Da su izbori održani početkom travnja, SDP, koji već drugi mjesec zaredom uživa prednost pred HDZ-om, odnio bi relativnu pobjedu, pokazalo je najnovije istraživanje Crodemoskopa. O tome je li promjena u preferencijama birača rezultat brojnih afera koje isplivavaju u javnost iz dana u dan, a uglavnom su vezane za vladajuću stranku, ili je riječ o nečem drugom, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Tihomirom Cipekom.

Naravno da afere utječu na određeni dio anketirane javnosti, ali to je u ovom trenutku ipak potpuno sporedno, smatra profesor Cipek te naglašava kako su se hrvatski građani jednostavno zasitili jednog modela političkog ponašanja.

Slično se u hrvatskom političkom životu dogodilo 1999., odnosno 2000. godine, kada je vladavinu ondašnjeg HDZ-a zamijenila koalicija pod vodstvom SDP-a. Cipek ističe kako se i sada potrošio HDZ-ov model političkog ponašanja i javnog govora.

“Nakon tri uzastopna mandata, od kojih je do posljednjeg ipak došlo vrlo tijesno – sporazumom s radikalnom desnicom, birači se odlučuju za promjenu”, objasnio je Tihomir Cipek.

NOVA ANKETA SDP i dalje ispred HDZ-a uoči lokalnih izbora. Milanović najpozitivniji političar

No, ta bi promjena, po svemu sudeći, ipak bila samo subjektivna. Na pitanje kakvu bi konkretno promjenu s SDP-om na čelu dobili hrvatski građani, Cipek objašnjava:

“Izabrano je novo vodstvo SDP-a, koje za sada nije ponudilo ništa konkretno. Treba vidjeti hoće li biti sposobni za formiranje politika promjene. No, treba reći da je to ipak stvar ne samo SDP-a, nego europskih politika, kojih se ta stranka drži do kraja.”

Profesor s Fakulteta političkih znanosti navodi i da je Eurostatovo istraživanje pokazalo kako više od 70 posto ispitanika smatra da ih nitko ne zastupa te pokazuju potrebu da ih se nešto pita. Osim toga, prosvjeduje se na europskoj razini – negdje se artikulira lijevi centar, baš kao kod nas, što sve ide u prilog tezi da ljudi žele promjene establishmenta.

Birači žele promjenu da bi sve ostalo isto

No, Cipek upozorava na vrlo bitan faktor:

“Mi smo sada u potpuno novoj situaciji: Trump predstavlja novu, zapadnu varijantu Gorbačova, ali iz središnjice ne dolaze jasne zapovijedi. Vidi se da Europa luta, EU je prepuštena sama sebi.”

Naš sugovornik podsjeća na Grčku koja je, odlučivši se za novu politiku provela referendum, no ipak se ništa bitno nije promijenilo.

Na primjeru Hrvatske pojašnjava kako se na nacionalnoj razini politika svodi na polemike oko ukidanja praznika i slične teme, što se ne mijenja već godinama, dok s druge strane sjedište stvarne, političke moći ostaje Bruxelles.

ŠUMOM I DRUMOM Plenković o anketama: Dobra motivacija. Njegovi ministri: HDZ im ne vjeruje

Sve to, naglašava Tihimir Cipek, osjeti i dobar dio građana.

Paradoks čitave situacije jest što s jedne strane ljudi žele promjenu, dok s druge strane – to onemogućava europski okvir unutar kojeg se definiraju politike.

“Birači žele promjenu da bi sve ostalo isto. Moja je teza, s kojim se dobar dio ljudi neće složiti da je demokracija poredak koji je povijesno osmišljen za nacionalne države. Kako one sve manje imaju utjecaja na europsku politiku, s tim se teško nositi. Tako primjerice, male države nikako ne mogu utjecati na ratove”, objašnjava politički analitičar te zaključuje kako je liberalna demokracija u krizi, što stvara nezadovoljstvo građana.

Prema njegovim riječima, i pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u RH rezultat je toga što građani žele politički odlučivati. Upravo taj osjećaj dobili su Milanovićevom pobjedom.