„Naš ministar gospodarstva Ante Šušnjar priča o malim nuklearnim elektranama i koječemu drugom, a iznad glave imamo sunce koje jako puno može doprinositi energetskoj stabilnosti Hrvatske“ upozorio je ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)  Julije Domac i dodao da se „politika uglavnom bavi turizmom i svim ostalim sektorima, a Vlada energetiku prepušta nekom manjem koalicijskom partneru, iz čega je jasno da ni u politici nema svijesti koliko nam je važan energetski sektor“.

Domac je to izjavio na okruglom stolu koji je u organizaciji multimedijske platforme Nacionala i agencije REGEA održan u četvrtak, a na kojem se razgovaralo o solarnoj energiji. Prvi je to u nizu okruglih stolova u organizaciji Nacionala radnog naslova Green Living u kojima želimo potaknuti raspravu o temama vezanima uz održivo stanovanje, energetsku tranziciju i zelene oblike energije. Koristi li Hrvatska u dovoljnoj mjeri svoje solarne potencijale koji su golemi, posebno na obali, zbog čega u razvoju solarne energije kaskamo za razvijenim  zemljama u Europi čiji je broj sunčanih sati daleko manji i zbog čega tako malo ulažemo u taj oblik jeftine i lako dostupne energije te što možemo učiniti kako bi takvih projekata bilo više?

Na ova i brojna druga pitanja voditeljice okruglog stola i novinarke Nacionala Zrinke Vrabec Mojzeš odgovarali su, uz Julija Domca, i profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu i voditelj projekta SOLAR FER prof. dr. Tomislav Capuder, Žarko Latković iz Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Darko Majhen, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU poslove Varaždinske županije, koja iza sebe već ima više dovršenih solarnih projekata.

„Interesa za ulaganje u solarne elektrane u nas nedvojbeno ima, i kod građana i kod gradova, kod poduzetnika, kod velikih investitora. Međutim, realizacija nam je jako loša. Postoji neki mali napredak zadnjih godina, no on se većinom odnosi na male sunčane elektrane kod građana i poduzetnika. Veliki projekti su i dalje blokirani. Mi nažalost nemamo zaokruženu zakonodavnu regulativu i nedostaje nam svijesti koliko nam energije doista nedostaje. Mi smo od lipnja do kolovoza prošle godine, dakle, u špici turističke sezone, uvozili i po 25 posto električne energije i to onda kad je najskuplja. Mi još uvijek nemamo viziju razvoja energetskog sektora i već dvije godine čekamo da HERA odredi iznos  naknade za priključenje velikih objekata na elektroenergetsku mrežu“ upozorio je Domac i dodao da Hrvatska danas proizvodi svega 45 posto energije za vlastite potrebe, a ostatak uglavnom uvozi i da nam vlastita opskrbljenost nikada nije bila tako niska.

„Hrvatska je tek ovih dana konačno, nakon više od godinu dana kašnjenja, donijela Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP)  koji treba pokrivati razdoblje od 2021. do 2030. Toliko o dinamici. Zakonodavstvo bi bilo efikasno da postoji politička volja, a ta bi politička volja onda osigurala znanje koje treba osigurati zakonodavstvo. Mi nažalost imamo situaciju da nemamo ministarstvo koje je kapacitetom doraslo ovom problemu, a nemamo ni svjesnost najviše politike koliko je to važno“, kazao je Domac, upozorivši također i da je elektroenergetska mreža u Hrvatskoj u vrlo lošem stanju.

„Investicije u solarnu energiju sada doživljavaju mali uspon jer građani, gradovi i županije investiraju u slarne panele na krovovima. No i oni će vrlo brzo doći do zida jer mreža više neće moći podnijeti nove kapacitete. Mi ne ulažemo u mrežu, nemamo planove, HOPS nema financijska sredstva, HEP je financijski na koljenima zbog subvencioniranja cijene energije“, zaključio je Domac, podsjetivši da Hrvatska u razvoju solarnih elektrana značajno zaostaje za susjednom Slovenijom koja je površinom manja, ali je u tom pogledu naprednija od Hrvatske..

