Iako se pred svake izbore, parlamentarne ili lokalne, na političkoj sceni pojave neka nova lica, koja se samim time žele istaknuti novim politikama, novim potezima ili energijom, u gradovima je nemali broj upravo „starih“ političara, onih koji će na skorim lokalnim izborima u svibnju ići na najmanje četvrti uzastopni mandat na čelu svojih gradova. Takvih je gradonačelnika 36, uglavnom u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Od tih 36 čak 16 gradonačelnika ide na najmanje peti mandat, što znači da svoje gradove vode već najmanje 15 godina. Budući da još nije počela kampanja pa još nisu istaknuti svi kandidati ili kandidatkinje, ne zna se hoće li svi oni ponovno u utrku za novi mandat, ali ipak velika većina želi nastaviti gdje su stali. Nacional je istražio tko su rekorderi po broju uzastopnih mandata, koje stranke stoje iza njih i što takva dugogodišnja vladavina znači za tu lokalnu sredinu.

Apsolutni rekorder je Darijo Vasilić iz Primorsko-goranskog saveza, koji je na čelu Krka od 1993. što znači da taj grad vodi punih 28 godina i u svibnju će ići na nevjerojatni deveti mandat. Dinko Pirak iz HSS-a, B iz HDZ-a i Ivan Hanžek iz SDP-a na čelu su svojih gradova Čazme, Virovitice i Zaboka već šest mandata, od 1999., dakle, četvrt stoljeća. Od spomenutih 16 gradonačelnika samo je jedna žena: Tonka Ivčević iz SDP-a, koja će se u svibnju za gradonačelnicu Komiže kandidirati šesti put. Sedmero gradonačelnika rekordera članovi su HDZ-a, troje SDP-a, dvojica su članovi HNS-a, po jedan je iz HSDS-a i PGS-a te je samo jedan nezavisni gradonačelnik s dugotrajnim stažem na čelu grada: Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda.

Nacional je razgovarao s nekolicinom gradonačelnika koji će na lokalnim izborima tražiti još jedan mandat. Jedini nezavisni kandidat s dugotrajnim stažom na čelu grada je Mirko Duspara, slavonskobrodski gradonačelnik koji će se kandidirati za šesti mandat. Kaže da mu je nezavisni status omogućio da djeluje isključivo u interesu grada i njegovih građana, bez stranačkih pritisaka ili utjecaja:“Oduvijek sam vjerovao da odluke treba donositi na temelju onoga što je najbolje za lokalnu zajednicu, a ne prema političkim direktivama. Ta sloboda mi je omogućila da se usmjerim na konkretne projekte i rješenja koja doprinose razvoju grada, što smatram svojim prioritetom. Politika treba biti usmjerena na konkretne rezultate, a ne na osobne ili stranačke interese i upravo mi je neovisnost omogućila da dosljedno slijedim taj princip. Proračun Slavonskog Broda za 2025. godinu iznosi nešto manje od 120 milijuna eura. U posljednjih pet godina gradski proračun kontinuirano raste, što nam omogućuje ulaganje u razvoj i infrastrukturu grada, a nastavit ćemo ulagati napore kako bismo osigurali daljnji rast i napredak“.

Mirko Duspara gradonačelnik je Slavonskog Broda koji će se kandidirati za šesti mandat. Jedini je nezavisni dugovječni čelnik grada | Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Duspara vjeruje da je razlog zbog kojeg mu sugrađani od 2005. godine daju najviše glasova, prvenstveno u njegovu fokusu na mladima, obiteljima, obrazovanju i demografiji. Smatra da su ti ciljevi ključni za održivi rast grada:

“Uveli smo besplatne vrtiće za svu djecu s područja grada, a prije toga energetski smo obnovili sve dječje vrtiće i osnovne škole. Samo u ovoj godini otvorili smo 13 novih odgojno-obrazovnih skupina. Ulaganja u obrazovanje nastavili smo dogradnjom učionica i kuhinja u osnovnim školama, kao i uvođenjem produženog boravka i kuhanih obroka za djecu u jednosmjenskoj nastavi. Također, gradimo sportsku infrastrukturu, vlastitim sredstvima financiramo izgradnju Stadiona kraj Save, obnovili smo sportske terene i izgradili Vodeni park u sklopu Gradskih bazena za djecu i mlade. Posljednjih nekoliko godina kontinuirano smanjujemo broj nezaposlenih, s oko 2500 u siječnju 2021. na oko 1500 u siječnju 2024. godine. S druge strane, broj zaposlenih porastao je za oko 3,5 tisuće u odnosu na 2021. godinu, što je odličan pokazatelj pozitivnog trenda u našem gospodarstvu.“

