Četvrti okrugli stol iz serijala „Green Living“ pod nazivom „Otpad nije smeće – izazovi i rješenja za održiva kućanstva“, koji je u petak održan u redakciji Nacionala, bavio se problemom odvojenog prikupljanja i oporabe otpada kao globalnog problema.

Koliko je činjenica o potrebi odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada doista doprla do svijesti naših građana, koliko su oni kao ključni faktor u tom procesu voljni sudjelovati i prihvaćaju li odvojeno prikupljanje i reciklažu kao dobro rješenje globalnog problema nagomilavanja otpada ili ga doživljavaju tek kao teret i gnjavažu zbog koje trebaju mijenjati svoje dosadašnje navike?

O ovim su važnim temama Nacionalovi gosti, voditeljica projekata u Sektoru zaštite okoliša Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost Irena Hrković  i direktor komunalne tvrtke VG Čistoća iz Velike Gorice Jurica Jurjević, porazgovaarli sa Sašom Ćeramilcem, voditeljem današnjeg panela na temu otpada.

Pozitivan primjer Velike Gorice

Jurica Jurjević, koji je tek nedavno preuzeo direktorsku funkciju u VG Čistoći, kaže da je brzi razvoj Velike Gorice, koja je u ovom trenutku šesti grad po veličini u Hrvatskoj, sobom donio i onu negativnu posljedicu – rast količina otpada koji svakodnevno valja zbrinuti.

Grad je, tvrdi Jurjević, posljednjih godina u uskoj suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost puno napravio u rješavanju problema otpada i danas se Velika Gorica može pohvaliti da odvojeno prikuplja i reciklira oko 43 posto otpada.

„Nakon početkog snažnog skoka sada smo u poziciji da tražimo nove načine da proces odvojenog prikupljanja dodatno ‘poguramo’, a krajnji nam je cilj do 2035. godine doći do razine od 60 posto. Taj se cilj na početku, prije nekih 10-ak godina, činio dalekim i nedostižnim, no vrijeme brzo ide i vjerujem da ćemo to uspjeti postići“, kaže Jurjević.

Irena Hrković je upozorila da se količine otpada iz godine u godinu povećavaju, iako je Hrvatska sa svojih 486 kilograma otpada po stanovniku još uvijek ispod prosjeka EU koji iznosi čak 511 kilograma.

„Nismo još dostigli europske ciljeve ni u odvojenom prikupljanju ni u recikliranju, ali ti postoci ipak stalno rastu. U ovom je trenutku stopa recikliranja na razini Hrvatske oko 37 posto i još smo daleko od cilja od 55 posto. Mi stalno gradimo sustave odvojenog prikupljanja i oporabe otpada, ulaže se dosta novaca u infrastrukturne projekte koji će omogućiti odvojeno prikupljanje otpda i pripremu za recikliranje.

Neprekidan rast količina otpada

Samo u zadnjih nekoliko godina u sektor gospodarenja otpadom investirali smo 2,5 milijardi eura, od toga je Fond uložio oko 550 milijuna eura. To su preduvjeti da snažnije krenemo u proces odvojenog prikupljanja i recikliranja“, kazala je Hrković i dodala da, iako se na razini Hrvatske odvojeno prikupi tek oko 37 posto otpada, ipak neke sredine i regije u tome prednjače i postižu značajno bolje rezultate, dok neke s druge strane zaostaju. Ona upozorava da su najopterećenije primorske županije jer je generiranje otpada posebno intenzivno tijekom turističke sezone.

Među najvećim problemima koje treba rješavati u procesu prikupljanja i obrade otpada, osim nedostatka infrastrukture, jest i problem motivacije građana da prihvate obvezu odvojenog prikupljanja otpada iz vlastitog kućanstva.

„Promjena svijesti je vrlo važna i pred nama je donošenje operativnih planova u narednim godinama s kojima ćemo mijenjati te navike. Pripadnici starijih generacija tek trebaju usvojiti navike odvojenog prikupljanja raznih vrsta otpada, kod njih to ide teže i sporije, no vjerujem da se edukacijom puno može učiniti upravo među njima. No ciljana skupina su nam upravo mlade generacije i oni su daleko svjesniji potrebe odvajanja otpada i imaju već razvijene navike štednje resursa“, tvrdi Jurjević i dodaje da količine otpada neminovno rastu sa povećanjem standarda i kupovne moći stanovnika.

