Europska unija u srijedu je najavila 13 novih projekata kopanja sirovina izvan bloka kako bi povećala svoje zalihe metala i minerala bitnih za održavanje konkurentnosti u energetskoj tranziciji, kao i u obrani.
Objava je uslijedila nakon odluke Kine u travnju da uvede ograničenja izvoza rijetkih ruda dok se ne dobiju nove dozvole, zbog čega se diplomati, proizvođači automobila i druge kompanije iz Europe i drugih zemalja bore za sastanke s dužnosnicima Pekinga i sprječavanje zatvaranja tvornica, piše Klix.
EU želi smanjiti ovisnost o rudama iz Kine
“Moramo smanjiti našu ovisnost o svim zemljama, posebno o nizu zemalja poput Kine. Zabrane izvoza povećavaju našu volju za diverzifikacijom”, rekao je novinarima povjerenik Europske komisije za industriju Stephane Sejourne.
Kina kontrolira više od 90 posto globalnih kapaciteta za preradu magneta, koji se koriste u svemu – od vozila i borbenih aviona do kućanskih aparata. Također je glavni dobavljač mnogih ključnih elemenata za proizvodnju obnovljive energije, posebno rijetkih ruda, baterija i solarnih panela, što je situacija koju Bruxelles želi promijeniti.
Popis EU dio je provedbe Zakona o kritičnim sirovinama dogovorenog 2023. godine, prema kojem blok ima za cilj iskopati 10 posto, preraditi 40 posto i reciklirati 25 posto svojih potreba do 2030. godine.
Projekti u Velikoj Britaniji, Srbiji, Kazahstanu, Malaviju…
Deset novih projekata bit će usmjereno na materijale bitne za baterije električnih vozila i pohranu baterija, uključujući litij, kobalt, mangan i grafit. Dva projekta za rijetke rude su u Malaviju i Južnoj Africi.
Ostali projekti su u Velikoj Britaniji, Kanadi, Grenlandu, Kazahstanu, Madagaskaru, Norveškoj, Srbiji, Ukrajini, Zambiji, Brazilu i francuskoj Novoj Kaledoniji.
Britanski projekt namijenjen je vađenju volframa, a oni u Ukrajini i Grenlandu za grafit, dok projekt na Grenlandu vodi GreenRoc Strategic Materials. Volfram je ključan za obrambenu industriju.
Projekti i na Grenlandu
Grenland je ove godine postao točka napetosti između Bruxellesa i Washingtona nakon što je američki predsjednik Donald Trump više puta rekao kako SAD želi preuzeti danski prekomorski teritorij.
Američki dužnosnici raspravljali su o planu uvlačenja Grenlanda u američku sferu utjecaja putem vrste sporazuma nazvanog COFA, koji Sjedinjene Američke Države koriste za održavanje bliskih veza s nekoliko pacifičkih otočnih država. Prema COFA-i, američka vlada nudi osnovne usluge, a zauzvrat američka vojska slobodno djeluje, dok je trgovina sa SAD-om uglavnom bez carina.
Projekt Jadar mogao bi osigurati 90 posto europskih potreba za litijem
Srbijanski projekt, kojim upravlja veliki rudarski koncern Rio Tinto, mogao bi proizvesti 90 posto europskih potreba za litijem.
Međutim, projekt je gotovo propao nakon što je vlada u Beogradu 2022. godine oduzela rudarsku licencu Rio Tintu. Sud u Srbiji je lani vratio prava Rio Tintu. Mnogi Srbi protive se projektu Jadar, rekavši da će njegov razvoj uništiti okoliš.
‘NEMA KOPANJA NI RUDNIKA’ Širom Srbije tisuće prosjedovale protiv rudarenja litija
“S procijenjenom proizvodnjom od 58.000 tona litijevog karbonata godišnje, Srbija ima potencijal postati ključni igrač u lancu opskrbe električnim vozilima“, rekao je Rio Tinto u izjavi.
Potrebno 5,5 milijardi eura
EU je procijenila kako bi projektima da bi se pokrenuli trebalo kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi eura. Dobili bi koordiniranu financijsku podršku Europske komisije, država članica i zajmodavaca.
Novim popisom ukupan broj strateških projekata EU porastao je na 60. U ožujku je Komisija najavila 47 projekata unutar EU, piše Klix.
Komentari