Većina nas poznaje nekoga tko je u nekom trenutku primio krv. Zahvaljujući humanoj gesti potpunog stranca ljudi koje volimo i dalje su s nama, a možda je nečija krv spasila i naš život.

S obzirom na to da su zalihe krvi u hrvatskim bolnicama trenutno vrlo niske, a krv se ne može umjetno stvoriti i količine ovise isključivo o našoj dobroj volji, sada je pravo vrijeme da se, ako još niste, odlučite darovati krv.

Treba li vam dodatni poticaj, osim saznanja da jednom dozom spašavamo čak tri ljudska života, u nastavku donosimo koje to benefite ima ova humana gesta na naše zdravlje.

Prije svega, važno je naglasiti da je darivanje krvi potpuno sigurno. Muškarci godišnje mogu na klasičan način donirati krv četiri puta, s razmakom od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom od četiri mjeseca.

Krv može darovati svaka zdrava punoljetna osoba, teža od 55 kilograma (proporcionalno visini), u dobi do 70 godina.

• Smanjuje rizik od raka, izaziva pozitivne genetske mutacije

Redovito darivanje krvi izaziva pozitivne genetske mutacije u krvi darivatelja te smanjuje rizik od raka krvi, pokazalo je istraživanje objavljeno u ožujku ove godine u časopisu Blood.

Međunarodni tim istraživača usporedio je uzorke 217 muškaraca koji su dali krv više od sto puta s uzorcima 212 muškaraca koji su dali krv manje od deset puta.

Iako su razlike bile suptilne, krv čestih darivatelja češće je imala korisne mutacije u genu zvanom DNMT3A, koje, laički rečeno, snižavaju rizik od leukemije.

Konkretno, tim je proučavao matične stanice krvi koje proizvode više krvnih stanica na zahtjev. Kako starimo, ovi mehanizmi počinju opadati, što povećava rizik od malignih oboljenja.

Gubitak krvi pokreće proizvodnju hormona eritropoetina koji potiče koštanu srž n a stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U laboratorijskim testovima na matičnim stanicama krvi tretiranim eritropoetinom, znanstvenici su otkrili da one s mutacijom DNMT3A proizvode krv brže od onih bez mutacije.

To sugerira da česti gubitak krvi dovodi do veće proizvodnje mutiranih krvnih stanica. Istraživanja na miševima pokazuju da mutacija DNMT3A rezultira zdravijom krvi nakon gubitka krvi (darivanja).

„Aktivnosti koje izazivaju nisku razinu stresa na krvne stanice, omogućuju matičnim stanicama krvi da se obnove. Mislimo da to pogoduje mutacijama koje dodatno potiču rast matičnih stanica, a ne bolesti“, objašnjava voditeljica studije biologinja matičnih stanica Dominique Bonnet iz Instituta Francis Crick u Velikoj Britaniji, no i dodaje da su potrebne daljnje studije kako bi se došlo do konačnih saznanja.

Doniranje krvi potiče matične stanice da na pravi način zamijene krv, što su potvrdili i testovi na miševima, zaključuje se u spomenutoj studiji.

• Kontrola vlastitog zdravlja

Uoči svakog darivanja krvi, darivatelj kontrolira i vlastito zdravlje, prolazi osnovne zdravstvene preglede, uključujući provjeru krvnog tlaka, pulsa, hemoglobina, kolesterola u krvi. Također, testira ga se na AIDS, hepatitis B i C te sifilis.

• Darivanje krvi čuva srce i krvne žile

Još davne 1998. godine studija objavljena u American Journal of Epidemiology otkrila je da su muškarci koji su barem povremeno darovali krv imali 88 posto manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar od onih koji to nisu činili.

Studija iz 2019., objavljena u časopisu Heart, otkrila je da su među gotovo 160.000 ispitanika žene koje su redovito darovale krv imale značajno smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Jedna teorija je da darivanje krvi može pomoći u smanjenju viška željeza u krvi, a vjeruje se da visoke zalihe željeza povećavaju rizik od srčanih problema.

Darivanje krvi, smatraju neki od stručnjaka, a prenosi portal Woman’s World, omogućuje ženama u postmenopauzi da reguliraju razinu željeza u krvi i smanje rizik od kardiovaskularnih problema.

Darivanje krvi smanjenje viskoznost krvi, što prevenira stvaranje krvnih ugrušaka, srčanog i moždanog udara, prema stručnjacima za transfuzijsku medicinu iz New York-Presbyterian/Weill Cornell Medical centra, navodi isti portal.

• Darivanje krvi ‘briše’ godine i bore

Višak željeza u krvi može ubrzati boranje kože, što je motiviralo znanstvenike da provedu ispitivanje kako bi se vidjelo može li doniranje krvi poboljšati stanje kože, odnosno pomladiti je. Rezultati su objavljeni 2022. u časopisu Mechanisms of Ageing and Development. Pokazalo se da doniranje krvi snižava razinu željeza u organizmu, potiče stvaranje kolagena i u konačnici rezultira mladolikim izgledom kože.

• Pozitivan učinak na psihu

Studija objavljena u zborniku Psychoneuroendocrinology dokazala je da ljubaznost i altruizam čak i fizički pozitivno djeluju na zdravlje – produžuju telomere (završetke kromosoma zaslužne za dugovječnost).

Čineći dobro drugima, činimo dobro i sebi, a postoji li išta bolje, nego nekome spasiti život? Davno je Aristotel zaključio da je čovjek društveno biće. Jedni bez drugih ne možemo, a darivanje krvi jača taj osjećaj zajedništva i odgovornosti za drugoga.

Pomažući, popravljamo vlastito raspoloženje. Dozom darovane krvi spasit ćemo tri života i nedvojbeno će sve imati više smisla.