Buduća njemačka vlada ima velike planove oko obnove infrastrukture. Za to će joj biti potrebno mnogo građevinaca. No u isto vrijeme ograničava useljavanje sa zapadnog Balkana. Prve građevinske udruge se već bune.

Buduća demokršćansko-socijaldemokratska vlada planira u nadolazećim godinama uložiti 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture: pruge, ceste i mostove. Istovremeno se namjerava okomiti na drugi gorući problem a to je nedostatak stanova u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

No za te planove će osim novca trebati i mnogo radnika, kvalificiranih ali i onih bez kvalifikacije. Upravo u tom sektoru je Pravilo o zapadnom Balkanu, uvedeno 2016., proteklih godina pokrivalo potrebe njemačkog tržišta rada jer za razliku od ostalih programa za useljavanje radne snage.

A BOLJI I OD DOMAĆIH Hoće li Njemačka ograničiti dolazak radnika s Balkana?

Pravilo o zapadnom Balkanu nije uvjetovalo kvalifikaciju nego samo radni ugovor njemačkog poslodavca. To je posebno građevinskoj branši dozvoljavalo zapošljavanje nekvalificiranih radnika koji su također deficitarni na njemačkom tržištu rada.

Pogrešna i štetna odluka

Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u jeku liberalizacije useljavanja podiglo i godišnju kvotu u sklopu Pravila o zapadnom Balkanu s 25 na 50 tisuća radnih dozvola godišnje. No u svom koalicijskom sporazumu buduća vlada je prošlog tjedna ponovno tu kvotu smanjila na 25.000 godišnje.

Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog tom smanjenju. “Pravilo o zapadnom Balkanu se pokazalo kao isprobani instrument vrbovanja radne snage i to bez pretjerane birokracije što je inače rijetkost u migracijskom sektoru”, rekao je za Stuttgarter Zeitung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Achim Dercks. Zato odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadno-balkansku kvotu, po njegovom mišljenju, ide u krivom smjeru.

NOVI POČETAK Sve više Nijemaca seli u inozemstvo. U ove tri zemlje najčešće odlaze

Sličnog mišljenja je i Tim-Oliver Müller, direktor Središnjeg saveza njemačke građevinske industrije. On je također za Stuttgarter Zeitung rekao kako smanjenje godišnje kvote posebice pogađa građevinsku branšu.

“Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju ovog kontingenta je iznenađujuća i štetna za branšu. I to posebice ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom”, kaže Müller.

‘Ako se prepolovi dotok radnika sa zapadnog Balkana, to bi moglo zaoštriti nestašicu radnika na gradilištima’

Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte nego i stanogradnju, smatra Axel Gedaschko, direktor Krovne udruge stanogradnje (GdW). “Ako se dotok radnika sa zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo zaoštriti nestašicu radne snage na gradilištima“, smatra Gedaschko.

Razlog za smanjenje kontingenta ne razumije ni Jan Dannenbring, iz Središnje udruge njemačkih zanatlija (ZDH). “Savezna vlada je nedavno udvostručila ovu kvotu i sad je ponovno vraća iako se okolnosti u usporedbi s prošlom godinom nisu promijenile”, kaže Dannenbring, također za Stuttgarter Zeitung i zaključuje: “Ako u sektoru stanogradnje želimo promijeniti nešto, bit će nam potreban svaki čovjek”.

TRI PUTA VEĆI IZNOS Za pet godina rada u Njemačkoj dobijete mirovinu kao za 15 godina staža u Hrvatskoj

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja na odluku buduće vlade o Pravilu o zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada ovim potezom “odašilje pogrešni signal”. On ukazuje na to da je Pravilo o zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješni mehanizam. “95 do 98 posto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu ovog pravila su i godine nakon dolaska u Njemačku zaposleni i uredno plaćaju doprinose“, zaključuje Brücker.