Duspara navodi da je Slavonski Brod pod njegovim vodstvom prvi put dobio bazene, natkrivenu tržnicu, zvjezdarnicu, Kuću tambure, Edukacijsko-multimedijalni centar, besplatan javni prijevoz i dječje vrtiće. Posebnu pažnju posvetili su mladim obiteljima kroz demografske mjere kao što su oprema za prvorođeno dijete u vrijednosti od 700 eura, najam gradskih stanova s mogućnošću otkupa te osnivanje prava građenja na gradskim zemljištima za izgradnju obiteljskih kuća. Također, gradi se i prvi gradski Centar za starije osobe, čime će pružiti dodatnu podršku starijim sugrađanima.

‘Članstvo u HDZ-u ima svoje prednosti, no na lokalnoj razini pojedinac je ipak iznad stranke. Potporu stranačkog sustava smatram važnom, ali ne i presudnom’, kaže Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića

Jedina žena od 16 čelnih ljudi gradova s pet i više uzastopnih mandata jest Tonka Ivčević, SDP-ova gradonačelnica Komiže. I ona, kao i Duspara, grad vodi od 2005. godine i u svibnju će se kandidirati za šesti mandat. Komiža je najveći grad po površini u RH, a najmanji po broju stanovnika, njih nešto manje od 1400. Proračun je na početku njezina mandata bio 700.000 eura, a najveći ostvareni proračun iznosio je 3,5 milijuna eura. Tonka Ivčević kao razlog što je osvojila povjerenje građana navodi činjenicu da je Grad Komiža u posljednje četiri godine među top 5 hrvatskih gradova po izdvajanju za predškolski odgoj:

“Komiža se iskazala i potvrdila kao grad koji se odnosom i brigom prema svojoj djeci i mladima u nizu parametara, usprkos poteškoćama s kojima se susreće jedna udaljena otočna sredina, s punim pravom svrstava među vodeće gradove u RH. Naši aduti su školski i vrtićki standardi koji se ogledaju u omjeru od četvero učenika po učitelju, odnosno, petero djece na odgojitelja, kao i dosegnuti prosječni iznos stipendija od 14,6 eura po stanovniku. Niz je mjera, programa i projekata koji su pridonijeli odličnim rezultatima, kao što je otvorenje novog vrtića koji je omogućio organizaciju cjelodnevnog odgojno-obrazovnog programa što je rezultiralo povećanim upisom djece i zapošljavanjem pet novih djelatnica. Cilj nam je pretvoriti naš mali grad u mjesto ugodnog života mladih i njihovih obitelji. Grad Komiža sufinancira cijenu boravka djece u vrtiću u iznosu od 86 posto.“

Spominje i kako Grad Komiža ima naknadu za novorođenu djecu među najvećima u RH – roditelji za prvo dijete dobiju 650 eura, za drugo 1300 eura, a za treće i svako naredno dijete 1600 eura kroz razdoblje do desete godine starosti djeteta, što je ukupno 15.964 eura po djetetu. Grad isplaćuje stipendije svim studentima koji redovito upišu godinu studija, a iznos stipendija iznosi 120 eura mjesečno, kao i izvrsnim učenicima iznos od 400 eura godišnje.

Tonka Ivčević, SDP-ova gradonačelnica Komiže, grad vodi od 2005. godine i u svibnju će se kandidirati za šesti mandat. Jedina je žena među onima koji grad vode u pet i više mandata | Foto: Miroslav Lelas/PIXSELL

Tonka Ivčević ističe se i činjenicom da je Grad Komiža najuspješniji grad u povlačenju europskih sredstava u periodu od 2014. do 2022., o čemu je rekla:

