Prošle godine izrađena je Studija plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. u kojoj je sektor prometa identificiran kao u ovom trenutku najzreliji i najbrži način implementacije nove primjene vodika u Hrvatskoj, jer je taj sektor i dalje jedini u kojem nije postignuto smanjenje emisija stakleničkih plinova

Vodik se posljednjih godina često spominje kao potencijalno gorivo budućnosti zbog svoje sposobnosti da proizvodi energiju bez štetnih emisija. Iako još uvijek postoje izazovi u njegovoj proizvodnji, skladištenju i distribuciji, te posebno pitanje osiguravanja dovoljnih količina energije za proizvodni proces i nužnost smanjenja troškova proizvodnje, vodik se u Europskoj uniji, ali i u svijetu sve ozbiljnije razmatra kao održiva alternativa fosilnim gorivima.

Prepoznala je to i Europska unija koja je u svibnju 2021. godine izglasala Europsku strategiju za vodik kojom se sve zemlje članice obvezuju na pojačane napore u razvoju  korištenja vodika, dok europsko zakonodavstvo svojim, direktivama i uredbama definira ciljeve i kriterije za upotrebu obnovljivog vodika, posebno u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu, ali i u industrijskim granama.

Vodik je tako aktivno uključen i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti država (NPOO) i Planu za cjenovno pristupačnu, sigurnu i održivu energiju za Europu (REPowerEU). Tom se smjeru priključila i Hrvatska svojom Strategijom za vodik RH do 2050. godine, koja je usvojena 2022. godine i u potpunosti je usklađena s Europskom strategijom za vodik.

Agenciju za ugljikovodike (AZU) Vlada je u srpnju 2023. godine imenovala Nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik. „S ciljem brže energetske tranzicije i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u Agenciji razvijamo i promoviramo projekte korištenja vodika te povezujemo sve dionike u lancu, od proizvodnje do potrošnje.

U praksi to znači da koordiniramo više domaćih projekata u različitim fazama razvoja. Istodobno pratimo razvoj novih tehnologija te europske i globalne trendove, kako bismo na vrijeme prepoznali prilike i osigurali najbolju podršku razvoju gospodarstva vodika u Hrvatskoj“, pojašnjava Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Udio teških cestovnih vozila i radnih strojeva koji kao pogonsko gorivo koriste vodik, u svijetu je zanemariv, a upravo su ta vozila u ovom trenutku najveći zagađivači

Upravo na toj osnovi razvijaju se i konkretni projekti koje unutar Agencije vodi Sektor za poslovni razvoj i nove tehnologije. Vesna Kučan Polak, direktorica Sektora za poslovni razvoj i nove tehnologije koji je unutar AZU-a zadužen za razvoj i promociju projekata vodika, za Megawatt je pojasnila dosadašnje aktivnosti Nacionalnog koordinacijskog tijela za vodik.

„U 2024. godini smo završili izradu Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine kojom su predložena implementacijska područja te su mapirani projekti prema specifičnim prednostima Hrvatske i potencijalu u području primjene vrijednosnog lanca vodika koji se odnosi na proizvodnju, transport i distribuciju, korištenje i pohranu vodika.

Rezultati Studije koju je izradio Ekonerg u suradnji s eminentnim domaćim i stranim stručnjacima, javno su predstavljeni u Zagrebu u srpnju 2024. godine i kao takvi predstavljaju jednu od podloga za buduće zakonodavstvo o prometu i skladištenju vodika. Ujedno stoga služe i kao NPOO indikator Ministarstva gospodarstva za izvještavanje prema Europskoj uniji“, objasnila je Vesna Kučan Polak.

Dodala da je studija identificirala sektor prometa u ovom trenutku kao najzreliji i najbrži način implementacije nove primjene vodika u Hrvatskoj jer je u nas taj sektor i dalje jedini sektor u kojem nije postignuto smanjenje emisija stakleničkih plinova.  Broj automobila, autobusa i ostalih vozila na alternativna goriva u ovom je trenutku u Hrvatskoj i dalje  malen, a vozila na pogon na vodik uopće nema, potvrdila je.