Irena Hrković se slaže da su mlade generacije puno svjesnije problema gomilanja otpada i nužnosti odvojenog prikupljanja i recikliranja. „Fond već niz godina provodi edukativne akcije na temu otpada u školama na razini čitave Hrvatske i drago mi je što mogu reći da je svake godine odaziv sve veći. Mi smo iznenađeni koliko su djeca zainteresirana za tu temu, koliko promišljanju o tome i svakako s njima treba raditi kako bi od samog početka stekli neke pozitivne navike“, kaže.

Direktor komunalne tvrtke VG Čistoća Grada Velike Gorice Jurica Jurjević, voditeljica projekata u Sektoru zaštite okoliša Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost Irena Hrković i voditelj panela Saša Ćeramilac. Foto: Nacional

Navodeći najakutnije probleme u procesu odvojenog prikupljanja otpada s kojima se djelatnici Fonda susreću na terenu, Irena Hrković navela je poteškoće oko organizacije cijelog sustava, nabave infrastrukture, organizacije transporta, a onda i osiguranja recikliranja prikupljenog otpada.

„U procesu nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada Fond je zajedno sa jedinicama lokalne samouprave prije pet godina povukao oko 50 milijuna eura sredstava iz Europske unije kako bismo nabavili oko 1,2 milijuna spremnika i vjerujemo da je to značajno pomoglo u organizaciji cijelog sustava“, objasnila je Hrković.

Na pitanje koliko je teško u jednom gradu poput Velike Gorice uskladiti propise i prilagoditi ih realnom životu Jurjević odgovara kako vjeruje da je najteži dio u tom precesu iza njih i da je sustav dvojenog prikupljanja otpada u gradu i okolici postavljen na dobre temelje.

‘Mlade generacije svjesnije od starijih o zbrinjavanju otpada’

„Sada smo u fazi kada ćemo više pažnje posvetiti analitici navika stanovnika, detektiranju problema koji ih najviše muče i koji im stvaraju najviše poteškoća u samom procesu odvojenog prikupljanja otpada kako bismo te probleme efikasno rješavali. Odvoz otpada ni u jednom trenutku nije upitan.

Na nama je sad pronaći načine kako cijeli sustav unaprijediti i poboljšati, i to korak po korak jer ne možemo sve rješavati preko noći“, kaže Jurjević i dodaje da nastoje shvatiti probleme s kojima se susreću stanovnici u samom procesu odvojenog prikupljanja otpada, posebno oni koji žive u stanovima, kako bi im taj proces olakšali.

Najviše se u tom smjeru može učiniti edukacijom građana, smatra Irena Hrković i kaže da ona najviše nade polaže u mlade generacije koje takve navike najlakše prihvaćaju. Ona također upozorava  na činjenicu da različite sredine, gradovi i jedinice lokalne samouprave imaju različiti pristup odvojenom prikupljanju i oporabi otpada, razvijaju različita pravila i različite sustave što može stvarati konfuziju među građanima, no kaže da se svi sustavi s vremenom mijenjaju i optimiziraju  kako bi se pojednostavili i prilagodili korisnicima.

Jurjević dodaje da prema njihovom iskustvu u Velikoj Gorici najviše problema ima oko prikupljanja biootpada u višestambenim zgradama i rješenje tog problema Goričanima je najizazovnije. „Vjerujem da je pred nama vrijeme u kojem još možemo napredovati u cijelom tom procesu, ali ćemo u jednom trenutku dosegnuti maksimum“, smatra Jurjević.

Razvoj tehnologije i digitalizacija cijelog procesa prikupljanja i razvrstavanja otpada olakšavaju postupanje s otpadom, podsjeća Irena Hrković i dodaje da je Fond već objavljivao javne pozive za sufinanciranje organiziranja i praćenja procesa odvojenog prikupljanja otpada i nabave tehničke podrške.

„Digitalizacija je nužna jer može ubrzati i optimizirati neke dijelove procesa odvojenog prikupljanja otpada“, kaže Hrković. Jurjević dodaje kako je Velika Gorica već u značajnoj mjeri digitalizirala cijeli proces prikupljanja otpada, no naglašava da je to najviše što lokalna samouprava može pružiti.

Hrković: FZOEU financijski pomaže jedinicama lokalne samouprave

„Krajnji korisnik, odnosno građanin je taj koji je ključan u cijelom procesu, njegova suradnja je nužna. Naš kamion će isprazniti kantu s otpadom i pritom točno očitati čip koji daje precizne podatke kada je i gdje kanta ispražnjena. No ako je u toj kanti sadržaj koji u njoj ne bi trebao biti onda ni visoka tehnologija neće riješiti taj problem. O građaninu i njegovoj svijesti o nužnosti odvajanja različitih vrsta otpada ovisi cijeli ovaj proces i to stalno treba ponavljati“, objasnio je Jurjević.

