U kontekstu sektora s najvećim povećanjem produktivnosti (Growth) može se prihvatiti stav da je Hrvatska ‘poduzetna’ u ograničenoj mjeri, u izgradnji fizičke infrastrukture, ali indiferentna u velikom broju drugih područja prema poduzetnicima.

Dugo vremena u javnosti postoji kritika da država ne daje dovoljnu podršku razvoju poduzetništva. Ona je višestruka i odnosi se na: 1) prevelika porezna izdvajanja poduzetnika; 2) veliki broj birokratskih prepreka; 3) nedovoljno razumijevanje onoga čime se poduzetnici bave (svođenje na trgovinu, pa čak i na ‘’muljanje’’) i 4) nepostojanje dovoljno vidljive poduzetničke infrastrukture ili ekosustava u Hrvatskoj koji bi podržavali poduzetnike u njihovu djelovanju. Iz te kritike izuzeti su poduzetnici jer oni postižu uspjehe usprkos preprekama koje im nameće okolina. Mišljenje da država nedovoljno pomaže poduzetništvu u nacionalnim ekonomijama ozbiljno je uzdrmano u posljednjem desetljeću, a među mnogima to je učinila i svjetski priznata stručnjakinja Mariane Mazzucato. Ona je u svojoj knjizi ‘’The Entrepreneurial State’’ (hrv. Poduzetnička država) iznijela mišljenje da država svojim kapacitetima utječe na razvoj inovacija u nacionalnim ekonomijama i ekonomski rast. U knjizi tvrdi da država preuzima rizike kako bi privatni sektor profitirao, dovodeći u pitanje tezu o poduzetnicima kao osobama koji svoj uspjeh duguju isključivo svojim sposobnostima. Umjesto korektora tržišnih neuspjeha (eng. market failure), što je motivacija zašto treba poticati različite ekonomske aktivnosti poput inovacija, što je i stav ‘’mainstream’’ ekonomista, ova autorica smatra da bi država trebala aktivno sudjelovati u oblikovanju tržišta, s ciljem stvaranja novih djelatnosti i dugoročne ekonomske održivosti.

U analizi kretanja produktivnosti svih ekonomskih aktivnosti (prema kriteriju NKD-a) u razdoblju 2005. – 2022., koristeći podatke Financijske agencije, na Ekonomskom institutu u Zagrebu izdvojili smo četiri trajektorija i pripadajuća sektora. Za razliku od Sektora s najvećim povećanjem produktivnosti (Growth), Sektor s prolongiranim rastom (U-growth) kod nas je doživio smanjenje produktivnosti u razdoblju 2009. – 2014., a kasnije rast. Identificiran je i Sektor COVID koji je 2020. doživio smanjenje, a 2021. i 2022. povećanje vrijednosti produktivnosti rada. Konačno, Sektor Decline doživljava stalno smanjenje analiziranih vrijednosti u razdoblju 2005. – 2022.

Unutar Sektora s najvećim povećanjem produktivnosti (Growth), koji je u fokusu analize, nalaze se djelatnosti Šumarstvo i sječa drva, Proizvodnja proizvoda od drva, Proizvodnja proizvoda od papira, Djelatnosti kockanja i klađenja, Zaštitne i istražne djelatnosti, Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem, Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom, Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, Poslovanje nekretninama i Djelatnosti zdravstvene zaštite. Pritom je u interpretaciji Djelatnosti zdravstvene zaštite potrebno biti oprezan jer je riječ o djelatnosti koja uključuje, prema bazi podataka FINA-e, gotovo isključivo privatne klinike i privatne stomatološke ordinacije, a ne i državne bolnice koje imaju najveći broj zaposlenih.