Kada je pak riječ o aktivnijem korištenju vodika, ni situacija u Uniji i u svijetu nije mnogo bolja. Naime, korištenje vodika nije nepoznato, danas se on  najviše koristi u naftnoj i petrokemijskoj industriji  i temelji se na proizvodnji iz prirodnog plina.

Automobili i autobusi u pojedinim su zemljama već u serijskoj proizvodnji i komercijalno se koriste, posebno u javnom prijevozu. Foto: Samir Cerić Kovačević/AZU

No, novi načini primjene vodika u gorivnim člancima te korištenje vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora energije su tehnologije i resursi kojima EU želi razviti vlastiti potencijal i ojačati konkurentnost,  još nisu zaživjele na način kako je to planirano Strategijom iz 2021. godine. Iako su nove  tehnologije primjene vodika na različitim razinama tehnološke spremnosti, Vesna Kučan Polak kaže da se najdalje otišlo u razvoju i primjeni vozila s pogonom na vodik.

Udio teških cestovnih vozila i radnih strojeva koji kao pogonsko gorivo koriste vodik u svijetu je zanemariv, a upravo su ta vozila, koja su u ovom trenutku najveći zagađivači, najpogodniji kandidati za prelazak na čišću tehnologiju.

„Imajući u vidu prednosti koje omogućava vodik za pogon teških vozila u odnosu na takva vozila s baterijama, očekujemo porast potražnje i korištenja ove tehnologije u narednim godinama te korištenje vodika u prometu vidimo kao  kombinaciju i nadopunu električnim vozilima s baterijama tamo gdje one tehnički ne omogućavaju adekvatne performanse ili su preskupi“, rekla je Vesna Kučan Polak.

‘Broj automobila, autobusa i ostalih vozila na alternativna goriva u ovom je trenutku u Hrvatskoj malen, a vozila na pogon na vodik uopće nema’, kaže Vesna Kučan Polak

Za razliku od kamiona,  automobili i autobusi su u pojedinim zemljama već u serijskoj proizvodnji i komercijalno se koriste a posebno se razvijaju projekti prelaska javnog gradskog prijevoza  na vodik jer će se značajnim smanjenjem emisija CO2 poboljšati kvaliteta zraka u urbanim sredinama, podsjeća naša sugovornica.

U tijeku su projekti proizvodnje i korištenja zelenog vodika i drugim sektorima, a koji su na različitim ranim stupnjevima razvoja. Primjerice poboljšanje postojeće infrastrukture prirodnog plina omogućit će transport i distribuciju vodika, dok će se korištenje vodika promicati u raznim sektorima, uključujući industriju, transport, energetiku i grijanje. No i ti projekti pate od nedostataka i potrebno je još raditi na rješavanju problema veće učinkovitosti i smanjenja troškova proizvodnje.

Iako je Hrvatska u ovom trenutku pri samom dnu ljestvice zemalja članica EU kada je riječ o primjeni vodika u svakodnevnom životu, Agencija nastoji držati priključak i smanjiti taj zaostatak.

A potencijala za primjenu vodika u Hrvatskoj i te kako ima. Procjene Agencije ukazuju da će Hrvatska u sektoru prometa i industriji, i  u 2030. godini a temeljem ciljeva EU trebati proizvesti i potrošiti 26,4 kilotone obnovljivog vodika, do 2040. ta će brojka narasti na 97,1 kilotona, a u 2050. iznosit će 243,2 kilotona. Time bi  se emisija CO2 u Hrvatskoj do 2050. mogla smanjiti za čak 9,8 posto u odnosu na 2021. kao referentnu godinu. No da bi se te procjene i ostvarile nužno je planove pretočiti u konkretne projekte.

A tu već ima posve konkretnih pomaka. „Kao nacionalno koordinacijsko tijelo održavamo redovite sastanke i kontakte sa zainteresiranim sudionicima lanca dobave vodika – od proizvodnje do potrošnje, te možemo istaknuti da u Hrvatskoj trenutno ima više od 15 razvojno investicijskih projekata vodika u različitim fazama gotovosti, a  istraživačkih još i više“, potvrdila nam je Vesna Kučan Polak.

