U ovomjesečnom HRejtingu HRT je ispitao što građani misle i o umjetnoj inteligenciji, o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori. Struka upozorava da je riječ o prilici koju Hrvatska ne smije propustiti.

Odnos prema umjetnog inteligenciji

● O umjetnoj inteligenciji 10,1 posto ispitanika ima izrazito negativno mišljenje

● Uglavnom negativno malo manje od 18,7 posto

● Najveći broj, 35,6 posto, još nema jasno stajalište

● Uglavnom pozitivno mišljenje o umjetnoj inteligenciji ima 21,6 posto ispitanika

● Samo 5,4 posto izrazito pozitivno mišljenje

● Ne zna 6,2 posto

● Za umjetnu inteligenciju nije čulo samo 2,4 posto ispitanih

HRejting o AI: Dobre strane | Foto: HTV/HRT

Dobre strane UI

Evo kakvi su odgovori na pitanje o dobrim stranama umjetne inteligencije:

● Da ljudima olakšava život i svakodnevni rad smatra 21,6 posto ispitanika.

● Slijede brža obrada velike količine informacija (17,6 posto), podrška zdravstvenom sustavu i liječenju bolesnika (14,9 posto).

● 11,6 posto dobrom je vidi i zbog unapređenja poslovanja te zamjene ljudskog rada u nekim rutinskim zadaćama (9,7 posto).

● Tu su još unapređenje obrazovnog procesa (8,2 posto) i predviđanja budućih događaja i situacija (3,1 posto).

● Da umjetna inteligencija nema dobrih strana, smatra 5,0 posto, a ne zna 7,4 posto ispitanika.

HRejting: Loše strane umjetne inteligencije | Foto: HTV/HRT

Loše strane UI

Evo i odgovora o njezinim lošim stranama:

● Najviše, 16,9 posto anketiranih, vidi njezino nepravilno i neetičko korištenje te gubitak poslova i nesigurnost radnih mjesta (16,3 posto)

● Nešto manje boji se da će umjetna inteligencija početi djelovati neovisno o čovjeku (13,9 posto), ali i smatra da nikad ne može zamijeniti njegovu kreativnost (12,6 posto)

● Kao loše strane vide se i ograničavanje i zatiranje inovativnog učenja (12,5 posto), 9,7 posto smatra da je ona alat za dezinformiranje ljudi, a zamjeraju se i pogreške u njezinim algoritmima (8,9 posto)

● Da umjetna inteligencija nema loših strana, smatra samo 1,4 posto ispitanih, a ne zna 6,3 posto

HRejting: Odnos prema dva oprečna stajališta o UI | Foto: HTV/HRT

HRejting: Odnos prema dva oprečna stajališta o UI

I na kraju je HRT dao da ispitanici izaberu jedno od dva oprečna stajališta o umjetnoj inteligenciji. Rezultat je gotovo podijeljen:

● 40,2 posto ispitanika smatra da je ona nezaobilazni alat budućnosti, u životu ljudi i poslovanju

● 43,4 posto ispitanika vidi je kao veliku opasnost za ljude i našu budućnost

● Ne zna ili se ne može odlučiti 15,9 posto ispitanih

Izazovi umjetne inteligencije

Na nedavnom summitu u Parizu raspravljalo se o zakonskoj regulativi koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije. Dok su se Kina, SAD i Europska unija razilazili u mišljenjima, postavilo se pitanje i globalnog pristupa i sigurnosti. HRT je osim građana pitao i stručnjake kako se u svemu tome snalazi Hrvatska.

Svjedočimo iznimno brzom razvoju umjetne inteligencije koja postaje sastavni dio naših života i predstavlja veliku pomoć čovjeku. No, kako postaje sve moćnija, otvara se i sve više pitanja. Među ostalim kako je kontrolirati.

“Amerika ima sve velike tvrtke u domeni IT-a. To su tvrtke koje mogu narasti u Americi jer imaju pristup tržišta i malu regulativu, Europa je shvatila da ove tehnologije koje su napredne danas ipak treba razmotriti što se s njima događa, na koji ih način usmjeriti da budu korisne ljudima”, kaže Boris Debić, bivši Googleov tehnolog i profesor umjetne inteligencije na ZŠEM-u.

“Kina igrač koji je veliki svjetski igrač želi razvijati tržišta i želi biti odgovoran igrač u svijetu, a kod kuće su malo manje odgovorni”, pojasnio je.

Među “velikim igračima” treba se izboriti za svoj dio kolača, što naše kompanije nerijetko i rade na međunarodnim tržištima.

TATJANA JOSIPOVIĆ: ‘Digitalizacija donosi Europi bilijune eura, ali i nove vrste rizika’

I dalje bez nacionalne strategije

“Na jednom istraživanju koje se zove Global AI Index mi smo na desetom mjestu u Europi i 44. na svijetu. Mi smo na Fifinoj ljestvici 12. u nogometu tako da prednjačimo u umjetnoj inteligenciji više nego u nogometu”, kaže Damir Firšt, predavač na ZŠEM-u i član Uprave udruge CroAi.

“Ono što je još uvijek veliki izazov je da još uvijek nemamo nacionalnu strategiju za AI na kojoj radimo. Mi u CROai zajedno s ministarstvom i drugim bitnim akterima radimo na tome da se napravi neka regulativa”, istaknuo je.

Jedino što za sad imamo je “Akt o umjetnoj inteligenciji” na razini Europske Unije. Njime se žele od visokorizične umjetne inteligencije zaštititi ljudska prava, demokracija i vladavina prava, a istodobno se potiče i na inovacije. Europa bi tako stala uz bok Americi i Kini što bi značilo i rast za države članice. Prilika je to koju će iskoristiti i Hrvatska – složna je struka.

“Ono što se mi nadamo je da napravimo regionalni AI koji bi ovdje imao svoju tvornicu za proizvode AI-a i to je dio financiranja koje je summit u Parizu donio. Znači 200 milijardi dolara koji su za lokalne projekte i lokalnu industriju da ojačamo i pojačamo demokraciju i napravimo decentralizaciju toga gdje se sve događa veliko istraživanje”, istaknuo je Firšt.

Otvaranje vrata novim tehnologijama normalna je potreba u stoljeću u kojem živimo, no struka ističe – uz ono dobro nerijetko dolazi i loše pa je zato uvijek važno uzeti u obzir i posljedice koje će ta tehnologija ostaviti na ljude, piše HRT.

HREJTING ZA VELJAČU SDP gotovo sustigao HDZ, samo još dvije stranke prelaze izborni prag