružavanje zemalja članica, uključujući i Hrvatsku.

Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo! u Europskom parlamentu (EP) od prošlogodišnjih europskih izbora, proteklog je tjedna na Facebooku kritizirao prijedlog Europske komisije (EK) o preusmjeravanju novca iz kohezijskih fondova EU-a, koji su Hrvatskoj iznimno važni, u financiranje naoružavanja zemalja članica. Njegov komentar bio je povod da Bosanac u intervjuu Nacionalu opsežnije komentira prijedlog plana naoružavanja EU-a ReArm Europe, koji je predložio EK.

Gordan Bosanac rođen je 1973. godine. Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1999. s iznimnim je uspjehom diplomirao fiziku, osvojivši 1997. i 1998. rektorove nagrade. Uz stipendiju British Councila iz Zagreba, na University College u Londonu 2003. postigao je magisterij ljudskih prava. Od 2000. do 2004. radio je kao znanstveni istraživač na Institutu Ruđer Bošković, a od 2005. do 2018. bio je programski voditelj i glavni politički analitičar Centra za mirovne studije. Od 2018. do 2020. radio je kao samostalni savjetnik u području ljudskih prava, strategije i komunikacije, a istodobno je bio i član Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Od 2020. do 2023. bio je tajnik kluba zastupnika Zeleno-lijevog bloka u Saboru i vijećnik u Skupštini grada Zagreba te od 2023. do 2024., do europskih izbora i odlaska u Bruxelles, glasnogovornik stranke Možemo!.

NACIONAL: Proteklog tjedna na Facebooku objavili ste kako je “EPP s radikalnom desnicom upravo izglasao da se kohezijski fond, onaj isti fond iz kojeg u Hrvatskoj financiramo izgradnju škola, vrtića i bolnica, ubaci u takozvanu žurnu proceduru”. Možete li objasniti što se dogodilo?

U sklopu inicijative ReArm na Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta stigao nam je prijedlog Europske komisije kojim se na do sada neviđen način zadire u kohezijsku politiku. Naime, EK daje priliku zemljama članicama da reprogramiraju svoje prioritete na koje žele trošiti EU fondove te potiče članice da ulažu više u stanovanje, upravljanje vodama, energetsku tranziciju, ali i u obranu i sigurnost. U stvari, novost je samo to da se tema obrane i sigurnosti predlaže prvi put kao prioritet financiranja iz kohezijskih fondova te ju je Komisija samo “umotala” u već ranije odobrene prioritete da bolje izgleda. To je do sada bilo nezamislivo. Komisija je predložila hitnu proceduru, što znači da će utjecaj parlamenta biti minimalan – sveden samo na stavljanje amandmana. Prijedlog je prošao na odboru REGI većinom glasova EPP-a, u suradnji s radikalnom desnicom – Konzervativcima i reformistima (ECR), Patriotima za Europu (PFE), Europom suverenih nacija (ESN) te jednim glasom ljevice. Protiv smo bili mi zeleni, socijalisti i većina ljevice, dok su liberali, Renew Europe, bili suzdržani. Time je omogućena hitna procedura.

NACIONAL: U kojoj je fazi projekt ReArm Europe, odnosno je li procedura završena, je li projekt usvojen i postao operativan?

ReArm Europe je načelan smjer EU-a da ojača svoje vojne sposobnosti. Njegovi elementi sada su krenuli u provedbu. Prvi element, da članice mogu ulaziti u deficit za potrebe obrane je u tijeku, odnosno iskazan je interes članica za time, no poziv je još otvoren. Druga komponenta je korištenje kohezije i za obranu i taj prijedlog će sada biti u hitnoj proceduri u parlamentu s planom da se usvoji do kraja srpnja. Dakle, provedba je krenula.

‘Kada razgovaram s kolegama iz Finske, Latvije i Litve, oni govore da za njih nije pitanja hoće li ih Rusija napasti, već kada će to učiniti. Kada razgovaram sa Španjolcima i Talijanima, oni tu opasnost ne vide.’ FOTO: Ured zastupnika u EP Gordana Bosanca.

NACIONAL: Glasali ste protiv žurne procedure jer smatrate da tako dalekosežne odluke nije prihvatljivo donositi bez temeljite rasprave. Tko bi i kako, po vašem sudu, takvu odluku trebao donijeti, ako uopće?

