IRATXE GARCIA PEREZ: Protiv terorizma se nije moguće boriti metodom spaljene zemlje. Neprihvatljivi su dvostruki standardi unutar EU-a…

Autor:

Mathieu CUGNOT/Europski parlament

Predsjednica Zastupničkog doma Socijalista u Europskom parlamentu govori o rezoluciji o reproduktivnom i spolnom zdravlju žena koja uključuje pravo na siguran i legalan pobačaj koju je osmislio pokojni Predrag Fred Matić

Prošloga tjedna u Strasbourgu održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj je većinom glasova usvojena rezolucija kojom se osuđuje rusko kršenje zračnog prostora i hibridne prijetnje. Europarlamentarci su na drugu godišnjicu terorističkog napada Hamasa na Izrael ponovo osudili taj čin i pozdravili plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za mir u pojasu Gaze. Međutim, predsjednica zastupničkog kluba socijalista Iratxe Garcia Perez rekla je da Trumpov plan ne smije služiti samo za zaustavljanje rata i oslobađanje talaca, već treba pripremiti put za nastanak palestinske države. Inače, zastupnici Europskog parlamenta s ljevice traže i nametanje sankcija Izraelu.

Iratxe García Pérez, predsjednica kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, na poziv hrvatskih eurozastupnika iz SDP-a, koordinatorice izaslanstva Biljane Borzan, Marka Vešligaja, Tonina Picule i Romane Jerković, bila je nedavno i u Hrvatskoj i sudjelovala je na konferenciji te grupacije u Opatiji.

U fokusu su bila radnička prava. Donesena je Deklaracija o zastupanju prava radnika i pravednoj tranziciji, zaštiti od eksploatacije, pravu žena na jednake plaće i mirovine i plaćenom vježbeništvu. Na predstavljanju Deklaracije sudjelovali su i predsjednik Samostalnog sindikata Hrvatske Mladen Novosel i predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Na radnim grupama raspravljalo se i o priuštivom stanovanju, regionalnom i ruralnom razvoju, novoj europskoj strategiji za rodnu ravnopravnost i porastu ekstremnih ideologija i njihovu utjecaju na demokraciju.

Na otvorenju skupa u Opatiji održana je i komemoracija za Freda Matića, prerano preminulog eurozastupnika SDP-a kojoj je nazočila i supruga Svetlana. U emotivnom obraćanju Biljana Borzan rekla je kako će po Fredu Matiću, borcu za socijalnu pravdu i prava žena, biti nazvan jedan od pripravničkih programa grupacije socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, kako bi njegova vizija Europe utemeljene na jednakosti, pravdi i ljudskom dostojanstvu živjela dalje.

Iratxe García Pérez članica je Španjolske radničke partije (Partido Socialista Obrero Español – PSOE), a od 2019. godine predsjednica kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Počela se baviti politikom još 1996., od 2000. do 2004. bila je članica španjolskog Kongresa zastupnika, a od 2014. članica je Saveznog izvršnog odbora PSOE-e. Postala je zastupnica u Europskom parlamentu 2004., što znači da je među veteranima. Od 2014. do 2017. bila je predsjednica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova, a od 2017. do 2019. predsjednica Delegacije španjolskih socijalista u Europskom parlamentu.

NACIONAL: Na nedavno održanoj konferenciji eurozastupnika grupacije socijalista i demokrata u Opatiji održali ste komemoraciju za svog prerano preminulog kolegu Freda Matića, čije je postignuće Rezolucija o reproduktivnom i spolnom zdravlju žena koja uključuje pravo na siguran i legalan pobačaj. Nažalost, to još uvijek nije slučaj u mnogim zemljama, a Sabor u Hrvatskoj nikada nije glasao o toj rezoluciji. Kako to komentirate?

Jedno od najvećih Fredovih političkih nasljeđa je doista rezolucija koju spominjete i koja je, prvi put ikada, proglasila siguran i legalan pobačaj ljudskim pravom. Usvajanje te rezolucije, iako nije bila pravno obvezujuća, uspostavilo je minimalne standarde i okvir unutar kojeg bi države članice trebale oblikovati svoje politike u ovom području. Proceduralno nije pretpostavljalo usvajanje u hrvatskom ili drugim parlamentima, ali znamo da Fred i naši drugovi u SDP-u neumorno rade na uklanjanju svih ograničenja i prepreka pobačaju. Neke zemlje su već napravile niz prilagodbi svog zakonodavstva, na primjer, nakon usvajanja rezolucije Francuska je prilagodila svoje zakonodavstvo o pristupu IVF-u, a niz zemalja otvorio je raspravu o drugim pitanjima obuhvaćenim Matićevom rezolucijom; od standarda zdravstvene zaštite majki do praktičnih prepreka pobačaju. Kao socijalisti i demokrati, komuniciramo s nacionalnim vladama i dionicima na terenu diljem EU-a kako bismo osigurali standardizaciju u pristupu skrbi za pobačaj. Također podržavamo kampanju „Moj glas, moj izbor“ na razini EU-a. Nastavit ćemo se zalagati za pravo na izbor, posebno suočeni s rastućim anti-rodnim pokretima. I dalje smo predani ovom pitanju, kao što je bio naš dragi kolega Fred, i nastavljamo njegov rad dalje.

