Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u srijedu će održati sjednicu na kojoj će biti pokrenut postupak oduzimanja mandata predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, nakon drugostupanjske presude Suda BiH, doznaje portal Raport.ba.

Naime, prema odredbama Izbornog zakona BiH koji primjenjuje Centralna izborna komisija, mandat prestaje ukoliko je imenovani izabrani dužnosnik osuđen na kaznu zatvora veću od šest mjeseci.

Dodik je prošli tjedan izjavio da neće dozvoliti prijevremene izbore u Republici Srpskoj, koje bi Centralna izborna komisija u skladu sa zakonom trebala raspisati po ukidanju mandata, u roku od 90 dana, navodi Raport.ba.

Podsjetimo, prvostupanjskom presudom Suda Bosne i Hercegovine koja je objavljena 26. veljače ove godine, Milorad Dodik je proglašen krivim za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, zbog čega je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

Izrečena mu je i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja te mjere sigurnosti. Presuda je ovih dana postala pravomoćna, a sa Suda BiH su pojasnili što točno podrazumijeva sigurnosna mjera zabrane bavljenja politikom.

PRESUDA DODIKU Sa Suda BiH pojasnili dodatne detalje, oglasio se i Čović

“Mjere sigurnosti i pravne posljedice osude su po svojoj prirodi različite, s obzirom na to da mjera sigurnosti predstavlja kaznenopravnu sankciju, te je vezana usko za inkriminirane radnje, odnosno u konkretnom, dužnost koju je optuženik Milorad Dodik obnašao u momentu poduzimanja inkriminiranih radnji – predsjednik Republike Srpske. Zbog navedenog, prvostupanjski sud mu je, shodno članku 203.a stavak 4. u vezi sa člankom 73. KZBiH, i izrekao mjeru sigurnosti zabrane obavljanja takve dužnosti u razdoblju od šest (6) godina, što je po osnovu odluke apelacijskog vijeća i pravomoćno.

S druge strane, pravne posljedice osude, prema članku 5. KZBiH, nisu kaznenopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od kaznenopravnih sankcija, kakva je na primjer mjera sigurnosti, koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena.

BAHATOST IMA CIJENU EU poziva na provođenje presude. Dodik uputio očajnički vapaj Vučiću i Putinu

Stoga Sud ukazuje da je u konkretnom slučaju, a kako to jasno proizlazi iz izreke prvostupanjske presuda koja je potvrđena, optuženiku izrečena mjera sigurnosti koja se direktno veže za dužnost u okviru koje je poduzeo inkriminiranje radnje iz članka 203.a stavak 1. KZBiH, dok će pravne posljedice osude, koje su konkretno sadržane u članku 203.a stavak 5. točke a), c) i d) KZBiH, nastupiti po sili zakona i očigledno obuhvatiti širi aspekt zabrane djelovanja od onog koji je sadržan u samoj mjeri sigurnosti”, naglasili su u Sudu BiH.