Postoji jasna demokratska procedura donošenja odluka u EU-u. Ona uzima vremena, ali za ovakav radikalan zaokret potrebno je postići što širi konsenzus jer će u suprotnome ta odluka samo produbiti podjele unutar EU-a. Primjerice, već sada postoji velika kritika prijedloga da se kohezija otvara i za velike vojne privatne industrije koje posluju sa značajnim profitima. Nije jasno zašto bi i oni mogli koristiti kohezijski novac. Takvih nelogičnosti je mnogo i zato je potrebna detaljnija rasprava.

NACIONAL: Koje je vaše načelno mišljenje o uvjerenju da se Europa mora ubrzano naoružati koje je obuzelo EU nakon što je Donald Trump drugi put postao američki predsjednik? Smatrate li ga načelno opravdanim ili ne, i zašto?

Kada razgovaram s kolegama iz Finske, Latvije i Litve, oni govore kako za njih nije pitanje hoće li ih Rusija napasti, već kada će to učiniti. Kada pričam sa Španjolcima i Talijanima, oni tako izravnu opasnost ne vide. Upravo između tih dviju krajnosti potrebno je razgovarati o obrani u EU-u. Činjenica je da danas u Rusiji i SAD-u imamo lidere koji nisu skloni vrijednostima demokracije. Rusija, štoviše, vojno je napala drugu suverenu zemlju – dakle bila je spremna na taj hazarderski potez – nešto što je i SAD to radio na drugim krajevima svijeta u prošlosti. U tom kontekstu, imajući na umu da se obrana EU-a do sada uvelike oslanjala na SAD, jasno je da se nešto mora poduzeti. Ali nisam siguran da će smjer dodatnog naoružavanja bez jačanja europske suradnje otkloniti te prijetnje. Naime, već sada, kada zbrojite vojne proračune svih 27 članica EU-a, mi smo treći na svijetu po ulaganju u obranu, iza SAD-a i Kine, a značajno ispred Rusije. Dakle, već sada novca ima, ali nema učinkovite suradnje. Svaka država članica, naravno, primarno gleda svoje nacionalne granice i radi nacionalne javne nabave. I to je kritična točka. Ali to je politička točka oko koje se treba odgovoriti želi li se ili ne surađivati na vojnom polju, a tek onda vidjeti nedostaje li za to novca. Jer ovako naoružat ćemo dodatno, primjerice, jednog Viktora Orbana.

‘Pitanje za premijera Plenkovića jest hoće li uzeti novac iz kohezije i usmjeriti ga u obranu. Pozvao sam Hrvatsku da u prvoj reviziji kohezije zatraži više novca za stanovanje.’

NACIONAL: Kako zamišljate učinkovit i transparentan sustav naoružavanja Europe otporan na korupciju?

Prvo, kao što sam naveo, treba dobiti garancije da se želi vojno surađivati na razini članica EU-a. Kao što znamo, ta suradnja nije predviđena trenutnim temeljnim EU dokumentima, ali može se temeljiti na dragovoljnosti članica. Kada se dođe do tog konsenzusa, potrebno je napraviti inventuru postojećeg naoružanja i mogućnosti međusobnog korištenja te vidjeti što i koliko nedostaje. Onda krenuti u javne nabave s fokusom na EU industriju. Ali sve to mora pratiti i paralelna linija povratka tradiciji europske diplomacije i pregovaranja te mogućnosti otklanjanja sukoba. Ta niša je sada gotovo zapostavljena.

NACIONAL: I na desnici i na ljevici mnogi smatraju da je naoružavanje Europe protiv Rusije pogrešna politika i da se Europa treba dogovoriti s Rusijom, jer je ne može ni pobijediti niti od nje pobjeći. Što vi mislite o tome?

Djelomično se mogu složiti s tom tezom, samo je pitanje s kim ćete pregovarati i razgovarati. Nemojmo zaboraviti da je Međunarodni kazneni sud u Den Haagu izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ja ne mislim da je to “politički” nalog, već da je on uistinu odgovoran za ratne zločine. S takvim liderom ne može se pregovarati. Ali koliko god to sada zvučalo nezamislivo – Rusija nije samo Putin. U tom smislu mislim da diplomacija uvijek može naći put.

NACIONAL: Kakve će posljedice preusmjeravanje novca u naoružanje imati na gospodarstvo i socijalnu sliku Europe, pa i Hrvatske?