‘Kao socijalisti i demokrati komuniciramo s nacionalnim vladama i dionicima na terenu diljem EU-a kako bismo osigurali standardizaciju u pristupu skrbi za pobačaj’

NACIONAL: Donesena je i Deklaracija o zastupanju prava radnika i pravednoj tranziciji. Je li realno očekivati da će se EU baviti povećanjem minimalnih plaća, ravnopravnošću žena na tržištu rada, borbom protiv siromaštva i sličnim temama u situaciji globalne sigurnosne krize, najteže od Drugog svjetskog rata?

Uvjerena sam da mi to možemo napraviti. Europske institucije moraju dokazati da se mogu nositi i s novim globalnim izazovima, od obrane do carina, i istovremeno jamčiti da EU može nastaviti braniti radnička prava i naš model socijalne države. To je naša glavna aktivnost kao grupacije socijaldemokrata u Europskom parlamentu. Iako većinu imaju konzervativci, oni nas trebaju kako bismo nastavili raditi zajedno unutar proeuropskog saveza. Deklaracija je donesena upravo zato da bi se istaknula socijalna dimenzija Europske unije. Zato što jako puno europskih građana smatra da se EU ne bavi na pravi način njihovim životnim izazovima. Istina je da smo više fokusirani na opasnost od rata, konfliktima u Ukrajini i Gazi, jačanju obrane, trgovinskim ratom sa SAD-om i zbog toga ljudi osjećaju da se nitko ne bavi njihovim svakodnevnim problemima. Smatram da se EU mora baviti i jednim i drugim. Naravno da trebamo osigurati da EU i dalje bude važan međunarodni akter koji će aktivno raditi na uspostavi mira i zaustavljanju ratnih sukoba kojima svjedočimo. Ali u isto vrijeme EU mora nastaviti biti čuvar države blagostanja i brinuti o plaćama, mirovinama, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i priuštivom stanovanju. To su ključna pitanja koja muče ljude diljem EU-a.

NACIONAL: No taj narativ o obrani socijalne države i radničkih prava od vas su preuzeli i demokršćani i desnica.

Točno, to je poruka koju desnica i populisti šire, govoreći o jadnom narodu i radnicima čija prava žele zaštiti. I uvijek nude brza i jednostavna rješenja za vrlo kompleksne probleme koja nisu realna. Oni time naravno privlače dio birača, ali to je populizam. Moramo se boriti protiv tog populizma, razgovarati s ljudima, radnicima, civilnim društvom i objasniti im kakvo je stvarno stanje stvari i što se može učiniti. Nema lakih rješenja za teške teme. Oko toga treba biti puno ozbiljniji i odgovorniji.

NACIONAL: Krajnja desnica jača i zbog benevolentnosti proeuropskih demokršćana prema njima. U Hrvatskoj je na vlasti HDZ, član Europskih pučana koji se predstavlja kao stranka desnog centra, ali u koaliciji je s krajnjom desnicom koja diktira ideološku agendu.

U Španjolskoj imamo sličnu situaciju, doduše ne na nacionalnoj razini. Ali na regionalnim i lokalnim razinama gdje god je PP – Partido Popular, članica EPP-a, mogao uspostaviti vladajuću većinu s krajnjom desnicom, ušao je s njom u koaliciju. Postoje i situacije gdje su socijalisti osvojili većinu, ali ne mogu formirati vlast jer je EPP radije formirao većinu s krajnje desnim strankama. I u Europskom parlamentu često se moramo boriti kako bismo zadržali naš proeuropski savez. I tu EPP pokušava surađivati s krajnjom desnicom. A mi inzistiramo na tome da nije moguće igrati dvostruku igru. Uvjereni smo da EU treba taj proeuropski savez kako bi obranio europski projekt. A tu nema mjesta suradnji s krajnjom desnicom.

