Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je da pravilnik o dopunskom radu ide u e-savjetovanje te poručila da će se svi liječnici ocjenjivati po istim mjerilima. Demantirala je da će građani plaćati trošak zbog Thompsonova koncerta.
Pravilnik o dopunskom radu ide u e-savjetovanje
Od oko 9.800 liječnika koji rade u bolnicama, njih nešto malo manje od 1600 ima dozvolu za rad i u javnom sektoru. Kad pravilnik stupi na snagu, kada dođu najavljeni uvjeti koje je ministarstvo zdravstva najavilo, pitanje je koliko će liječnika izgubiti te dopusnice.
“Ovo su prijedlozi koji su normativi za sam pravilnik i on će ići u e-savjetovanje. Tako da sve ove potencijalne neučinkovite mjere, ako postoje, bit će prilika komentirati na e-savjetovanju”, rekla je ministrica.
Cilj su jasna i jednaka mjerila za sve liječnike
Ministrica ostavlja prostor za razgovor s komorom i sindikatima.
“Kad govorimo o samim prijedlozima pravilnika, on izlazi ispred Ministarstva zdravstva, ali ono što će se govoriti o kriterijima, sigurno će sve relevantne struke biti uključene”, kaže.
“Znači nije uopće pod navodnicima pitanje koliki udio liječnika ima dopusnicu za rad u dvojnom radu, nego je li ona ravnopravna i jesu li bila primijenjena ista mjerila za sve liječnike. I to je ključ pravilnika, da to bude alat“, nastavlja.
NOVI PRAVILNIK Lista čekanja postaje ključni kriterij za dopunski rad liječnika
“Kako kažu iz komore da to postoji u ovom trenutku u zakonu – da, istina, postoje normativi koji nisu jasno označeni, a pravilnik će biti upravo jasna mjerila i jednaka mjerila za sve koji će tražiti suglasnost za rad u dopunskom radu”, pojasnila je Hrstić.
I komora i sindikat imaju svoje primjedbe, kažu da aktualni pravilnik pokriva sve to te da ako nema kontrole sad, da kontrole neće biti niti kad se uvede novi pravilnik.
“Ne bih rekla. Rekla bih da će upravo kroz transparentne i jasno definirane mjere biti alat koji će svakom ravnatelju, svakom voditelju odjela biti da mogu primijeniti na sve liječnike na jednak način. Dakle, u ovom trenutku nemate jasna pravila, jasne kriterije. I ponavljam još jedanput, pravilnik će ići u e-savjetovanje i stvarno će svatko imati priliku dati komentar na bilo koje mjerilo”, istaknula je ministrica.
Kraće liste čekanja, a cilj je 30 dana, pravilnik neće sam riješiti
Jedan od uvjeta za dopusnice za rad i u privatnom sektoru su i liste čekanja. Tamo gdje je više od 150 dana neće se moći dati dopusnica. Ministrica misli da pravilnik neće riješiti liste čekanja.
Cilj je da one budu svedene na 30 dana. Na pitanje je li to iluzorno da se može tako skratiti ministrica odgovara da se to ne može napraviti samo pravilnikom.
“To je ono što smo u više navrata, ne samo ja, nego i svi ostali, komentirali. Može se recimo kroz kriterije indikacijsko područje, može se kroz jasne algoritme za upućivanje pacijenata, da ne ponavljamo pretrage, da ne radimo pretrage tamo gdje nije nužno potrebno. I to je ono što ministarstvo radi, kroz algoritam upućivanja za medicinsku bilo koju dijagnostičku pretragu”, rekla je.
“Znači, ako govorimo o listama čekanja, onda to sigurno ne može samo pravilnik napraviti, ali pravilnik može napraviti normativ davanja dopusnice u odnosu na listu čekanja“, navela je Hrstić.
DO KRAJA GODINE Hrstić: CEZIH se širi na privatne zdravstvene ustanove
Cilj je jačanje javnog sustava i primarne zaštite
Podaci su da nešto više od 50 posto pacijenata oslanja isključivo na javno zdravstvo, što znači da više od 40 posto poseže i za privatnim sektorom. Je li to loš podatak za javno zdravstvo?