Jedan od značajnijih projekata je proizvodnja obnovljivog  tj. zelenog vodika u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka. Ministarstvo gospodarstva je u sklopu NPOO 2021-2026, u podkomponenti Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo kao potencijalnu investiciju predložilo i korištenje vodika i novih tehnologija te je temeljem toga upravo otvoren postupak izravne dodjele sredstava za projektni prijedlog „Proizvodnja vodika iz obnovljivih izvora – Uspostava proizvodnje i distribucije vodika u prometu„.  Jedini potencijalni prijavitelj projekta je INA temeljem Odluke o jednokratnoj potpori INA-i za ulaganje u projekt „Uspostava proizvodnje i distribucije vodika u prometu“ Ministarstva gospodarstva, od 28. veljače 2025. godine.

Proizvodnja će se pokrenuti  u riječkoj rafineriji s kapacitetom do 4000 kilograma obnovljivog vodika dnevno korištenjem elektrolizatora PEM od 10 MW. Za podršku radu elektrolizatora izgradit će se fotonaponska elektrana snage 11 MW koja će proizvoditi dio potrebne električne energije a bit će uspostavljen i sustav za skladištenje i distribuciju vodika.

Jedan od značajnijih projekata je proizvodnja obnovljivog tj. zelenog vodika u Ininoj Rafineriji nafte Rijeka, gdje će se proizvoditi 4000 kg obnovljivog vodika dnevno

Ukupna vrijednost projekta iznosi 45 milijuna eura, a izgradnja bi trebala biti dovršena do kraja 2026. godine kada se očekuju prve količina vodika za tržište, poručuju iz AZU-a. Godišnja proizvodnja obnovljivog vodika iznosit će minimalno 1.500 tona a proizvedeni vodik namijenjen je prodaji prometnom sektoru Hrvatske i vlastitoj potrošnji u Rafineriji nafte Rijeka. Projekt je u visokoj fazi završenosti te se uskoro očekuje instaliranje elektrolizatora, pojasnila je Vesna Kučan Polak.

Uz Inin projekt, istaknula je i ulaganje investitora Solarwatt koji razvija projekt „Postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u otočnom pogonu“ na administrativnom području općine Lećevica u Splitsko-dalmatinska županiji. U tom će se postrojenju  zeleni vodik proizvoditi tehnologijom elektrolize vode pomoću elektrolizatora s protonski vodljivom membranom (PEM EL).

„Planirana godišnja proizvodnja zelenog vodika bit će oko 1.600 tona na godinu. Uz to, zahvatom je planirana proizvodnja električne energije iz sunčane elektrane u svrhu proizvodnje zelenog vodika, skladištenje i distribucija zelenog vodika te skladištenje električne energije pomoću baterijskih spremnika za potrebe proizvodnje zelenog vodika i očuvanje stabilnosti off-grid sustava.

Za projekt je već izrađen Elaborat zaštite okoliša, u tijeku je ishođenje potrebnih dozvola a proizvodnja je planirana od 2027. godine“, rekla je Vesna Kučan Polak. Isti investitor Solarwat radi i na izgradnji postrojenja za proizvodnju zelenog vodika te sunčane elektrane u Ludbregu.

To bi postrojenje, kako smo saznali, trebalo na godinu proizvoditi 723,6 tone zelenog vodika i to pomoću alkalnog elektrolizatora iz električne energije dobivene iz solarne elektrane snage 6,25 MW. Projekt vrijedan 13,8 milijuna eura također je u višoj fazi dovršenja, elaborat zaštite okoliša je već dovršen i u tijeku je ishođenje dozvola.

Ministarstvo gospodarstva je u međuvremenu raspisalo i Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izgradnja punionica vodika za automobile, autobuse i teška vozila“ kojim se navode  ciljevi, kriteriji i postupak za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih provedbi projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).