Tomislav Capuder je ispričao da je FER prije dvije godine predstavio projekt izgradnje vlastite solarne elektrane na krovu fakultetskog kompleksa nazvan Solar FER. Elektrane, koje su zapravo nastavak dvaju prethodnih projekata koje je fakultet razvijao unazad 10 godina, su već u funkciji i proizvode električnu energiju za potrebe fakulteta. „Te elektrane su nam donosile iskustvo, na njima smo učili i vježbali. U ovom trenutku na objektima FER-a imamo solarnu elektranu snage oko 700 kilovata (kW) preko cijelih krovova svih zgrada fakulteta. Otprilike to znači da proizvodimo oko 850 do 900 megavatsati električne energije (MWh) godišnje. Time pokrivamo oko 50 posto naših potreba jer je fakultet zbog više zgrada, učionica, računalnih sustava i laboratorija veliki potrošač energije“, kazao je Capuder, dodajući i da su uz solarnu elektranu također napravili i sustav baterijskih spremnika za pohranu viška energije.

Okrugli stol o solarnim tehnologijama, Žarko Latković (FZOEU) i Tomislav Capuder (FER), Photo: Saša Zinaja/NFoto

Takvi sustavi, kaže, još uvijek nisu dovoljno prepoznati u hrvatskom elektroenergetskom sustavu kao moguće učinkovito rješenje problema nedostatnog kapaciteta mreže, odnosno moglo bi  privremeno riješiti probleme koje imamo u izgradnji i planiranju mreže. Na pitanje je li razmatrana mogućnost postavljanja solarnih panela na krovove i ostalih fakulteta u Zagrebu koji su sada u fazi obnove nakon potresa odgovorio je da se o tome nažalost prilikom projektiranja nije vodilo računa. „Obzirom da su obnove u visokoj fazi gotovosti, sada je kasno. To je trebalo biti napravljeno u planovima projekata. Mi smo imali nekoliko ovakvih rasprava na kojima se postavilo pitanje zašto se o tome nije više vodilo računa, zašto se to nije osvijestilo, no točan odgovor nemam. Cijela ta obnova, koja je trebala biti i strukturna i energetska, svakako je trebala voditi računa upravo o ovakvim aspektima koji nisu toliko zahtjevni za napraviti. Pogotovo kad radite tako velike zahvate. To je potpuno logičan korak“, objasnio je Capuder.

Što se pak tiče instaliranja solarnih panela na krovove obiteljskih kuća, Capuder kaže da pomaka ima i da takav interes građana treba poticati. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku broj kućanstava koja imaju solarne panele na svojim objektima je prešao 27.000, što je napredak u odnosu na period od prije tri godine kada je takvih kućanstava bilo svega oko 5.000. Taj je nagli skok uglavnom rezultat poticaja kojima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira projekte ugradnje solara na obiteljske kuće.

Žarko Latković je potvrdio da  je Fond prošle godine raspisao natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća za koji su imali predviđeni budžet od 120 milijuna eura. „Građani su mogli potraživati i postavljanje fotonaponskih elektrana za proizvodnju vlastite energije. Imali smo više od 5.000 projekata samo fotonaponskih elektrana i još oko 1.000 zahtjeva za energetsku obnovu obiteljskih kuća i time smo vrlo zadovoljni. Za sada smo isplatili  već nekih 1700 projekata, odnosno oko 10 milijuna eura.  U planu nam je sufinancirati retroaktivno i fotonaponske elektrane koje će biti ugrađene u 2025. godini i očekujemo da ćemo taj poziv objaviti u ovome kvartalu. Građanima ćemo isplaćivati iznos od 600 eura po kW ukupne nazivne snage fotonaponske elektrane, odnosno maksimalno do 50 posto opravdanog troška“, objasnio je Latković dodajući da je interes građana vrlo velik.

Na pitanje imaju li i građani problema sa priključcima kućnih solarnih elektrana na energetsku mrežu i koliko tu suglasnost čekaju Latković je potvrdio da je bilo stanovitih problema oko dobivanja suglasnosti HEP-a za priključak na mrežu zbog nedostatnog kapaciteta prihvata novih izvora energije u mrežu i kaže da se suglasnost u prosjeku čeka oko mjesec dana. „Mislim da HEP to odrađuje dosta profesionalno. Naravno, sve zavisi o distributivnom području gdje se nalazi, koliko je njihovo opterećenje u tom trenutku. Ali mi nismo imali nikakvih negativnih iskustava vezano za HEP“, kazao je Latković

Okrugli stol o solarnim tehnologijama, Darko Majhen (Varaždinska županija) i Julije Domac (REGEA), Photo: Saša Zinaja/NFoto

Darko Majhen iz Varaždinske županije kazao je da je njegova županija jedna od najaktivnijih u Hrvatskoj u pripremi, razradi i realizaciji projekata instaliranja solarnih panela na zgrade javne namjene, ali i u projektima financijske i tehničke podrške za instaliranje fotonaponskih ćelija na privatnim objektima i industrijskim halama.