Za sada je sve postavljeno tako da zemlje članice mogu same izabrati žele li ići u tom smjeru. Koliko znam, mi u Hrvatskoj još nismo izrazili namjeru da bismo zbog obrane bili spremni ići u dublji deficit. Pitanje je za premijera hoće li uzeti novac iz kohezije i usmjeriti ga za obranu. Ja sam pozvao Hrvatsku da u prvoj reviziji kohezije zatraži više novca za stanovanje. Prema mojim informacijama, prenamijenjeno je samo 15 milijuna eura, što je daleko premalo potrebama i krizi kojom je Hrvatska pogođena.

‘Koliko god to sada zvučalo nezamislivo – Rusija nije samo Putin. U tom smislu mislim da diplomacija uvijek može naći put’, kaže Bosanac. FOTO: Ured zastupnika u EP Gordana Bosanca.

NACIONAL: Posljednjih tjedana, vi i slovenska kolegica Irena Joveva snažno ste podržali studentske prosvjede u Srbiji i mlade koji su iz Srbije došli u Bruxelles. Sudjelovali ste i u raspravi pred EP-om. Kako objašnjavate to što Europa tako upadljivo ignorira taj veliki demokratski pokret u Srbiji? Jesu li vaši glasovi podrške samo usamljena upozorenja iz EP-a koja ne dopiru do EK?

Rekao bih da EU taj pokret danas ignorira puno manje nego prije nekoliko mjeseci. Drago mi je da smo kolegica Irena Joveva i ja dobili povjerenje studenata i na neki način probudili EU oko toga što studenti rade i traže u Srbiji. Danas je njihova borba puno više prepoznata i priznata. Imamo izjave da studenti traže od Aleksandra Vučića isto ono što EU traži od Srbije. Koliko je to iskreno – vidjet ćemo. Vučić je kod pojedinih lidera imao previše kredita jer je njihovo povjerenje kupovao bilo litijem, bilo borbenim avionima. Nadam se da je sada svima jasno da tako dalje ne može.

NACIONAL: Mislite li da bi političari u Hrvatskoj trebali otvorenije podržati prosvjedni pokret u Srbiji ili smatrate da bi to izazvalo suprotan učinak od željenog?

Hrvatskoj je u interesu da u svom okruženju ima zemlje sa što jačom demokracijom i vladavinom prava. Studenti u Srbiji traže baš to i zato moraju imati podršku od svakoga tko ima taj zajednički interes. Vučić je na vjerodostojnosti izgubio toliko da njegove konstrukcije kako se u Srbiji dešava obojena revolucija “režirana u Hrvatskoj od strane ustaša” više ne nailaze na plodno tlo. Moje je iskustvo da je većina običnih ljudi u Srbiji zahvalna svakome tko podrži studentsku borbu za vladavinu prava i demokraciju. Moram reći da sam preplavljen porukama zahvale.

‘Hrvatskoj je u interesu da u svom okruženju ima zemlje sa što jačom demokracijom i vladavinom prava. Studenti u Srbiji traže baš to i zato moraju imati podršku svakoga tko ima taj zajednički interes.’

NACIONAL: Šestoro novosadskih studenata, protiv kojih je tužiteljstvo u Srbiji raspisalo tjeralicu zbog optužbe za rušenje ustavnog poretka, od 13. ožujka je u egzilu u Hrvatskoj, gdje su se stjecajem okolnosti našli kad je protiv njih pokrenuta istraga. Istodobno, šestoro njihovih drugova je u pritvoru u Novom Sadu. Riječ je o očitom političkom progonu. Je li taj slučaj dopro do europskih institucija? Kako reagiraju?

Jest, dopro je, jer sam u EP-u inicirao amandman preko grupacije Zelenih koji je usvojen prošlog tjedna kada smo usvajali izvješće o Srbiji, o osudi arbitrarnog pritvora šestero studenata u Novom Sadu. Osuđen je i arbitrarni progon aktivista koji su trenutno kod nas u Hrvatskoj, jer je utvrđeno da se provode arbitrarni progoni studenata, ali i državljana EU-a iz Srbije.

NACIONAL: Bi li, po vašem mišljenju, Hrvatska tim mladim ljudima trebala omogućiti politički azil ako ga zatraže?

Kratko: da.