Poziv bi, očekuju u AZU-u, trebao značajno potaknuti interes potencijalnih ulagača za izgradnju punionica za vodik, a prema planu u različitim dijelovima Hrvatske do 2026. bi se uspostavila mreža od najmanje šest punionica vodika kako bi se osigurala dobra pokrivenost većeg dijela zemlje i tako otvorila mogućnost za veću nabavu vozila na vodik, posebice u segmentu teškog prijevoza, ali i potaknulo privatne tvrtke da investiraju u vodikovu ekonomiju, odnosno u proizvodnju vodika i širenje mreže punionica.

‘Svakodnevno dobivamo upite investitora zainteresiranih za projekte vodika’, MegaWattu je rekao Ivica Jakić, energetski konzultant i predsjednik Udruge H2. Foto: Saša Zinaja/NFoto

A Ivica Jakić, energetski konzultant i predsjednik Udruge H2 koja promovira projekte vodika u Hrvatskoj u nedavnom je intervjuu za Megawatt, objavljenom u lipnju ove godine, također potvrdio da njihova udruga svakodnevno dobiva upite zainteresiranih investitora za projekte vodika, koji su, kako je rekao, „svjesni da je vodik budućnost“.

‘Planirana godišnja proizvodnja zelenog vodika na području općine Lećevica bit će oko 1600 tona na godinu’, rekla je Vesna Kučan Polak iz Agencije za ugljikovodike

Agencija sudjeluje aktivno u raznim radnim grupama za donošenje novih pravila i zakona u EU i Hrvatskoj vezano za alternativna goriva a istovremeno kao projektni partner sudjeluje u više projekata vezanih za vodik.

Tako valja istaknuti i Projekt tehničke pomoći u razvoju sinergije s Partnerstvom za čisti vodik (CHP) kojeg je Agencija dobila na natječaju u lipnju 2024. godine. Partnerstvo za čisti vodik (CHP) je zajedničko poduzeće za čisti vodik (CHPJ) u kojem su se udružili Europska unija, koju predstavlja Europska komisija, industrija gorivnih ćelija i vodika koju predstavlja Hydrogen Europe, te istraživačka zajednica koju predstavlja Hydrogen Europe Research.

„CHPJ je jedinstveni primjer javno-privatnog partnerstva koje podržava istraživačke i inovacijske aktivnosti u području vodikovih tehnologija u Europi. Njegov je cilj ojačati i integrirati znanstvene kapacitete EU-a kako bi se ubrzao razvoj i poboljšanje naprednih primjena čistog vodika. Europska Unija će podržati zajedničko poduzeće za čisti vodik iznosom od milijardu eura za razdoblje 2021.-2027. godine, uz očekivanje da još najmanje milijardu eura ulože i ostali privatni članovi partnerstva, čime će ukupni proračun porasti na više od dvije milijarde eura.

Glavni fokus je na proizvodnji obnovljivog vodika, kao i na prijenosu, distribuciji i skladištenju vodika, uz odabrane tehnologije gorivnih ćelija za krajnju upotrebu u prometu, zgradarstvu i industriji. Cilj projekta između Agencije za ugljikovodike i Partnerstva za čisti vodik (CHP) je uspostaviti suradnju za poticanje sinergija u području istraživanja i razvoja te primjene novih tehnologija vodika“, objasnila nam je Vesna Kučan Polak.

AZU se također još 2022. godine uključila u aktivnosti promocije vodika kao goriva budućnosti unutar JIVE 2 projekta kada su njezini predstavnici sudjelovali u organizaciji road show-a autobusa na vodik u Zagrebu. Cilj je toga projekta bio predstaviti tehnologiju proizvodnje i korištenja vodika i omogućiti gradovima u tri različite regije EU da je testiraju, pa i nabave takva vozila.

Tijekom prezentacije vodikove tehnologije unutar JIVE 2 projekta organizirane su nacionalne radionice, studentski susreti, stručni događaji i medijska predstavljanja koji su privukli više od 9.000 sudionika, među kojima i predstavnike vlade, operatere i lokalne vlasti, studente i članove akademskog svijeta, a kroz aktivno medijsko praćenje događaji su doprli do puno većeg broja ljudi i tako utjecali na svijest građana o benefitima korištenja vodika u prijevozu.

