Sjedinjene Države se protive da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bude pozvan na predstojeći samit NATO-a koji je bi se trebao održati 24. i 25. lipnja u Haagu.

Tu su informaciju talijanskoj agenciji Ansa u srijedu potvrdili diplomatski izvori koji sudjeluju na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u turskoj Antalyji.

Na samit NATO-a dolaze predstavnici Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda

Kako sad stvari stoje, osim članica NATO-a, na samitu Sjevernoatlantskog saveza sudjelovat će samo još Japan, Južna Koreja, Australija i Novi Zeland. Tim su zemljama na Pacifiku, naime, upućene i službene pozivnice za samit u Haagu, tvrdi Ansa.

“Gotovo svi saveznici izrazili su Washingtonu zbunjenost tom odlukom“, kazao je za talijansku novinsku agenciju jedan izvor.

Neće biti ni sastanka Vijeća NATO-a i Ukrajine?

Štoviše, u ovom je trenutku neizvjesno i hoće li se održati sastanak Vijeća NATO-a i Ukrajine, kao i, ako se održi, tko će mu prisustvovati, ističe Ansa.

U igri je navodno mogućnost da se održi sastanak tog vijeća za suradnju Sjevernoatlantskog saveza i Kijeva, ali na razini ministara vanjskih poslova i obrane, a ne šefova država ili vlada.

Ipak, ta se odluka još može promijeniti, ističe Ansa.

Zahlađenje odnosa Washingtona i Kijeva

Ako Ukrajina ne bude pozvana na ovogodišnji samit NATO-a, bit će to prekid s dosadašnjom tradicijom da ta zemlja sudjeluje na sastancima Saveza, ocjenjuju svjetski mediji.

Ukrajina je, naime, kao jedan od vodećih vanjskopolitičkih ciljeva navela pristupanje NATO-u. No, NATO joj nikad izričito nije obećao da će je primiti u članstvo, a još manje je odredio vremenski slijed događaja za tako nešto.

Štoviše, od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, odnosi Washingtona i Kijeva su jako zahladili.

Iz Trumpove su administracije već poručili kako Ukrajina ne može postati članica NATO-a, a SAD ne želi davati ni sigurnosna jamstva Kijevu u slučaju da Rusija i Ukrajina ispregovaraju mirovni sporazum.

‘Crvena krpa” za Moskvu

Rusija se oštro protivi eventualnom pristupanju Ukrajine NATO-u. Za Moskvu je, naime, prihvatljivo jedino to da Ukrajina ostane neutralna, ako već ne želi natrag u rusku zonu utjecaja u kakvoj su, primjerice, Bjelorusija i Kazahstan. Stoga u Kremlju u težnji Kijeva da pristupi NATO-u vide mahanje “crvenom krpom”.

Na samitu NATO-a u Vilniusu 2023. godine, čelnici Sjevernoatlantskog saveza najavili su produbljivanje odnosa s Ukrajinom i daljnju pomoć Kijevu. Rekli su i da Ukrajina može računati na članstvo u NATO-u u budućnosti, pod uvjetom da završi rat s Rusijom i da se oko toga slože sve članice Saveza, no nikakav vremenski okvir za to nije postavljen.

U NATO-u nema suglasnosti o proširenju na Ukrajinu

Rusija je u veljači 2022. godine napala Ukrajinu i dosad je zauzela otprilike petinu ukrajinskog teritorija kojeg je potom i anektirala. Kao jedan od razloga agresije na Ukrajinu Moskva je navela i protivljenje daljnjem širenju NATO-a na istok Europe, tvrdeći da je NATO “pokušava okružiti”. Zbog agresije na Ukrajinu, Rusija je isključena ili se sama povukla iz brojnih europskih institucija, dobila je sankcije Zapada i našla se u izolaciji na međunarodnoj sceni.

Inače, NATO se i tijekom ruske invazije na Ukrajinu nastavio širiti, no u članstvo je primio dvije nordijske zemlje – Finsku (2023.) i Švedsku (2024.), a ne Ukrajinu ili Gruziju, koja također želi u Savez.

O eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u ne postoji suglasnost svih članica, tim više što je riječ o zemlji u ratu s nuklearnom silom, odnosno Rusijom.

BOŽO KOVAČEVIĆ ‘U pregovorima je najmanje bitna Ukrajina, Zelenski je naivno vjerovao Zapadu’