Vlado Lendvaj, jedan od ključnih ljudi u hrvatskoj informatičkoj zajednici i predsjednik Hrvatskog saveza informatičara, govori o uspjesima svojih članova, ali i o problemu lošeg informatičkog kurikuluma u Hrvatskoj.

Hrvatski srednjoškolci i studenti godinama osvajaju medalje na najprestižnijim svjetskim informatičkim natjecanjima poput Međunarodne informatičke olimpijade (IOI) i sveučilišnog ICPC-a. Iza tih uspjeha stoji sustavan rad Hrvatskog saveza informatičara, zajednice koja već desetljećima gradi temelje izvrsnosti. Vlado Lendvaj, jedan od ključnih ljudi hrvatske informatičke zajednice i predsjednik Saveza, govori za Megawatt o uspjesima svojih članova, lošem informatičkom kurikulumu u Hrvatskoj te o planovima koje treba ostvariti.

“Tajna našeg uspjeha je u edukativnom sustavu koji HSIN (Hrvatski savez informatičara) razvija desetljećima. Ključan dio je razdoblje od posljednjih 25 godina, otkad je 1999. osnovana Hrvatska programerska liga – preteča današnjeg Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici. Zahvaljujući njoj, naši učenici imaju cjelogodišnje pripreme, a zadaci su prvenstveno edukativno sastavljeni”, rekao je Lendvaj.

Objasnio je da svi učenici rješavaju iste zadatke, čime se omogućuje brži napredak mlađima, a početnici među starijima ne osjećaju pritisak jer uvijek postoje zadaci koji su svima rješivi. “Ove godine je i deseta sezona Hrvatske Logo Lige, koja je dodatno učvrstila temelje priprema”, dodao je Lendvaj.

Istaknuo je da ključnu ulogu igraju ljetni kamp i zimska škola za najbolje učenike iz cijele Hrvatske, a sve to podupire cjelogodišnji rad u više od 30 udruga članica HSIN-a. “Bez tog terenskog rada ovakvi uspjesi ne bi bili mogući“, rekao je Lendvaj.

Na svjetskoj razini Hrvatska se pozicionira iznad mnogih većih i bogatijih zemalja. “To se lako vidi iz statistika osvojenih medalja na međunarodnim olimpijadama. Kina je, bez premca, prva, slijede Rusija i SAD. A Hrvatska je na nevjerojatnom 15. mjestu sa 16 zlatnih medalja”, ponosan je Lendvaj.

‘Naglašavam da pola matematičkih gimnazija ne može pripremiti ni jednog učenika za školsko natjecanje iz informatike. Sustav je previše orijentiran na papirologiju’

Prema njegovim riječima, Hrvatska je posljednjih godina često najbolja zemlja iz Europske unije. “Ispred smo svih razvijenih i bogatih zemalja EU-a. Finska, koju mnogi kod nas spominju kao uzor, ima samo pet zlatnih medalja. Indijci, za koje se često misli da su vrhunski programeri, imaju samo tri. A Srbija – jednu“, napominje Lendvaj.

Rezultati hrvatskih učenika dokazuju da sustavan, predan i entuzijastičan rad s mladima daje plodove čak i u maloj zemlji poput Hrvatske. No dok u svijetu hrvatski informatičari uživaju reputaciju izvrsnosti, kod kuće se često suočavaju s nedostatkom podrške. “Iskreno, to je i meni misterij. Vjerojatno je stvar u tome što je došlo do potpunog gubitka osjećaja za prave vrijednosti. Industrija zabave zauzela je sav prostor – jednostavno se ne možemo boriti za pažnju”, rekao je Lendvaj.

Otvoreno kritizira i stanje u školstvu: “Više puta sam istaknuo da pola matematičkih gimnazija ne može pripremiti nijednog učenika za školsko natjecanje iz informatike.“ Problem vidi u preopterećenosti administracijom. “Cijeli sustav je previše orijentiran na papirologiju umjesto na stvaranje znanja i sposobnosti. Nastavnici koji žele više, moraju uložiti nadljudske napore i često to rade bez ikakve podrške svoje okoline”, upozorio je Lendvaj.