Što se tiče Sektora s najvećim povećanjem produktivnosti, riječ je o heterogenoj skupini djelatnosti koje dominantno pripadaju uslužnom sektoru i koje prema klasifikaciji OECD-a velikim dijelom ulaze u skupinu Usluga s visokim intenzitetom upotrebom znanja (eng. Knowledge intensive sectors – KIS), odnosno u njenu podskupinu Ostale uslužne aktivnosti zasnovane na znanju (eng. Other knowledge intensive services – OKIS). Riječ je o Djelatnosti zdravstvene zaštite, Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem i Djelatnosti kockanja i klađenje. Analizirane djelatnosti uključuju ljudski potencijal s visokom razinom vještina i odgovarajućim obrazovanjem. Aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija u ovim djelatnostima nisu značajne. To je različito u odnosu na još jednu podskupinu Visoko tehnološke usluge zasnovane na intenzivnoj upotrebi znanja, (eng. High-tech knowledge intensive sectors – KIS), gdje je naglasak na inovacijama i aktivnostima istraživanja i razvoja.

Ako analiziramo njihove udjele u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) – pri čemu nekad analitički nije potpuno moguće obuhvatiti spomenute djelatnosti jer, naprimjer, statistika BDV-a unutar Djelatnosti zdravstvene zaštite obuhvaća u istoj kategoriji javne i privatne ustanove i veledrogerije lijekova – ove djelatnosti povećale su svoj udio u bruto dodanoj vrijednosti u 2022. Za razliku od 2005. kada je njihov udio iznosio 20,4% BDV-a, u 2022. ove djelatnosti činile su udio od 25,3% BDV-a. Izuzev djelatnosti Poslovanje nekretninama, Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića i Djelatnosti zdravstvene zaštite, riječ je o malim djelatnostima čije se vrijednosti kreću od 0,5% do 1%. Pritom je i s tumačenjem udjela BDV-a potrebno biti oprezan jer veća vrijednost udjela bruto dodane vrijednosti ne mora pokazivati kako ta djelatnost ima automatski i veći broj zaposlenih. Primjerice, prema podacima EUROSTAT-a, Poslovanje nekretninama imalo je 10,72 tisuće zaposlenih i udjel u BDV-u 9% u 2022. godini, za razliku od Djelatnosti zdravstvene zaštite koje su prema tom izvoru imale 93,63 tisuće zaposlenih i u 2022. su činile udjel 4,5% BDV-a. Brojka od 93,63 tisuće drastično se razlikuje od podataka FINA-e (11,5 tisuća) jer su ovdje uključeni i zaposlenici državnog i privatnog sektora, zdravstvene djelatnosti i veledrogerija. U podacima FINA-e riječ je o privatnim zdravstvenim ustanovama.

Proizvodi i usluge unutar djelatnosti koje kod nas imaju zabilježene najveće vrijednosti multiplikatora u 2021., poput različitih usluga povezanih s transportom putnika (primjerice Usluge putničke agencije, organizatora putovanja i ostale usluge rezervacija i povezane usluge, Usluge zračnog prijevoza), Građevinarstvo i pojedini dijelovi prerađivačke industrije (Hrana, Piće, Ostala prijevozna sredstva, primjerice brodovi) ne pripadaju ovoj skupini djelatnosti. Isto vrijedi i za dijelove ICT sektora kao što su Računalno programiranje, savjetovanje i srodne usluge. I Informacijske usluge također nemaju visoku vrijednosti multiplikatora. U tom kontekstu nije manje važna činjenica da samo Proizvodnja proizvoda od drva i Proizvodnja proizvoda od papira pripadaju prerađivačkoj industriji, odnosno većina je vodećih djelatnosti prema kriteriju produktivnosti iz uslužnog sektora.

‘Nedavne promjene u regulaciji igara na sreću ukazuju na to da javnost ima i širi interes vezan za aktivnosti poduzeća Djelatnosti kockanja i klađenja’, tvrdi Zoran Aralica. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Promjene broja zaposlenih u navedenim djelatnostima u razdoblju 2005. – 2022. su različite, odnosno postoje djelatnosti u kojima je došlo do značajnog povećanja broja zaposlenih: Djelatnosti zdravstvene zaštite, Poslovanje nekretninama, Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem i Zaštitne i istražne djelatnosti, za razliku od djelatnosti Šumarstvo i sječa drva, Proizvodnja proizvoda od drva, Proizvodnja proizvoda od papira i Sakupljanje pročišćavanje i opskrba vodom, u kojima je bez obzira na povećanje produktivnosti rada došlo do smanjenja broja zaposlenih u razdoblju 2005. – 2022.