NACIONAL: Jedno od pitanja koje dijeli EU je humanitarna katastrofa u Gazi. Španjolska je stavila veto na prolaz brodova koji nose oružje Izraelu i uvela potpuni embargo na prodaju oružja Izraelu, što je izazvalo oštru reakciju premijera Netanyahua. Vjerujete li u postignuto primirje pod Trumpovim mentorstvom?

Teško je procijeniti jer je Netanyahu prvo rekao da je protiv tog prijedloga i da nikada neće prihvatiti rješenje s dvjema državama. Mi vjerujemo da se jedino na taj način može garantirati da će u budućnosti dvije države živjeti jedna do druge u miru. To je prvi korak kako bi se u toj regiji dugoročno osigurao mir. Bez te nade na horizontu, prema kojoj će palestinski narod živjeti, neće biti trajnog mira. U svakom slučaju, to je dokaz važnosti multilateralizma i uloge EU-a, o čemu mi puno govorimo. Trebali smo imati jači glas u rješavanju ovog sukoba jer je doista bilo neprihvatljivo sve što se posljednje dvije godine događalo u Gazi. Ubijene su tisuće žena i djece, Izrael je uništavao sve pred sobom, s jedinim argumentom da se tako brani. To se protivi humanitarnim i međunarodnim zakonima. Protiv terorizma nije moguće boriti se metodom spaljene zemlje i da se tisuće ljudi ostavi bez humanitarne pomoći. To je potpuno neprihvatljivo, kao što su neprihvatljivi i dvostruki standardi unutar EU-a. Ako smo nastavili nametati sankcije Rusije, zašto istovremeno nismo poduzeli ništa protiv Netanyahuove vlade. Zato smatramo da Komisija treba nametnuti sankcije režimu premijera Benjamina Netanyahua i embargo na izvoz oružja u Izrael.

‘Prošloga tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu većinom glasova usvojena je rezolucija kojom Europski parlament osuđuje rusko kršenje zračnog prostora i hibridne prijetnje’. FOTO: EUROPSKI PARLAMENT, SDP

NACIONAL: Putin sve više testira EU i saveznike, dok ruski dronovi svakog dana narušavaju zračni prostor neke od članica. Nedavno je napadnut GPS sustav aviona u kojem se nalazila španjolska ministrica obrane. Kakav je stav Španjolske i vaše grupacije prema rušenju dronova koji prelaze granice zemalja članica?

Nakon napada dronova u Kopenhagenu, naša grupacija odlučila je zatražiti raspravu u Europskom parlamentu o tom pitanju na plenarnoj sjednici. Tako je prošloga tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu većinom glasova usvojena rezolucija kojom Europski parlament osuđuje rusko kršenje zračnog prostora i hibridne prijetnje, traži uvođenje sankcija protiv Moskve i naglašava potrebu za ujedinjenim i razmjernim odgovorom radi zaštite građana i kritične infrastrukture. Izrazili smo svoju zabrinutost i postavili pitanje Europskoj komisiji što točno poduzima i na koji način će garantirati sigurnost u našem zračnom prostoru. To je nešto novo, s čime se do sada nismo suočavali, ali moramo biti spremni. Europska komisija još nije objasnila kako će uspostaviti taj zid od dronova o kojem govori Ursula von der Leyen. Zato rezolucija poziva na značajno jačanje obrambene suradnje s Ukrajinom, posebno tehnologije dronova i protumjera, uključujući jačanje industrijske suradnje, i na dovršenje zakonskih rješenja o europskom obrambenom industrijskom programu. U svakom slučaju, očekujemo od Europske komisije da bude aktivna u pronalaženju rješenja.

NACIONAL: Kakav je stav vaše grupacije prema značajnom povećanju europskog proračuna za obranu koji uključuje i zaduživanje EU-a za dodatnih 800 milijardi eura. Hoće li zbog toga doći do rezanja ostalih fondova?

Bili smo vrlo jasni kada je Europska komisija predstavila nacrt višegodišnjeg financijskog okvira od 2028. do 2034. Tada smo dali do znanja da nama nije prihvatljivo predstaviti proračun koji pretpostavlja da se s istom količinom novca napravi više stvari. To nije moguće učiniti bez rezanja novca za neke druge važne politike poput poljoprivrede, kohezije ili europskog socijalnog fonda. Ako je obrana novi prioritet i ako moramo povećati davanja za obranu na europskoj razini, smatramo da se proračun mora povećati. Smatramo da EU može imati više vlastitih sredstava, uz progresivnu fiskalnu politiku. Odnosno, oni koji imaju više moraju i više doprinositi zajedničkom proračunu.