‘Trebalo bi u hrvatski obrazovni sustav vratiti jaku izbornu nastavu orijentiranu na programiranje i robotiku’, ističe Vlado Lendvaj | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

Iako je informatika postala obavezna u osnovnim školama, smatra da se njeno značenje izobličilo. “Informatika je postala društveni predmet, dijelom i zato što je postala obavezna. Trebalo bi vratiti jaku izbornu nastavu orijentiranu na programiranje i robotiku. U srednjim školama, osobito u strukovnima, stanje je nešto bolje, ali i tamo bi trebalo pojačati programerski dio nastave”, smatra Lendvaj.

Dodao je kako unatoč izazovima, uspjesi hrvatskih informatičara pokazuju da vrhunski rezultati dolaze kada se znanje njeguje, a učenicima pruži prava podrška. “Sustav koji ih stvara, već postoji – treba ga samo prepoznati, cijeniti i ojačati“, naglasio je Lendvaj.

Istaknuo je da izvanškolske aktivnosti, poput robotičkih i informatičkih kampova, imaju ključnu ulogu u poticanju interesa i razvoju vještina kod mladih. Djeca u tim kampovima ne samo da uče od iskusnih mentora i dosadašnjih natjecatelja, već imaju priliku družiti se s vršnjacima sličnih interesa i sposobnosti, čega im često nedostaje u redovnoj školi. Lendvaj je napomenuo kako upravo ta atmosfera motivira učenike da nastave marljivo raditi i razvijati svoje sposobnosti.

Još je važniji korak prema unaprjeđenju obrazovanja, prema Lendvaju, uvođenje izvanškolskih programa usmjerenih na robotiku i programiranje u osnovne škole. Takav program mogao bi, kako kaže, značajno podići kvalitetu hrvatskog školstva uz relativno mala ulaganja i trud, a srž takve nastave bio bi programski jezik Logo, koji su osmislili vrhunski pedagozi i dječji psiholozi, a posebno je prilagođen razvoju dječjeg mozga.

“Posebno je zanimljiva blokovska verzija Loga, dostupna na platformi blocks-code.eu, koja omogućava djeci u nižim razredima osnovne škole da kvalitetno uče kodirati. Taj alat potpuno je kompatibilan s daljnjim edukativnim programima, čime se osigurava kontinuirani razvoj znanja”, rekao je Lendvaj.

Smatra da bi učenici kroz takve programe također mogli sudjelovati u aktivnostima poput Hrvatske Logo Lige i Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici, koje su oblik gejmifikacije učenja i dodatno motiviraju djecu. Osim programiranja važan dio programa bila bi robotika, usmjerena na pripreme za nacionalna robotička natjecanja, što bi dodatno razvilo njihove analitičke sposobnosti, smatra Lendvaj.

Naglasio je da je cilj zadržati visok ritam osvajanja medalja na međunarodnim informatičkim olimpijadama, ali i podići sposobnosti cijele populacije učenika. Time bi se, vjeruje, mogli unaprijediti rezultati i na drugim znanstvenim olimpijadama, kao i općenito poboljšati sposobnosti mladih u svim školskim i izvanškolskim aktivnostima.

‘Za roditelje i nastavnike koji žele potaknuti djecu na bavljenje programiranjem, HSIN preporučuje uključivanje u radionice najbliže udruge članice Saveza’, kaže Vlado Lendvaj | Foto: Sasa Zinaja/NFoto

Hrvatski savez informatičara (HSIN) već je dugo prepoznat kao ključni pokretač edukacije i natjecanja iz područja informatike u Hrvatskoj. Savez je postavio temelje za cjelogodišnji rad koji uključuje veliki broj mladih entuzijasta, a cilj je kontinuirano proširiti te aktivnosti i uključiti još veći broj djece i mladih.