Primjerice, Hrvatske šume utječu na djelatnosti Šumarstvo i sječa drva i Proizvodnja proizvoda od drva jer osiguravaju sirovinu (drvne sortimente) za poduzeća u tim djelatnostima i tako utječu na količine, vrste i cijene drva. Djelatnost Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom u velikoj mjeri ovisna je o institucijama zaduženim za davanje koncesijama tim poduzećima, a Djelatnost zdravstvene zaštite je u velikoj mjeri ovisna o financiranju Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Većina ovih djelatnosti su i predmet javnog interesa u Hrvatskoj i to u različitim kontekstima. Nedavne promjene u regulaciji igara na sreću donošenjem mjera o suzbijanju ovisnosti o igrama na sreću i klađenju ukazuju na to da javnost ima i širi interes vezan za aktivnosti poduzeća Djelatnosti kockanja i klađenja koji se odnosi na suzbijanje ovisnosti. Poslovanje nekretninama u Hrvatskoj predmet su interesa i reguliranja nizom zakona kojim se pokušava osigurati priuštivost stanovanja, ponajprije za mlade. Funkcioniranje Djelatnosti zdravstvene zaštite često je vruća politička tema, primjerice ostavka ministra zdravstva Vilija Beroša i rasprave u predsjedničkoj kampanji.

Visoke vrijednosti produktivnosti rada u određenoj mjeri povezane su odnosom javnog i privatnog interesa u tim djelatnostima. U protekla dva desetljeća u izgradnji javne infrastrukture u pojedinim analiziranim područjima Skupljanje, pročišćivanje i opskrba vodom, Djelatnost zdravstvene zaštite i Djelatnosti socijalne skrbi pojavljivala javno-privatna partnerstvima potrebna za njihovo funkcioniranje, primjerice zagrebačke otpadne vode još prije 20-ak godina. Iako smo u proteklom razdoblju u EU-u imali gotovo najveći ekonomski rast od pandemije covida-19 2020., pokazuje se da smo u posljednja dva desetljeća usmjereni na djelatnosti, proizvode i usluge manje inovativnosti, manjeg kapaciteta stvaranja outputa i niže bruto dodane vrijednosti. To u budućnosti znači i manju usporednu produktivnost rada u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe.

Ne može se smatrati kako različite instance državne uprave i jedinice lokalne uprave ne daju podršku poduzetništvu koja se kod nas oslikava u izgradnji poduzetničke infrastrukture i plasmanu različitih instrumenata EU programa prema velikom broju poduzeća različitih djelatnosti. Bilo bi neozbiljno reći kako ministarstva, agencije ili bilo koji drugi entiteti uključeni u planiranje i implementaciju javnih politika primjenjuju načela vođenja politike za koja se zalaže Mariana Mazzucato, što je najlakše opisati kao misijska usmjerena politika. To je ona politika koja uključuje veliki broj dionika u javnom djelovanju i postojanje jasnih misija nacionalne ekonomije, primjerice ozelenjivanje nacionalne ekonomije.

U kontekstu Sektora s najvećim povećanjem produktivnosti (Growth), može se prihvatiti stav kako je država ‘’poduzetna’’ u ograničenoj mjeri u izgradnji fizičke infrastrukture, ali je indiferentna u velikom broju drugih područja prema poduzetnicima – izgradnja neformalnih institucija, primjerice borba protiv korupcije – i kako su analizirane djelatnosti, odnosno poduzeća unutar njih postigli povoljne rezultate tako što vlasnici poduzeća i njihovi zaposlenici posjeduju odgovarajuće standardizirane vještine koje se traže na tržištima i koje je teško zamijeniti u kratkom roku.