“Grad Komiža je povukao 2.431,73 eura po stanovniku iz fondova EU-a, što nas je svrstalo na prvo mjesto. U proteklom razdoblju ugovorili smo i uspješno realizirali preko 3,5 milijuna eura europskih sredstava za nekoliko projekata: novi Dječji vrtić Komiža, Centar za posjetitelje Modra špilja, Geostazu Put poja, Ribarsku zbirku grada Komiže, projekt ‘WiFI4EU’, Smart City strategija. Moram istaknuti da nemamo odjel za europske fondove, čak nemamo ni posebnu osobu koja se bavi samo tim projektima, sve ovo uspjeli smo iznimnim zalaganjem svih zaposlenika gradske uprave uz pomoć izvrsnih vanjskih suradnika. Ugovorili smo projekte u vrijednosti pet puta većoj od svog izvornog proračuna.“

Gradonačelnica Ivčević priznaje da joj članstvo u SDP-u pomaže, ali ističe da u maloj sredini kao što je Komiža, gdje se svi međusobno poznaju, građani biraju ljude, a ne članove stranke.

Nacional je razgovarao i s trojicom dugogodišnjih gradonačelnika iz redova HDZ-a. Ivica Kirin, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Ive Sanadera, za gradonačelnika Virovitice kandidirat će se sedmi put, Željko Turk u Zaprešiću ide na šesti, a Ivan Knez u Biogradu na Moru na peti mandat.

Ivica Kirin, dakle, ide po sedmi mandat gradonačelnika, s time da je pet posljednjih uzastopnih zato što je nakon jednog gradonačelničkog mandata „odradio“ onaj ministarski pa se vratio na čelo grada. Iako kao ministar iza sebe ima afere – najpoznatija je „afera vepar“, kad je išao u lov na veprove u društvu u Haagu optuženog generala Mladena Markača, koji je trebao biti u kućnom pritvoru do početka suđenja – čelni čovjek Virovitice kontinuirano dobiva glasove sugrađana. Grad Virovitica ima 19.366 stanovnika. Proračun za 2025. godinu iznosi 61,3 milijuna eura, što ga čini najvećim u povijesti Grada. Kirin očekuje da dovrše projekte koje su obećali na prethodnim izborima:

“Dobar dio ih je već u realizaciji – novi dječji vrtić, glazbena škola, uređenje Virovitičkih jezera te brza cesta do Zagreba. Uskoro krećemo s izgradnjom III. osnovne škole, Veteranskog centra, Doma umirovljenika, s uređenjem trgova u centru grada, a nadamo se da ćemo do kraja godine započeti i dugoočekivanu izgradnju gradskih bazena. Povjerenje i podrška građana svih ovih godina potvrda su da radimo za njihovu dobrobit. Smatram da je kontinuitet stabilne vlasti ključan za razvoj grada i izgradnju povjerenja među građanima. Jednako važna je i podrška državne vlasti u realizaciji planiranih projekata, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo osigurati napredak i kvalitetniji život u svom gradu. Prije dvije godine započeli su radovi na jednom od najznačajnijih infrastrukturnih cestovnih projekata u Hrvatskoj, trećoj etapi brze ceste u Virovitici, prvenstveno zahvaljujući podršci premijera Andreja Plenkovića. Cilj je omogućiti 60-minutnu povezanost sa Zagrebom, no ova nam je cesta prvenstveno ključna za razvoj gospodarstva. Gradili smo ceste, nogostupe, dječja igrališta, bolnice, parkirališta, škole, javne institucije, parkove, Dvorac i Palaču Pejačević, gospodarske zone, vodovodnu i plinsku mrežu te realizirali mnoge druge investicije. Time smo stvorili potpuno novu sliku Virovitice.“

HDZ-ov gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin ide po sedmi mandat (sa županom Markom Marušićem i ministrom Davidom Vlajčićem) | Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Na lokalnim izborima, navodi Kirin, građani prvenstveno biraju osobu koja vjeruju da će im osigurati kvalitetniji život u zajednici, dakle, gledaju se rezultati, vizija i posvećenost razvoju sredine. Stranačka pripadnost, u ovom slučaju HDZ-u, smatra da nije presudna, ali je podrška stranke ipak važna zbog logistike i sustava političkog odlučivanja.

Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru, na skorim lokalnim izborima očekuje pobjedu i peti mandat na čelu grada. Ističe da gradski proračun za 2025. iznosi 50,5 milijuna eura, dok je početkom njegova prošlog mandata 2021. godine iznosio 30 milijuna eura.