„Naša županija aktivno radi na tim projektima u zadnjih četiri ili pet godina. Posljednje četiri godine raspisivali smo godišnje javne pozive za subvencioniranje korištenja obnovljivih izvora energije na obiteljskim kućama i svake godine je interes bio ogroman. Uz sredstva Fonda, i Županija je osigurala sredstva u svojim proračunima kroz ove godine da pomogne građanima u postavljanju ovakvih sustava. Mi smo sufinancirali projekte kroz tri mjere, vraćali smo građanima sredstva za projektnu dokumentaciju, za energetske certifikate, za glavne projekte i na kraju za nabavu odnosno kupnju samih sustava obnovljivih izvora energije.

Ove smo godine iz proračuna osigurali 200.000 eura. Minimalni iznos koji se mogao dobiti je 200 eura, a, maksimalni 2700 eura i mogu reći da su sva sredstva bila podijeljena u roku od tjedan dana nakon objave javnog poziva“, objasnio je Majhen i dodao da su slične javne pozive objavljivali i za male poduzetnike i tvrtke. A slični su sustavi montirani i na krovove brojnih škola, domova zdravlja i javnih ustanova na području cijele županije. Kada je pak riječ o stručnoj pomoći u razvoju projekata, Majhen kaže da imaju vlastite kvalitetne stručnjake, ali i odlično surađuju sa Regijom Sjever, koja ima sjedište u Koprivnici i njihovi im energetičari uskaču kada zatreba.

Domac kaže kako REGEA također godinama surađuje sa jedinicama lokalne samouprave i da su postigli to da svi objekti koji idu u energetsku obnovu danas moraju predvidjeti i solarne panele na krovovima. „Sada već radimo i nastavak priče, jer solarne panele stavljamo i na nadstršnicama parkirališta. Opća bolnica u Zaboku, koja već ima solarnu elektranu snage oko pola megavata na krovu uskoro bi trebala dobiti novih 700 kW panela na nadstršnicama. To je sada već zamah koji su brojne županije prihvatile. To je najbolji primjer kako struka i politika mogu raditi zajedno, pa kad politika sluša struku, onda se događaju uspješni projekti“ tumači Domac.

„Politika ništa ne može sama napraviti. Niti ne treba. Politika treba donijeti viziju, imati volju i stvoriti preduvjete. A sve drugo je struka. U energetici pogotovo. U energetici nema politike, nema emocija i ne bi ih trebalo biti. Praksa pokazuje da četiri županije koje mi pokrivamo, koje imaju energetsku agenciju koja danas zapošljava 53 djelatnika, mogu napraviti zaista puno“, dodao je Domac.

Tomislav Capuder potvrdio je i da FER ima zasebni studij energetike koji profilira buduće stručnjake energetičare, no da bi sustav dobro funkcionirao, kaže, uz energetičare potrebni su i strojari i informatičari koji kreiraju IT rješenja, što drugim riječima znači da je energetika zapravo spoj široke lepeze inženjerskih znanja  koja su potrebna da bi sustav dobro funkcionirao. Domac je pritom upozorio da, iako HEP radi sjajan posao, ostaje činjenica da je sustav HEP-a zastario i da je financijski doveden do apsurda.

„Rekao bih da je vrijeme čekanja na priključenje obiteljskih solarnih elektrana duže od mjesec dana. Ono zna potrajati i po osam ili devet mjeseci, no to je naša stvarnost.Sustav treba mijenjati. A zašto HEP, umjesto da investira u vlastitu solarnu elektranu uz kredite i jamstva Vlade, ne bi građanima gradio sunčane elektrane na njihovim krovima? HEP bi vam, primjerice, mogao ponuditi da na vašoj kući montira elektranu, to ćete platiti kroz vaš račun za električnu energiju, od proizvedene energije uzet ćete koliko treba vašem kućanstvu, a višak je HEP-ov. Tako rade brojne elektroprivrede, čak i one u našem susjedstvu“, ponudio je rješenje Domac.