“Jedan od prioriteta HSIN-a jest povećanje broja sudionika u svojim najvažnijim natjecanjima — Hrvatskoj Logo Ligi i Hrvatskom otvorenom natjecanju u informatici (HONI) — kao i u radu udruga članica Saveza. U ostvarivanju tog cilja Savez intenzivno surađuje sa svim akterima u obrazovnom sustavu, posebice s nastavnicima. Posebnu pažnju posvećuju online edukacijama nastavnika u programiranju u Pythonu i korištenju online Logo programerskog sustava, u čemu je u posljednjoj godini sudjelovalo više od 200 nastavnika”, rekao je Lendvaj. Dodao je i kako HSIN planira i povećati broj sudionika svojih ljetnih informatičkih kampova i zimskih škola informatike. Trenutačno se kampovi održavaju na otoku Krku i u Čakovcu, no postoji ideja o organizaciji novih kampova na dodatnim lokacijama diljem Hrvatske, čime bi se omogućio pristup većem broju djece iz različitih krajeva zemlje.

“Za roditelje i nastavnike koji žele potaknuti djecu na bavljenje programiranjem, HSIN preporučuje uključivanje u radionice najbliže udruge članice Saveza. Ako fizička udaljenost predstavlja prepreku, potiču formiranje grupa za sudjelovanje u Hrvatskoj Logo Ligi, gdje je cijeli sustav osmišljen tako da uključivanje ne zahtijeva prethodno znanje, a stručnjaci iz HSIN-a pružaju potporu tijekom cijelog procesa”, objasnio je Lendvaj.

Gledajući prema budućnosti, naglasio je, HSIN je spreman nastaviti razvoj svojih obrazovnih resursa u skladu s tehnološkim napretkom. Ipak, smatra da najveći izazov ostaje prevladavanje krutosti hrvatskog školskog sustava, zbog čega Savez intenzivno radi na jačanju suradnje s relevantnim dionicima kako bi se olakšala implementacija novih metoda i sadržaja.

‘Tajna našeg uspjeha je u edukativnom sustavu koji HSIN (Hrvatski savez informatičara) razvija desetljećima, posebno posljednjih 25 godina, otkad je osnovana Hrvatska programerska liga’

HSIN je aktivan i na međunarodnoj razini. Kao član svih važnih međunarodnih organizacija, omogućava hrvatskim učenicima sudjelovanje na svim relevantnim međunarodnim informatičkim olimpijadama. Lendvaj tvrdi da je Hrvatska poznata po osvajanju zlatnih medalja na tim natjecanjima, više nego na svim ostalim znanstvenim olimpijadama zajedno. Dodao je i da posebnu važnost ima sudjelovanje na europskim informatičkim olimpijadama za djevojke i juniore, koje okuplja zemlje iz cijelog svijeta.

Hrvatski natjecatelji također su aktivni na raznim međunarodnim pripremnim natjecanjima i kampovima, a Hrvatska otvorena natjecanja u informatici (HONI) održavaju se i u međunarodnoj verziji na engleskom jeziku. Savez je proširio i ponudu edukativnih olimpijada kroz organizaciju Hrvatske Logo Olimpijade Županija (HLOŽ), koja je već privukla sudionike iz Mađarske, a u planu su i međunarodne varijante takvih olimpijada te dodatne olimpijade za Python i C++.

Poruka mladima koji razmišljaju o karijeri u informatici i STEM-u je jasna: uključite se u edukativne aktivnosti HSIN-a, jer fokus nije samo na natjecanjima već i na kvalitetnom učenju i razvoju. Radionice HSIN-a treba promatrati kao vježbu za mozak — ali jednu od najboljih”, zaključio je Vlado Lendvaj.

Više informacija i popis udruga članica HSIN-a dostupni su na službenoj web stranici Saveza.