Sudionici panel rasprave iz serijala „Green Living“ pod nazivom „Otpad nije smeće – izazovi i rješenja za održiva kućanstva“ u redakciji Nacionala. Foto: Nacional

Hrković podsjeća da rast standarda generira velike količine otpada, no da svatko od nas može učiniti više kako bi te količine smanjio. „Razmislimo kod kupovine kakve proizvode kupujemo, u kakvoj ambalaži, trebaju li nam doista tolike količine nove odjeće ili elektroničkih uređaja, treba li nam stvarno novi mobitel ili nova perilicu rublja ili možemo popraviti staru, … sve su to osobne odluke koje su naizgled sitne ali na kraju mogu napraviti veliku razliku“, upozorila je Hrković, a Jurjević dodaje kako i nove vrste elektroničkih uređaja stvaraju obvezu novog, prilagođenog prikupljanja takvih predmeta kad jednom postanu otpad. Takav otpad traži dodatnu edukaciju građana, ali i nova rješenja koja će biti izvediva i prihvatljiva građanima, dodao je Ćeramilac.

Krajnje je pitanje što stvarno treba mijenjati u cijelom sustavu odvojenog prikupljanja otpada kako bi sustav bio učinkovitiji, a jednostavniji za građane.

„Treba mijenjati i prilagođavati i zakonsku regulativu i sustav prikupljanja otpada, ali i navike građana jer su svi ti parametri međusobno povezani i jednako važni. Zakoni se stalno mijenjaju u skladu sa europskim regulativama, sustav se također prilagođava izmjenama zakonske regulative, pa i navike građana moramo mijenjati u istom ritmu. Svatko od nas može mijenjati svoje navike odlaganja otpada i može dati svoj doprinos sustavu“, tvrdi Hrković.

Jurjević: I kazne za one koji odbijaju suradnju postigle bi svoj cilj

Jurjević se složio s tom konstatacijom i dodao kako bi se i sustavom kazni, makar i minimalnih, mogla poslati određena poruka građanima kako bi ih se prisililo da mijenjaju svoj odnos prema otpadu.

„Iako su takve kazne vrlo nepopularne i svi ih nastoje izbjeći, vjerujem da bi se nekakvim balansom iznosa kazni mogla poslati dobra poruka onima koji odbijaju suradnju“, smatra Jurjević. On je posebno podsjetio da sustav reciklažnih dvorišta treba podržati kako bi se izbjeglo stvaranje divljih odlagališta otpada.

„Broj odlagališta otpada po županijama stalno se smanjuje, većina njih je već sanirana ili su u postupku sanacije. U ovom trenutku još uvijek postoji 70-ak odlagališta otpada u cijeloj Hrvatskoj. Cilj nam je zatvoriti sva sadašnja odlagališta kada izgradimo centre za gospodarenje otpadom. Za sada imamo tri takva centra, četvrti je još u izgradnji, no ostali su tek u planovima, a svaka bi županija trebala imati po jedan takav centar“, objasnila je Hrković odgovarajući na pitanje o planovima sanacije odlagališta otpada po Hrvatskoj.

Jurjević dodaje da Velika Gorica još čeka izgradnju zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom koji bi se trebao graditi u Resniku, a do tada će se velikogorički otpad zbrinjavati na postojećem odlagalištu Mraclin. „Odlagalište u Mraclinu je moderno odlagalište  uređeno po svim standardima struke i mi smo upravo u procesu ishođenja dozvola za njegovo proširenje. A ako se u međuvremenu izgradi centar u Resniku mi ćemo biti zadovoljni“, kaže Jurjević.

Zaključujući panel raspravu, voditelj Saša Ćeramilac postavio je gostima intrigantno pitanje: je li otpad više ekološki ili ekonomski problem obzirom na visinu investicija kako bi se problem otpada riješio? Na to pitanje nije lako dati jednoznačan odgovor, složili su se gosti.

„Ako gledamo kratkoročno, to je ekonomski problem. No ako problem promatramo dugoročno, onda bih rekao da je to ekološko pitanje“, smatra Jurjević, dok Irena Hrković podsjeća da s dosadašnjim odnosom prema otpadu više ne možemo stvarati budućnost. „S ovakvim povećanjem količina otpada koje stvaramo i bez investiranja u rješenje toga problema naša budućnost nije održiva“, zaključila je.

Oboje se složilo da energane na otpad mogu biti dobro rješenje za preostali dio neoporabivog otpada, no da građani tek trebaju prevladati strah od takve tehnologije.