Muenchenska sigurnosna konferencija počinje svoj treći i posljednji dan u nedjelju, a raspravom dominira smjer nove američke administracije u ukrajinskom ratu i sporovi oko europskog sudjelovanja u pregovorima za mir.

Europska sigurnosna arhitektura, brže pristupanje balkanskih zemalja EU-u i konkurentnost Europe na dnevnom su redu posljednjeg dana međunarodnog skupa u glavnom gradu Bavarske, navodi njemačka novinska agencija dpa.

Prvog dana konferencije američki potpredsjednik JD Vance oštro je kritizirao europske saveznike optuživši ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.

Između ostalog, kritizirao je isključenje krajnje desnog Saveza za Njemačku (AfD) i populističkog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) sa sigurnosne konferencije te se općenito usprotivio isključenju stranaka.

Predstavnici njemačke vlade su to odbacili.

‘HISTERIJA U MUENCHENU’ Predsjednik Dume: EU je nesposobna, evo tko je kriv za krizu

G7 pruža  “nepokolebljivu potporu Ukrajini”

Na marginama sigurnosne konferencije sastali su se ministri vanjskih poslova Grupe sedam (G7) vodećih industrijaliziranih zemalja u subotu i potvrdili svoju “nepokolebljivu potporu Ukrajini”.

“Članovi G7 razgovarali su o razornom ratu Rusije u Ukrajini”, rekli su ministri u zajedničkoj izjavi.

“Naglasili su svoju predanost zajedničkom radu kako bi pomogli postizanju trajnog mira i snažne i prosperitetne Ukrajine te ponovno potvrdili potrebu za razvojem čvrstih sigurnosnih jamstava kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi.”

Sastanku najviših diplomata SAD-a, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Kanade, Japana i Italije te EU-a prisustvovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Ukrajina se uz potporu Zapada gotovo tri godine brani od ruske invazije.

Zemlje G7 pružile su vojnu i financijsku potporu Kijevu, uključujući stavljanjem Ukrajini na raspolaganje ruske državne imovine zamrznute na Zapadu.

U priopćenju od subote nisu isključene nove sankcije Rusiji.

“Sve nove, dodatne sankcije nakon veljače trebale bi biti povezane s tim hoće li Ruska Federacija ući u stvarne, dobre napore za trajno okončanje rata protiv Ukrajine koji će Ukrajini pružiti dugoročnu sigurnost i stabilnost kao suverenoj, neovisnoj zemlji”, stoji u zajedničkoj izjavi.

“Članice G7 ponovno su potvrdile svoju nepokolebljivu potporu Ukrajini u obrani njezine slobode, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta.”

Države su se također obvezale na potporu trajnom miru na Bliskom istoku. Oni su podržali sporazum dogovoren između Izraela i palestinske militantne organizacije Hamas, koji predviđa prekid vatre i oslobađanje talaca koje drži Hamas.

Također su pozvali na povećanje humanitarne pomoći ratom razorenom Pojasu Gaze.

BIVŠI ŠEF SOA-E Markić: Sigurnosna situacija je neizvjesna, EU se ozbiljno priprema

Europski samit o Ukrajini

Elizejska palača objavila je da europski čelnici planiraju održati poseban samit u Parizu o sukobu u Ukrajini kao odgovor na planove američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat.

“U tijeku su razgovori vodećih europskih političara o mogućem neformalnom susretu, ali ništa još nije finalizirano”, priopćili su iz Elizejske palače.

Nisu željeli potvrditi hoće li se samit održati u nedjelju ili ponedjeljak u Parizu.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski isprva je najavio planove na X-u, ali je kasnije izbrisao objavu u kojoj je također stajalo: “moramo pokazati našu snagu i jedinstvo.”

Na sigurnosnoj konferenciji Sikorski je prvotno govorio i o pozivu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na sastanak u Parizu.

Čelnici zemalja EU-a i Ukrajine opiru se pristupu Washingtona koji želi sam pregovarati s Rusijom da se okonča rat i inzistiraju na tome da bi i oni trebali biti dio pregovora za mirno rješenje sukoba koji bjesni već gotovo tri godine.

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom u srijedu i složili se započeti pregovore o okončanju rata “odmah”, podižući uzbunu među Ukrajinom i njezinim europskim partnerima zbog potencijalnog zaobilaženja u mirovnim pregovorima.

SAD od Europe traži da izvijesti o vojnim kapacitetima za Ukrajinu

Američka vlada zatražila je od europskih saveznika da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih jamstava za okončanje ruskog rata u Ukrajini.

Zemlje su upitane koliko bi vojnika mogle poslati u Ukrajinu za mirovne snage ili programe obuke za održavanje mira nakon završetka sukoba, kao i konkretne prijedloge o tome kako bi izgledao mirovni aranžman predvođen Europom.

Trumpova administracija rekla je da bi, ako se postigne mirovni sporazum u Ukrajini, Europljani trebali preuzeti odgovornost za osiguranje da Rusija više ne napadne Ukrajinu, naglašavajući da SAD neće rasporediti mirovne snage u Ukrajini.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na marginama Muenchenske sigurnosne konferencije da je svjestan da je takav upitnik poslan, iako ga on sam nije vidio.

Čelnik NATO-a rekao je da može u potpunosti razumjeti da bi dostava takvih podataka mogla pridonijeti mirovnim naporima, pomoći u fokusiranju razgovora i bila bi korak prema dobivanju mjesta za europske vlade za pregovaračkim stolom.

Lavrov i Rubio o Ukrajini i uklanjanju bilateralnih prepreka

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio razgovarali su u subotu o situaciji u Ukrajini, kao i o uklanjanju “jednostranih prepreka” koje je postavila prethodna američka administracija, priopćila je Moskva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u petak da njegova zemlja nije pozvana na pregovore u Saudijskoj Arabiji i da Kijev neće stupiti u kontakt s Rusijom prije konzultacija sa strateškim partnerima, podsjeća Reuters.

Lavrov i Rubio, u telefonskom pozivu koji je inicirao SAD, dogovorili su se da će održati kontakte radi rješavanja problema u bilateralnim odnosima, “u interesu uklanjanja jednostranih prepreka obostrano korisnoj trgovinskoj, gospodarskoj i investicijskoj suradnji naslijeđenih od prethodne administracije”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Složili su se raditi na obnovi “međudržavnog dijaloga uz uzajamno poštovanje” u skladu s tonom koji su odredili predsjednici, priopćilo je ministarstvo.

SAD pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom i saveznici Kijeva diljem svijeta nametnuli su valove sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu prije tri godine, s ciljem slabljenja ruskog gospodarstva i ograničavanja ratnih napora Kremlja.