“Rezultati rada sve govore – izgradnja dječjeg vrtića, socijalna politika, besplatan vrtić i briga o starijim osobama, sortirnica, osnivanje fakulteta smjer Gastronomija. Nakon još jednog mandata vidim svoj grad puno ljepšim, nastavit ćemo istim putem kao i dosad, ulaganjem u nove projekte poput unaprjeđenja infrastrukture, razvoja novih zelenih površina, poticanja gospodarstva te daljnjim ulaganjem u obrazovanje i kulturu”, rekao je Knez.

Željko Turk još je jedan HDZ-ov gradonačelnik, a na čelu Zaprešića je 19 godina. Na izborima ide po svoj šesti mandat. Zaprešić neprestano raste, danas ima oko 28 tisuća stanovnika, a tim rastom povećava se i proračun koji ove godine iznosi nešto više od 57 milijuna eura. Turk smatra da su u Zaprešiću ostvarene sve pretpostavke potrebne za kvalitetno i ugodno življenje:

“Svakako bih istaknuo najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada, vrijedan 103 milijuna eura, koji se odnosi na gradnju kanalizacijskog sustava i pročistača otpadnih voda. Vrijedi spomenuti i gradnju optičke mreže, a što se prometa tiče, zahvaljujući izgrađenim obilaznicama, moderniziranoj željeznici i dobroj povezanosti sa Zagrebom, možemo reći da je Zaprešić prometno jedan od najuređenijih gradova u Hrvatskoj”.

Ivan Knez, gradonačelnik Biograda | Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Posebnu pozornost, kaže Turk, pridaju poboljšanju uvjeta odgoja i obrazovanja. Nakon otvorenja novog objekta dječjeg vrtića, preuređen je i područni objekt, a pri završetku je i objekt Društvenog doma u Jablanovcu u kojem će također biti vrtićki kapaciteti:

“Vrijedi spomenuti i da se, unatoč porastu troškova poslovanja i povećanju ekonomske cijene gradskih vrtića, nije povećao iznos roditeljske uplate. Važno je reći i da danas svako dijete čiji su roditelji zaposleni, ima osigurano mjesto u vrtiću.“

Kad je u pitanju velika stranka čiji je član, Turk kaže da članstvo u HDZ-u svakako ima svoje prednosti, no da je na lokalnoj razini pojedinac ipak malo iznad stranke. Potporu stranačkog sustava smatra važnom, ali ne i presudnom:

“Volim svoj grad i veselim se svakom provedenom projektu i svakom novom iskoraku koji ga čini boljim, ljepšim i ugodnijim, a još je nekoliko projekata i želja koje bih volio ostvariti. Uz to što sam gradonačelnik, sudjelujem u državnoj politici kao predsjednik Udruge gradova u RH, ali i saborski zastupnik u aktualnom sazivu. Time je moja politička priča zaokružena i ambicija iznad toga nemam. Zaprešić će, ako osvojim još jedan mandat, svakako biti bogatiji za još jednu osnovnu školu, još barem jedan dječji vrtić, uređene i oživljene Nove dvore, gradski bazen i razvijenu novu poslovnu zonu s nekoliko tisuća radnih mjesta. Nakon toga ću moći reći da sam dao sve od sebe”.

Ivan Perkov: ”Gradonačelnicima bi trebalo ograničiti vlast na dva mandata, ali građani otupjeli na korupciju nisu skloni promjenama”

Što dugotrajni gradonačelnički staž i broj takvih dugovječnih gradonačelnika znače za politički život Hrvatske, pojasnio je dr. sc. Ivan Perkov, docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija i nositelj kolegija Izbori i društvene zakonitosti na kojem studente upoznaje s osnovama političkih sustava i konceptima iz sfere političke sociologije. Perkov smatra da su dominantna obilježja našeg društva razočaranost u politiku kao poziv i javna percepcija da politika uglavnom nije častan posao:

“Ta je razočaranost rezultat brojnih situacija u kojima su naši političari pokazali da im je briga za vlastiti interes važnija od skrbi za javno dobro.

