Iako nije službeno poznat sadržaj mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema svemu što su dosad otkrili mediji, on se svodi na prepuštanje Rusiji najvećeg dijela teritorija Ukrajine na koji je prodrla ruska vojska, uključujući i Krim.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila tek manji dio područja kod Harkiva, slobodan promet rijekom Dnjepar, koja praktično čini bojišnicu, i moguću perspektivu ulaska u Europsku uniju, ali ne i u NATO.
Moskva bi povrh toga bila nagrađena i ukidanjem svih sankcija, piše Deutsche Welle (DW).
Trump tvrdi da je situacija za Ukrajinu ‘užasna’
Kad je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podsjetio da je i SAD svojedobno osudio nelegalnu okupaciju i pripojenje Krima, a ukrajinska potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Julija Sviridenko na društvenim mrežama objavila kako je “Ukrajina spremna na pregovore, ali ne na kapitulaciju“, američki predsjednik se razbjesnio i govorio kako Zelenski “komplicira” pregovore svojim “ratobornim” izjavama, jer je stanje za Ukrajinu zapravo “užasno”.
No, jesu li izjave političkog vrha Ukrajine tek prikrivanje stvarnog stanja?
‘Situacija za Ukrajinu bolja nego prije godinu dana’
Serhij Kusan iz Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju tvrdi kako je samo u očima Trumpa stanje u Ukrajini beznadno.
“Ukrajinske oružane snage bilježe taktičke uspjehe na određenim dijelovima bojišnice, industrija naoružanja sve više raste, partneri u Europi se još snažnije okupljaju oko Ukrajine i podržavaju je. Naša je situacija mnogo bolja nego prije godinu dana“, kaže Kusan.
Priznaje, doduše, da i ruska vojska na bojištu postiže određene taktičke uspjehe i uspjela je u nekim prodorima okupirati još nekoliko manjih ukrajinskih naselja na istoku zemlje. No, ti ruski uspjesi nemaju veći strateški značaj, makar su skupo plaćeni gubicima na njihovoj strani.
“Tvrdnje Moskve kako je obrana Ukrajine pred kolapsom i kako će ubrzo zauzeti cijelu Ukrajinu je njihova puka želja iz snova“, napominje Kusan.
“Za to jednostavno nemaju pričuve”, dodaje.
Witkoff pod utjecajem ruskih tvrdnji
Hanna Schelest iz instituta Ukrainian Prism misli kako posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff svaki put kad se vrati iz Moskve donosi “ruski pogled na stvarnost”.
Još od početka rata prije tri godine, Kremlj je uvjeren da je Rusija daleko snažnija vojna sila i kako još dugo može voditi rat, dok je Ukrajina slaba i nikom nije potrebna.
“Zbog toga je Trump uvjeren kako čini Ukrajini uslugu”, kaže ona.
Schelest smatra da bi svatko tko dođe u Bijelu kuću trebao Trumpu reći što govori Ukrajina. Stanje jest teško, ljudi su umorni od rata, ali ona nije poražena.
‘Ukrajini treba ostaviti otvorenom mogućnost pristupanja NATO-u’
Ne samo da teško može prihvatiti priznavanje Krim kao ruskog teritorija, nego su tu i besmisleni ustupci Kremlju kad se traži da Ukrajina ne postane članicom NATO-a.
Naravno da kod tog pitanja Washington ima odlučujuću riječ, ali Schelest smatra kako tu treba biti pragmatičan.
“Na Ukrajinu se vrši pritisak da sama odustane od ulaska u NATO. Nama bi najviše odgovaralo da to pitanje ostane otvoreno. Ako nigdje ne piše ‘crno na bijelo’ kako Ukrajina nema pravo pristupiti NATO-u, mogla bi joj se ostaviti mogućnost članstva, makar ne odmah. Jer, i u Washingtonu i u Moskvi se mogu promijeniti političke okolnosti”, kaže Schelest.
‘Ako bismo Rusiji priznali Krim, stalno bi tražili nove teritorijalne ustupke’
Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko smatra da se SAD nalazi na krivom putu. Washington vrši pritisak na Ukrajinu i prisiljava je na značajne ustupke te istovremeno izlazi ususret Rusiji, iako su zaraćene strane na bojišnici otprilike u istoj poziciji, bez obzira na to što Trump misli, kaže Fesenko.
Dodaje kako SAD požuruje Ukrajinu da prihvati takav nepovoljan sporazum i prijeti svojim povlačenjem iz pregovora jer “Washington ima i važnijih pitanja”, kako je nedavno izjavio američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio. Fesenko ne misli da će se potpuno povući, ali će odgoditi svoje djelovanje do neke povoljnije prilike.
“To je za nas loše, ali definitivno nije gore nego priznati Krim kao ruski. Jer ono što bi uslijedilo, bilo bi još gore. Stalno bi slijedili zahtjevi za novim područjima i uvjetima“, smatra Fesenko.
Kličko kaže da bi Zelenski pod pritiskom Trumpa mogao biti prisiljen na bolne odluke
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je za BBC izjavio kako bi Ukrajina doista mogla odstupiti određene teritorije.
“Trenutno se puno raspravlja o mogućem dogovoru. Jedan od scenarija je ustupanje područja. To nije pošteno. Ali, zbog mira, privremenog mira, to bi možda moglo biti privremeno rješenje“, kazao je Kličko.
Po njemu, Zelenski bi mogao, pod sve većim pritiskom Trumpa na Ukrajinu, “biti prisiljen donijeti bolnu odluku”, piše DW.
Komentari