Zašto raste interes za ulaganja u manjim sredinama, kakve prilike to otvara za investitore na hrvatskom tržištu i gdje je najbolji potencijal za povrat ulaganja, analizira stručni tim Grupe Marčinković & partneri

U posljednjem desetljeću svjedočimo sve izraženijem zaokretu u investicijskim strategijama diljem Europe. Tradicionalna orijentacija prema glavnim gradovima i velikim metropolama polako se mijenja u korist manjih gradova i ruralnih sredina. Ovaj trend, poznat kao regionalna diverzifikacija, sve više oblikuje europski investicijski pejzaž.

Ulaganja u sekundarna i tercijarna tržišta

Manji gradovi i ruralne regije, nekada percipirani kao manje atraktivne za ulaganja, danas sve više dolaze u fokus strateških ulagača. Prema analizi Colliersa iz 2025. godine, industrijska kapitalna tržišta u Europi ulaze u fazu „discipliniranog optimizma“, pri čemu se sve više kapitala usmjerava u dobro pozicionirane nekretnine i projekte u sekundarnim tržištima. Manji gradovi često nude niže cijene zemljišta, jednostavnije regulatorne okvire i potencijal za brži povrat na ulaganja, što ih čini sve konkurentnijima u odnosu na prenapuhana tržišta velikih urbanih središta.

Uz to, decentralizacija ekonomskih aktivnosti otvara mogućnosti za lokalne zajednice, doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i uravnoteženijem regionalnom razvoju. U tom kontekstu, ulaganja u infrastrukturu, digitalnu povezanost i javne usluge u manjim sredinama dodatno povećavaju njihovu atraktivnost.

Mato Marčinković, direktor i partner u tvrtki Marčinković i partneri, specijaliziranoj za usluge financijskog i poslovnog savjetovanja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Povlačenje iz prenapuhanih tržišta

S druge strane, sve više investitora napušta tradicionalno popularna tržišta glavnih gradova. Prenapuhane cijene nekretnina, visoki operativni troškovi i zasićenost ponude smanjuju profitabilnost ulaganja u metropolitanskim zonama. Istovremeno, geopolitičke promjene i novi trgovinski režimi doveli su do repatrijacije europskog kapitala, što dodatno usmjerava pažnju na domaće, manje razvijene regije.

Prema pisanju Reutersa, investitori prepoznaju potencijal rasta u Europi, posebice u regijama koje nisu bile u središtu pažnje tijekom proteklih investicijskih ciklusa. Ovaj trend prati i sve češći pomak turističkih investicija iz preopterećenih destinacija u manje poznate, autentične sredine koje nude novu vrijednost.

EU fondovi kao ključni poticaj

Europska unija prepoznala je važnost ravnomjernog regionalnog razvoja i kroz razne fondove potiče ulaganja u manje razvijena i ruralna područja. Dugoročna vizija Europske komisije uključuje revitalizaciju ruralnih područja, podršku lokalnoj poljoprivredi, razvoj održivih turističkih modela i očuvanje radnih mjesta izvan urbanih centara.

Bojan Antonić, direktor tvrtke Marčinković nekretnine, koja posluje kao dio Grupe Marčinković & partneri. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Jedan od ključnih instrumenata u ovom procesu je Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) koji s budžetom većim od 85 milijardi eura financira projekte koji jačaju otpornost i održivost ruralnih ekonomija. Poticaji iz EU fondova često čine razliku između neisplativog i održivog ulaganja, osobito u projektima zelene energije, digitalizacije i održivog prometa.

Promjena radnih navika: rad na daljinu

Uz ekonomske i političke poticaje, značajnu ulogu u procesu regionalne diverzifikacije ima i promjena radnih navika. Pandemija covida-19 radikalno je ubrzala prihvaćanje rada na daljinu, što je otvorilo nove mogućnosti za redistribuciju radne snage. Prema OECD-u, udio zaposlenih koji rade na daljinu gotovo se učetverostručio u urbanim područjima, a u ruralnim sredinama se udvostručio.

Ljudi više nisu vezani uz uredske lokacije u metropolama, što im omogućuje život i rad izvan velikih gradova. Time se otvara prostor za revitalizaciju manjih sredina, a istodobno se smanjuje pritisak na gradske infrastrukture.

Zaključak

Regionalna diverzifikacija nije samo investicijski trend, već i odgovor na duboke društvene, ekonomske i okolišne izazove Europe. Ulaganja izvan glavnih gradova nude priliku za uravnoteženiji razvoj, veću otpornost lokalnih zajednica i bolju kvalitetu života. Kombinacija povoljnih ekonomskih uvjeta, poticaja iz EU fondova i sve šireg prihvaćanja fleksibilnog rada čini temelje nove, decentralizirane europske investicijske budućnosti.