Transnacionalna longitudinalna istraživanja poput projekta European values study redovito pokazuju da je povjerenje u politiku i političare u Hrvatskoj na vrlo niskoj razini s tendencijom kontinuiranog pada. Da je tako, potvrđuju i brojna domaća istraživanja javnog mnijenja, a i podaci o izlaznosti na sve vrste izbora. Opisana politička apatija i rezigniranost opasne su za društvo jer je čovjek, kako je rekao još Aristotel, političko biće, biće zajednice i trebao bi sudjelovati u javnoj sferi. Nesudjelovanje velikog dijela ljudi u političkom životu zemlje, narušava njen potencijal za kvalitetan razvoj, a nečasnim pojedincima proširuje prostor za djelovanje protivno javnom interesu. Važno je pritom naglasiti da naša demokratska tradicija traje tek tri desetljeća pa ne trebaju čuditi manjak političke kulture i višak antidemokratskog, da ne kažem totalitarnog društvenog sentimenta.“

Profesor Perkov pojasnio je i što uopće znači za jedan grad kada ga netko vodi dulje od 15 godina. Jesu li dva mandata, kako mnogi kažu, dovoljna za ostvarenje svih projekata ili je drugačije s lokalnim sredinama?

Ivan Perkov, docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija, nositelj kolegija Izbori i društvene zakonitosti | Foto: Branko Nađ

“U zemlji niske političke kulture i visoke apatije, građane je postalo sve teže razočarati – kao da smo kolektivno razvili politički ‘stockholmski sindrom’. Dovoljan su primjer tomu situacije u kojima političari osuđeni za koruptivna kaznena djela, pogodovanje, trgovanje utjecajem, primanje mita i nepotizam, uspijevaju i nakon presuda dobiti povjerenje birača. Biračima je izvrsno podvaljeno održavanje političke stabilnosti kao poželjan oblik društvenog djelovanja. Stabilnost je svakako dobrodošla kada društvo funkcionira sukladno pozitivnim vrijednostima i načelima, ali stabilnost toleriranja korupcije, klijentelizma i kronizma nipošto nije pozitivna. Ipak, građani koji su ‘otupjeli’ na korupciju neskloni su promjenama i njeguju vrijednost takve političke stabilnosti. U načelu mislim da bi bilo dobro ograničiti vlast jedne osobe na dva uzastopna mandata na svim razinama vlasti, pa tako i na lokalnoj. Nekoliko je za to razloga. Prvo, ograničenje smanjuje potencijal ‘okoštavanja’ institucionalnih struktura i procedura, poglavito onih koruptivnih. Drugo, doprinosi dinamici političkog života i daje nadu mladima u nužnost i mogućnost promjena i treće, povećava odgovornost kandidata koji u periodu na vlasti trebaju stvoriti novog kandidata svoje političke opcije. Ograničenja od dvaju mandata postoje s razlogom u brojnim demokratskim društvima i na svim političkim razinama i čvrsto vjerujem da bi uspostava tog modela blagotvorno djelovala na lokalne političke zajednice u Hrvatskoj“, rekao je Ivan Perkov.

Unatoč tome što je u prethodnim dvama krugovima lokalnih izbora nekoliko nezavisnih listi ostvarilo dobre rezultate, samo je jedan nezavisni kandidat – Mirko Duspara iz Slavonskog Broda – na čelu grada dugi niz godina. Perkov smatra da je tako prvenstveno zato što je uspjeh nezavisnih lista postao značajan tek u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa pa naprosto nije bilo vremena za “gomilanje mandata“:

“Uspjeh nezavisnih lista u direktnoj je vezi s ranije opisanim padom povjerenja u politiku kao poziv, a posebno u političke stranke koje simboliziraju negativan aspekt tog poziva. Osim toga, zanimljivo je da su građani u pravilu puno zahtjevniji prema nezavisnim kandidatima i od njih kao da očekuju više nego od stranačkih ljudi. Drugim riječima, stranačkim ljudima lakše će prijeći preko nedjela nego nezavisnim kandidatima. Razlog tomu je što nezavisni kandidati na vlast često dolaze upravo s obećanjima o nultoj toleranciji na korupciju. Ako ih građani ‘ulove u laži’, oni su ‘gotovi’ i građani će se brzo vratiti poznatim strankama jer s njima znaju na što mogu računati.“

‘Grad Komiža je posljednje četiri godine u top 5 gradova po izdvajanju za predškolski odgoj. U maloj sredini gdje se svi poznaju, građani biraju ljude, a ne članove stranke’, smatra Tonka Ivčević iz SDP-a