Green Living: Okrugli stol o solarnim tehnologijama, Photo: Saša Zinaja/NFoto

I Tomislav Capuder se slaže da je elektroenergetska mreža u Hrvatskoj zastarjela i dijelom čak i ne znamo u kakvom je stanju, a problem je i što velika većina potrošača u Hrvatskoj zapravo ne zna koliko doista troši električne energije. „A informacija o potrošnji je preduvjet da bismo zapravo mogli govoriti o masovnijoj upotrebi odnosno instalaciji solarnih elektrana. Da, mreža nam je zastarjela, a uz to imamo sad već višegodišnju praksu ili politiku u kojoj se HEP-u financijski odmaže i on nema novac koji bi trebao usmjeriti u izgradnju i ojačavanje mreže. I to se sve radi u trenutku kada su te investicije potrebnije nego ikad. Ako bi gledali ono što se trebalo investirati ili što se standardno investiralo do recimo 2015, sada bi te investicije trebale biti tri, četiri pa i pet puta veće da se hvata ritam sa Europom. A mi umjesto toga smanjujemo kapital koji tim istim operatorima sustava dajemo na raspolaganje. A posljedice ovakve politike vidjet ćemo za  pet godina. Projekti izgradnje nove mreže su dugotrajni procesi koji, ako ste zaustavili ulaganje danas, posljedice će biti vidljive 2030. Mi realno do tog trenutka nećemo imati oporavak gradnje mreže“, objasnio je Capuder.

Domac ističe i da od ukupno instaliranih oko 1000 MW solarnih elektrana oko tri četvrtine otpada na solare u koje su investirale tvrtke. „Tvrtke su toga i te kako svjesne. Naša najveća sunčana elektrana nije u portfelju HEP-a nego u portfelju Podravke konkretno. Dakle gospodarstvo tu predvodi. Logično, biznis prepoznaje potrebu i to je posve prirodan proces“, kaže Domac i upozorava da veliki investitori, oni koji žele proizvoditi energiju za tržište, odlaze iz Hrvatske jer ne mogu dobiti dozvole i priključak na mrežu.  „Prošle godine su otišli investitori iz Norveške, iz Velike Britanije i Francuske, dakle respektabilne tvrtke koje su zatvorile svoj biznis u Hrvatskoj“, podsjetio je.

Latković je pak potvrdio da je Fond kroz operativni program Konkurentnosti i kohezije te kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost sa 92 milijuna eura također sufinancirao projekte povećanja energetske učinkovitosti i instaliranje obnovljivih izvora energije za tvrtke u prerađivačkoj industriji, turizmu i trgovini, za korištenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a da je gospodarstvenicima u ovom trenutku na raspolaganju i novac iz Modernizacijskog fonda. „Godine 2024. smo za 160 poduzetnika podijelili čak 43 milijuna eura upravo za projekte proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Prošle godine raspisali smo novi natječaj gdje na raspolaganju imamo 38.8 milijuina eura za poduzetnike. Sada su evaluacije u završnoj fazi, neki ugovori se već potpisuju, i interes je bio golem“, objasnio je i dodao da će takvih natječaja biti još.

Znanstvenici: Sunce će do 2050. postati najvažniji izvor energije

Julije Domac je u završnoj riječi naglasio da je „priča oko energetike zapravo priča zdravog razuma“ i da bi upravo energetika trebala biti jedan od najvažnijih nacionalnih interesa, područje u koje treba ulagati i koje treba kontrolirati. „Država ne može biti sigurna ako nema dovoljnu količinu vlastite energije. A to je golema prilika za domaće tvrtke. Osobno bih volio vidjeti da naš HEP investira i gradi ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim zemljama i tako postaje lider u regiji. Dakle, Hrvatska bi se, uz LNG koji je naša prednost, trebala nametnuti i svojom električnom mrežom, i svojim znanjem, i svojim investicijama u regiji. To je geostrateški najbolja stvar koju možete napraviti“, zaključio je Domac i dodao da svakako treba potaknuti i građane, a nakon toga i male i velike poduzetnike da što više ulažu u solarnu energiju i tako pridonesu i očuvanju prirode, ali naravno i da jeftinije prolaze što se tiče energije.