NACIONAL: Iako proruske stranke nisu pobijedile na nedavno održanim izborima u Moldaviji, Rusija vodi hibridni rat protiv europskih zemalja i upliće se u izbore, financirajući radikalno desne stranke. Ima li EU snage suprotstaviti se takvim operacijama?

Aktivno surađujemo s proeuropskim političkim snagama u Moldaviji i s njenom vladom jer smo svjesni težine situacije i njihovih napora da obrane europske vrijednosti. Naravno da se Rusija neće zaustaviti samo na Moldaviji, hibridni rat dio je njihove strategije, moramo biti na to spremni, a protiv toga se možemo boriti prvenstveno većim jedinstvom unutar u EU-a.

NACIONAL: Uslijed svih kriza s kojima se svijet suočava, jača radikalna desnica ne samo u EU-u, već i u SAD-u, osobito nakon ubojstva konzervativnog aktivista Charlieja Kirka. Kako to komentirate?

Bila sam u SAD-u prije nekoliko mjeseci i doista mi je bilo jako teško svjedočiti tome kako jedna država poput Amerike, koja je diljem svijeta bila model slobode i demokracije, ima na vlasti administraciju koja svojim politikama ugrožava temeljna ljudska prava američkih građana, slobodu medija, pravo na slobodu javne riječi. Bila sam na jednom sveučilištu i doista je bilo teško slušati studente i profesore koji su u strahu da će izgubiti pravo studiranja zbog ukidanja viza i njihova prava na legalan boravak u zemlji. Doista je nezamislivo da se tako nešto događa u SAD-u u 21. stoljeću.

‘Naravno da se Rusija neće zaustaviti samo na Moldaviji, hibridni rat dio je njihove strategije, moramo biti na to spremni, a protiv toga se možemo boriti prvenstveno većim jedinstvom unutar EU-a’

NACIONAL: Zato je Španjolska otvorila vrata stranim studentima.

Da, jer smo svjesni njihova intelektualnog potencijala i talenta i smatramo da im trebamo pomoći. A od toga u konačnici najviše koristi može imati i Španjolska. Transatlantska solidarnost oduvijek je bila važan prioritet EU-a i uvjerena sam da ćemo nastaviti razvijati dobre transatlantske odnose i u budućnosti. Nadam se da će se ta situacija promijeniti u budućnosti. Ja vjerujem u američku demokratsku strukturu.

NACIONAL: Budući da su na mecima ispaljenim u Charlieja Kirka bile ugravirane antifašističke parole, Donald Trump optužio je radikalne ljevičare i demokrate za poticanje na nasilje, a Antifu proglasio terorističkom organizacijom, iako je baš Trump svojom retorikom stvorio takvu atmosferu. Kako to komentirate i kako se boriti protiv takvih etiketa?

To je uobičajena strategija krajnje desnice. Svi oni ponašaju se na isti način, optužujući lijeve stranke za poticanje na političko nasilje iako je stvarnost zapravo suprotna. Oni se predstavljaju kao zaštitnici slobode i demokracije, no to što oni žele štititi nije sloboda. Sloboda nikako ne smije značiti ugrožavanje nečije tuđe slobode. Sloboda znači zaštitu ravnopravnosti za sve i zaštitu ljudskih prava svakog pojedinca. Uostalom, kada ste čuli demokrate u SAD-u da pozivaju na političko nasilje protiv neistomišljenika?

NACIONAL: Španjolska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj su socijaldemokrati na vlasti. SPD je izgubio izbore u Njemačkoj, SDP je u Hrvatskoj izgubio i parlamentarne i lokalne izbore i očito je da ste izgubili povjerenje birača. Zašto je to tako i kako to namjeravate promijeniti?

Mislim da bismo morali prilagoditi naše ideje i prijedloge suvremenom svijetu. Naravno da trebamo nastaviti braniti iste vrijednosti, ali možda na drugačiji način, u skladu s novonastalim okolnostima u ovom trenutku. Prije svega, moramo govoriti u ime građana, ljudi moraju shvatiti da smo mi ti koji štitimo njihova prava. Treba izaći na ulice i čuti što ljudi od nas očekuju. I moramo biti međusobno usklađeni, to je jako važno u politici.

NACIONAL: U Hrvatskoj, ali i u EU-u, ljudi smatraju da ljevica nema dovoljno snažne i prepoznatljive vođe.

Ne znam što to točno znači. Nekada imate snažnog vođu u pojedinim zemljama, a onda se to preko noći promijeni. To je vrlo teško pitanje i svakako treba raditi na stvaranju prepoznatljivih vođa, ali u isto vrijeme moramo biti što bliži građanima.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.