HDZ ima najveći broj najdugovječnijih gradonačelnika, što možda nije preveliko iznenađenje. No neobično je što je samo jedan HDZ-ov gradonačelnik-rekorder iz Slavonije – Ivica Kirin iz Virovitice – iako bi se moglo očekivati da ih je u istočnoj Hrvatskoj više. Profesor Perkov kaže da je sasvim očekivano da HDZ ima najveći broj gradonačelnika-rekordera zato što je to najveća i daleko najbolje strukturirana i organizirana stranka u našem političkom prostoru, te dodaje:

“Upravo je prisutnost u svakoj lokalnoj zajednici snaga na kojoj HDZ gradi svoj uspjeh na nacionalnoj razini. U tom bi pogledu sve ostale stranke koje imaju velike ambicije, od njih trebale učiti. Spomenuta organiziranost, umreženost i lokalna sveprisutnost očuvale su snagu HDZ-a čak i u trenucima kada je cijela stranka pravomoćno osuđena za korupciju, što je, mora se priznati, sjajan podvig i svojevrsni politički presedan. Još je nekoliko razloga za odlične uspjehe HDZ-ovih kandidata na lokalnim razinama. Prvi je percepcija lokalnog stanovništva da će povezanost lokalne strukture s nacionalnom vlašću omogućiti brži razvoj lokalnih sredina. Drugi je procjena da HDZ nema alternativu jer je kadrovski bolje kapacitiran od ostalih. Treći razlog, prisutan kod starijih birača, i dalje je narativ o HDZ-u kao državotvornom političkom entitetu.“

S druge strane, SDP i ostale lijeve stranke kao što su IDS ili PGS imaju puno manje dugovječnih gradonačelnika iako je nekoliko njihovih kandidata koji će ići po četvrti mandat, kao što su Mišel Jakšić u Koprivnici ili Ivana Marković u Supetru. Profesor Perkov pojasnio je zašto su manje uspješni u trajanju na čelu gradova:

“IDS je u Istri po kriteriju uspješnosti i organiziranosti najsličniji HDZ-u u svim ostalim dijelovima Hrvatske. Možda nemaju puno dugovječnih gradonačelnika, ali je za njih puno važnije da u pravilu zadržavaju vlast kao stranka. SDP i ostale stranke manje su uspješne upravo zbog toga što nisu toliko dobro organizirane, nemaju razgranatu mrežu lokalnih ogranaka ili ako imaju, ti ogranci nisu dovoljno agilni i nemaju dovoljno ljudi za kontinuirani terenski rad. HDZ tu naprosto ‘mete sve pred sobom’ pukom masovnošću članstva. Osim toga, s obzirom na to da su i SDP-ovci i ostali pripadnici lijevih stranaka bili uhvaćeni u koruptivnim nedjelima, dojam je da je tolerancija njihovih birača na takvo djelovanje manja nego što je to slučaj s biračima HDZ-a i drugih desnih stranaka.“

Što se može zaključiti iz takvog lokalnopolitičkog života Hrvatske, što je garancija za dugovječnost nekog gradonačelnika? Je li to pripadnost velikoj stranci, uglavnom HDZ-u, ili je ipak riječ o karakteru koji građani prepoznaju, uspješnosti i ostvarenosti projekata tih gradonačelnika? Perkov smatra da se oko toga nipošto ne smije generalizirati. Među tim dugovječnim gradonačelnicima sigurno, kaže, ima onih koji povjerenje zaslužuju realiziranim projektima i ostvarenom kvalitetom života u svojim sredinama:

“Naravno da se lakše dugo održati na vlasti uz pomoć stranačke infrastrukture, posebno pripadnicima najvećih stranaka, jer to znači i više novca za političku promidžbu i više utjecaja na političke procese na različitim razinama upravljanja. Birači zasigurno gledaju i osobni i stranački profil kandidata, a što prevagne u konačnoj odluci ovisi o specifičnom političkom prostoru i vremenu u kojem se odluka donosi. Ima situacija u kojima nam se čini da bi zbog stranačke dominacije u nekim sredinama HDZ ili, primjerice, IDS pobijedili i da za kandidata postave drvo. S druge strane, neki uspješni gradonačelnici uspjeli su od sebe stvoriti poseban politički „proizvod“ pa mogu pobijediti i bez stranke koja ih je prvotno nominirala, sjetimo se samo dugogodišnjeg bivšeg gradonačelnika Zagreba.“