U zapušteni prostor Brodarskog instituta u Zagrebu useljava se prvi europski Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 30 milijuna eura, a njegov je voditelj prof. dr. sc. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Najcrnje slutnje ipak se nisu obistinile. U nekoliko sam navrata pisao o Brodarskom institutu u Zagrebu, nad koji se nadvila zlokobna riječ likvidacija kojom se zaprijetilo uništenjem jedne od najvažnijih znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, naslijeđene od bivše države. Osnovan 1948., Brodarski institut prešao je 1992. u hrvatsko vlasništvo, a predsjednik dr. Franjo Tuđman, svjestan njegove važnosti u Domovinskom ratu, pružio je potporu njegovu razvoju. Institut s vrhunskim stručnim kadrom, jedina znanstvena ustanova specijalizirana za razvoj plovila, s vlastitom tehnologijom za ratne brodove, podmornice i brodove za protuminsko djelovanje, potvrdio je inovacijski potencijal u sektoru vojne industrije.

Jedno je razdoblje, zahvaljujući dobrom upravljanju i međunarodnoj reputaciji, dobro poslovao, a onda su počeli uobičajeni hrvatski rukovoditeljski manevri, praćeni slomom hrvatske brodogradnje, koji su Brodarskom institutu zaprijetili stečajem. Iako su za njegovu sudbinu trebala biti zainteresirana čak četiri ministarstva – Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo obrane, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo kulture i medija – država kao njegov vlasnik domislila se samo jednom rješenju – likvidaciji. Gubitak Brodarskog instituta bio bi neprocjenjiva šteta za zajednicu poznatu po tome što su joj ulaganja u znanost među najnižima u EU-u. Prisjetimo se samo propasti nekih od vodećih instituta, primjerice, Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH), Imunološkog zavoda, kadrovskog osiromašenja Instituta Rade Končar itd.

Likvidacija se, nasreću, nije dogodila. Ako sam višekratnim upozorenjima na tragičnu sudbinu Brodarskog instituta makar malo pridonio obavještavanju javnosti o još jednom netransparentnom uništavanju nacionalnog dobra i mogućoj tajkunizaciji atraktivnog prostora, onda je rezultat mojih nastojanja veći od očekivanog. Pobudilo je nadu da se razotkrivanjem nerazumnih postupaka mogu osujetiti likvidacije na štetu zajednice, a “polumrtvacu” udahnuti nov život.

U zapušteni prostor Brodarskog instituta u Zagrebu nedavno se vratila nada. Oživljavanje je najavljeno projektom CoE MARBLE, prvim europskim Centrom izvrsnosti u pomorskoj robotici u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 30 milijuna eura, a njegov je voditelj prof. dr. sc. Nikola Mišković s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Njime počinje uključivanje Hrvatske u području pomorske robotike i visokih tehnologija iz cijeloga svijeta. Suradnici u projektu bit će Institut Ruđer Bošković, MARINN – Maritime Innovation Cluster, DIH Agrifood Hrvatska i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a partneri Norvežani i Talijani.

Centar izvrsnosti u pravim je rukama jer je FER najuspješnija visokoobrazovna institucija Sveučilišta u Zagrebu, a profesor Mišković vrhunski i priznati stručnjak na području robotike. CoE MARBLE jedan je od 12 izabranih projekata između 123 pristigla u programu Obzor Europa (program EU-a za istraživanja i inovacije za razdoblje 2021. – 2027.). Obzor Europa raspolaže proračunom od tri milijarde eura i do sada je omogućio razvoj 24 centra izvrsnosti u 11 zemalja. Federica Roffi, zamjenica voditelja jedinice u Izvršnoj agenciji za europska istraživanja, izjavila je na svečanosti odabira projekata da se financiraju samo najbolji prijedlozi.

Hrvatski centar izvrsnosti, usmjeren na podvodnu robotiku, bavit će se razvojem besposadnih brodova i njihovom interakcijom s besposadnim letjelicama, podvodnih senzora koji međusobno komuniciraju akustički ili optički, pomorskih digitalnih blizanaca na kojima se prati funkcioniranje postojeće plovne infrastrukture i pomorske energetike koja robotima omogućuje samostalno djelovanje na moru.

Riječ je o istraživanjima koja su za laike znanstvena fantastika, ali profesor Mišković i njegov tim već imaju razrađene projekte koji će koristiti postojeće resurse Brodarskog instituta i modernizirati ih u skladu sa suvremenim znanstvenim potrebama.

Hrvatski Centar izvrsnosti predviđa suradnju s Institutom za brodogradnju u Genovi i Norveškim sveučilištem znanosti i tehnologije. Europsko financiranje predviđa civilnu primjenu istraživanja, ali s obzirom na najnovije političke okolnosti i spremnost Europe da vojno ojača svoju obrambenu sigurnost, moguće su i druge vrste istraživanja, u čemu Brodarski institut ima veliko iskustvo. U posljednje vrijeme počeo se poticati razvoj usmjeren na obrambene potrebe, a svaka se napredna tehnologija može koristiti i za civilne i za vojne svrhe. Brodarski institut, nekadašnji znanstveno-vojni gigant, bio je poznat u cijelom svijetu. U njemu su projektirani naši posljednji ratni brodovi – topovnjače Kralj Petar Krešimir IV. i Kralj Dmitar Zvonimir, naša prva vjetroelektrana i naša jedina podmornica. Kompleks zaprema površinu od 10 hektara, u sklopu koje je i arboretum koji je trebao biti dostupan građanima, a danas je zapušten kao i cijeli Institut. U 270-metarskom bazenu još se hidrodinamički testiraju trupovi brodova, a taj posao vodi entuzijastkinja i stručnjakinja Marta Pedišić Buča, profesionalno i emotivno privržena posrnulom gigantu.

Uskoro će početi obnavljanje okruglog bazena promjera 30 metara, upravne zgrade i dijela uredskog prostora između upravne zgrade i bazena (ako Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uspije popisati postojeći inventar). U infrastrukturu će se uložiti oko 15 milijuna eura. Uz najbolje domaće stručnjake hrvatski Centar izvrsnosti zapošljavat će oko 40 posto stranaca.

Hrvatska bi se mogla potvrditi kao jedno od svjetskih središta pomorske robotike. Hrvoje P., student Fakulteta strojarstva i brodogradnje, pita me zašto se u cijelom ovom ambicioznom poslu nigdje ne spominje njegov fakultet. “Ne znam, možda imaju pametnijeg posla”, kažem.

Krajnji je cilj Centra izvrsnosti samoodrživost. Europski novac namijenjen je utemeljenju Centra, a nakon toga bi se trebao samostalno održavati prihodima od istraživačkih projekata. Vraćanjem života Brodarskom institutu profesor Mišković ujedno podsjeća da je taj spomenik kulture – arhitektonsko i graditeljsko remek-djelo Marijana Haberlea i Krunoslava Tonkovića – početak izgradnje Novog Zagreba i nacionalna vojno-znanstvena baština. Memorija grada koja je izbjegla državnu likvidaciju.