“Kad govorimo tako grubo to sigurno nije dobar podatak i treba napraviti da javno zdravstvo bude dostupno svima u onoj mjeri u kojoj je potrebno. Ja bih se na ovo pitanje, koje ste postavili, nadovezala na činjenicu da mi vrlo često u sustavu imamo duplanje dijagnostičkih pretraga, a i pregleda”, kaže Hrstić.
“Kroz jednu mjeru, znači, vrlo su kompleksne situacije za rješavanje problema. Jedna od mjera vam je apsolutna odnosno informatizacija gdje do kraja godine planiramo da i privatni zdravstveni sustav bude spojen sa CEZIH-om, znači da liječnik obiteljske medicine, specijalist, vidi u sustavu za određenog pacijenta što je sve napravljeno da nepotrebno ne duplamo dijagnostičke pretrage“, istaknula je.
Govorila je i o velikom problemu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Hrvatska liječnička komora je iznijela podatke da nam u ovom trenutku nedostaje oko 300 obiteljskih liječnika, 100 ginekologa i 100 pedijatara. Smatra da nismo došli u situaciju da pacijentu više nema tko napisati uputnicu.
“Da je to istina, onda ne bi bio i onaj silan broj uputnica koje su napisane”, rekla je ministrica.
Što se tiče podataka HLK kaže da ako se govori nepostojanje liječnika po mreži da su to točni podaci.
“Ali kad govorimo o samoj mreži, sve je to pojedinačno, ne znači da nedostaju liječnici koji imaju puni opseg pacijenta koji je nekakav normativ 1700. To govorimo o svim mogućnostima gdje je moguće imati bilo liječnika obiteljske medicine, primarnog pedijatra ili ginekologa”, kaže.
“Ali, da samo naglasim, sigurno je da postoji određeni manjak i taj manjak treba kroz specijalizaciju, odnosno kroz motivaciju, rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potencirati. U nekoliko sam navrata govorila da će sljedeće vrijeme biti primat za specijalizaciju imati upravo primarna zdravstvena zaštita. Znači, moramo se fokusirati na primarnu zdravstvenu zaštitu, naglasila je Hrstić.
POKRENULA NOVINARKA Peticija: Otkažite Thompsona ako ugrožava dostupnost zdravstvene skrbi
Zbog Thompsonova koncerta trošak neće snositi građani
Ministrica Hrstić demantirala je napise da je zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja u Zagrebačkom hipodromu u bolnice stigao dopis iz Ministarstva zdravstva da trebaju rezervirati 20 posto svojih kapaciteta za slučaj potrebe u vrijeme koncerta.
“Moram demantirati ovo oko dopisa i 20 posto kapaciteta koje treba osloboditi. Nismo to tražili od bolnica. Tražile su se informacije od bolnica postoji li interes za rad u dodatnom radu, ne u redovnom radu, za pružanje zdravstvene skrbi tijekom koncerta”, navela je Hrstić.
Istaknula je da govori o radu u poljskoj bolnici.
“Znači na samom terenu, ne u bolnicama. Komunicirali smo sa zagrebačkim bolnicama da vidimo je li potrebno pojačati određene djelatnosti za rad, ali više u osoblju, a ne u krevetnom kapacitetu”, kaže.
“Ja moram naglasiti da smo kroz odgovoran pristup za organizaciju zdravstvene skrbi tog dana, upravo tako i pristupili na način da javno zdravstvo mora biti dostupno. Onaj svatko tko treba redovnu zdravstvenu skrb dobit će sigurno, neovisno o tome što će još dodatno trebati za potrebe koncerta“, naglasila je Hrstić.
Na kraju je i komentirala pitanje koje se postavlja u javnosti, a koje su i SDP-ovci kritizirali prije nekoliko dana, tko će platiti troškove bolnice, dodatnog angažmana ljudi u bolnicama “organizatori ili proračunski obveznici?
“Sigurno neće SDP platiti. Svaka usluga koja se pruža kao dodatno jasna je njezina cijena i postoji pravilnik za pružanje zdravstvene usluge na većim okupljalištima, tako da se građani ne trebaju brinuti da će proračunski obveznici to platiti”, zaključila je Hrstić za HRT.
Komentari