U međuvremenu se Agencija aktivno uključila i u još neke velike projekte. Među ostalima je i partner u projektu “GreenHydra” Interreg Europe: Poboljšanje politika za uključivanje malih i srednjih poduzeća u ekosustav zelenog vodika“, a u čijoj provedbi projekta sudjeluje 11 zemalja.

Hrvatska je u ovom trenutku pri samom dnu ljestvice zemalja članica EU-a kada je riječ o primjeni vodika u svakodnevnom životu, a ima potencijala za napredak. Foto: Freepik

Tu je i prva međunarodna Dolina vodika Sjeverni Jadran (NAHV) koju su 2022. godine zajedno pokrenuli Hrvatska, Slovenija i talijanska Autonomna regija Friuli Venezia Giulia s ciljem kreiranja okvira za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika, u čemu je partner naše nadležno Ministarstvo gospodarstva.

Projektom je predviđeno stvaranje temelja za procese proizvodnje vodika u članicama projekta, te bi se do 2028. godine trebali stvoriti uvjeti za proizvodnju najmanje 5.000 tona vodika na godinu u sve tri regije, a od 2028. godine na dalje ta bi razina proizvodnje trebala biti zadržana do kraja projekta, uz namjeru da se 20 posto od proizvedenih količina vodika dijeli među regijama.

‘Pratimo razvoj novih tehnologija te europske i globalne trendove da osiguramo najbolju podršku razvoju gospodarstva vodika u Hrvatskoj’, kaže Marijan Krpan, čelnik AZU-a

NAHV je 2024. godine aktivirao 17 testnih aplikacija u svojim povezanim ekosustavima, grupiranih u tri glavna stupa – industrija, energetski i prometni sektor. To će poslužiti kao stvarni slučajevi za pilotiranje globalnih rješenja i razvoja tržišta vodika. AZU sudjeluje u Dolini vodika Sjeverni Jadran kao član SAF-a (NAHV SAF) pri čemu je SAF (Stakeholder Advisory Forum) savjetodavno tijelo za projekt NAHV.

„U Agenciji za ugljikovodike smo najveći dio svojih aktivnosti u okviru novih tehnologija usmjerili na vodik, iako vidimo da se njegov razvoj u Europi odvija sporijim tempom od očekivanog. Zato radimo na osmišljavanju novih projekata koji će se baviti rješenjima za koja vjerujemo da imaju dugoročan potencijal.

To uključuje tehnologije trajnog zbrinjavanja CO₂ te inovativne primjene CO₂ kao pogonskog sredstva u proizvodnji električne energije. U AZU imamo vrhunske stručnjake i jasnu volju za nove iskorake, a projekt ‘geotermi u toplinarstvu’ pokazao je da takvim radom možemo ostvariti značajne rezultate u projektima obnovljivih izvora energije. Na isti način želimo nastaviti i u području novih tehnologija“, zaključuje Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.

Iako, dakle, još uvijek kaskamo za ostatkom razvijene Europe kada je riječ o konkretizaciji projekata proizvodnje i implementacije obnovljivog, „zelenog“ vodika u promet, industriju i energetski sektor, pomaka ipak ima i prema podacima AZU-a vrlo brzo bismo trebali dobiti i prve tone vodika proizvedenog u Hrvatskoj.

Prve benefite korištenja vodika kao goriva budućnosti po svoj ćemo prilici vidjeti u prometu,  no za vjerovati je da će se tom sektoru, kako se projekti budu razvijali, s vremenom pridružiti i ostali sektori.

Još je niz izazova i problema koje će trebati riješiti u hodu, među najvećima su rješavanje pitanja skladištenja proizvedenog vodika i sigurnog transporta do punionica. Značajan dio već pokrenutih ili planiranih projekata uvelike će ovisiti o sufinanciranju od strane Europske unije, no kako svako putovanje počinje prvim korakom vjerujemo da su i Hrvatska i Agencija za ugljikovodike do sada pokrenutim projektima načinile taj prvi korak i da nas čeka čišća i zdravija budućnost.