Neke braniteljske skupine pokušale su zabraniti kulturne festivale pa je Nacional istražio kakav kulturni sadržaj stvaraju, što ih zanima u umjetničkoj produkciji i tko to i u kojem iznosu financira. Ministarstvo financira dva područja – knjige i dokumentarne filmove

Nakon pokušaja nekih skupina braniteljske populacije da u hrvatsku kulturu uvedu cenzuru i koje su uspjele otkazati festival Nosi se u Benkovcu i Oglede u Velikoj Gorici i pokušale spriječiti održavanje festivala Fališ u Šibeniku te koncert Momčila Bajagića Bajage u Dugom Selu, Nacional je istražio kakav kulturni sadržaj producira braniteljska populacija, što ih zanima u umjetničkoj produkciji i tko to i u kojem iznosu financira.

Vlada financira dva područja, književna ili publicistička djela te audiovizualna djela, u velikoj mjeri dokumentarne filmove o braniteljima ili Domovinskom ratu.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u veljači je objavilo ”Javni poziv za (su)financiranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2025. godini”, za što je zaprimljeno 30 zahtjeva. Nisu potpisani svi ugovori s onima kojima su odobrena sredstva, kažu u Ministarstvu, pa taj popis nije objavljen. No u 2024. odobreno je 188 tisuća eura za 13 filmova o Domovinskom ratu.

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) u posljednjih je pet godina, od 2020., igrane i dokumentarne filmove o Domovinskom ratu financirao u iznosu od oko 1,655 milijuna eura, dok je Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2014., otkad traje financiranje književnih i audiovizualnih umjetničkih djela, u tu svrhu utrošilo oko 1,3 milijuna eura, a ako se tome pridoda i financiranje književnih ili publicističkih djela i nagrađivanje najboljih kratkih priča o Domovinskom ratu u osnovnim i srednjim školama, iznos se penje do dva milijuna eura. Međutim, značajan dio filmova koji su od Ministarstva hrvatskih branitelja dobili novac nije dovršen, što znači, kažu Nacionalovi sugovornici, da je taj novac ”bačen u vjetar”. Nacionalov sugovornik o tome kaže:

„Ekipa koja vodi taj dio javnih poziva za audiovizualna djela u Ministarstvu branitelja je nekompetentna i nisu u stanju procijeniti tko je sposoban napraviti dobar film, a tko nije. Da su sposobni, ne bi od nekih dosad 200 odobrenih projekata, njih 50 uvrh glave bio realizirano, a ostatak ne. Pritom, s obzirom na to da svake godine jedna ili dvije firme uvijek dobiju projekt, postavlja se pitanje i pogodovanja. Da ne govorimo o tome kako neki dobivaju sredstva na tom natječaju da bi jeftinije platili arhivu HRT-a, primjerice serija ‘Partija’ Gordana Malića koju je on napravio za HRT, odjednom je prošle godine prošla i kao film ‘Partija’ na natječaju Ministarstva hrvatskih branitelja i dobila 15.000 eura. Pitanje je samo je li taj film ikada i napravljen, s obzirom na to da nigdje nije prikazan, a i ako jest, kakve veze dokumentarac o Komunističkoj partiji i Jugoslavija imaju s Domovinskim ratom? To je pogodovanje jedan kroz jedan.“

Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja koji od 2014. putem javnih poziva financira filmove ili knjige o braniteljima i Domovinskom ratu. FOTO:

Još jedna osoba upućena u ovu tematiku koja poznaje sustav i ljude koji u njemu djeluju tvrdi da je 15 ili 20 tisuća eura, iznos koji se od Ministarstva hrvatskih branitelja uglavnom dobije za dokumentarni film, malen za one koji namjeravaju snimiti film:

„Međutim, taj je iznos itekako velik za nekoga tko taj novac zadrži za sebe, a novac za troškove koji se dobije od Ministarstva nije teško opravdati. Film ne završiš, ali napišeš da ti je novac bio potreban za kameru, iznajmljivanje prostora, sugovornike, a to se ne provjerava. Ako netko film nije završio u dvije, tri ili pet godina, vjerujte mi da i neće.“

Ove navode Nacional je provjerio u Ministarstvu hrvatskih branitelja. Oni u odgovorima demantiraju da je riječ o velikom broju nezavršenih filmova, ali je iz odgovora jasno da je značajan broj filmova i dalje nezavršen:

„Javnim pozivom za sufinanciranje audiovizualnih djela propisano je kako se s korisnicima sredstava sufinanciranja potpisuje ugovor kojim su pobliže regulirana prava i obveze te da je korisnik sredstava dužan dostaviti bjanko zadužnicu kao sredstvo osiguranja namjenskog utroška sredstava sufinanciranja. Ugovorom je reguliran rok do kojeg audiovizualno djelo koje je sufinancirano treba biti dovršeno, a korisnik sredstava dužan je dostaviti Ministarstvu, uz ostale dokaze o namjenskom utrošku sredstava, kopiju gotovog audiovizualnog djela u H.264 tehnologiji video kompresije ili mp4 formatu.“

U Ministarstvu kažu i da je ugovorom definirano da se korisnik obvezuje pravodobno izvijestiti Ministarstvo o eventualnim objektivnim smetnjama tijekom realizacije audiovizualnog djela koje onemogućuju ili bitno mijenjaju opseg, vrstu planiranih aktivnosti, izradu audiovizualnog djela u ugovorenom roku ili izvršenje djela u planiranim stavkama financijskog plana raspodjele dodijeljenih sredstava, kako bi se mogle ugovoriti izmjene ugovornih obveza. Upravo se u tom dijelu ugovora, tvrdi Nacionalov sugovornik, mogu navesti najrazličitiji razlozi zbog kojih se na kraju film i ne završi. Ministarstvo navodi neke od tih razloga:

„Razlozi traženja produženja roka realizacije su različiti – od razloga koji su bili vezani uz pandemiju, bolesti scenarista ili redatelja, smrti ili bolesti planiranih sugovornika, poteškoćama nedostupnosti arhivskih materijala do problema s proračunom projekta uslijed rasta cijena zadnjih godina.

Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2014. godine provodi Javni poziv za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu te je zaključno s 2024. godinom, sufinanciralo ukupno 124 projekta. Za ukupno 16 audiovizualnih djela ugovorne obveze su još uvijek u tijeku, dok je za 29 audiovizualnih djela u tijeku provjera dostavljene dokumentacije ili su zatražene dopune.“

Drugim riječima, od 124 filma koja je Ministarstvo financiralo, njih čak 45 još uvijek nije dovršeno. To čini 36 posto, odnosno svaki treći film o Domovinskom ratu koji je financiralo Ministarstvo hrvatskih branitelja nikad nije završen.

Više sufinanciranih audiovizualnih djela prikazano je na filmskom festivalu u Puli, neki su i nagrađeni, a manji broj filmova prikazan je i na nekim međunarodnim filmskim festivalima. Značajan broj sufinanciranih filmova o Domovinskom ratu prikazan je na Hrvatskoj radioteleviziji.

Kako kažu, Ministarstvo je samostalno organiziralo dvije revije dokumentarnih filmova i sufinanciralo te odobrilo prikazivanje ciljanih naslova na tematskim događanjima vezanim uz Domovinski rat. Namjenski utrošak sredstava dodijeljenih korisnicima za izradu audiovizualnih djela kontrolira Služba za kontrolu namjenskog utroška sredstava Ministarstva.

Producent Fran Juraj Prižmić, čiji je dokumentarni serijal ”Diplomatska Oluja” jedan od najuspješnijih projekata s tom tematikom, kaže da je pohvalno da Ministarstvo hrvatskih branitelja već godinama raspisuje javni poziv za sufinanciranje audiovizualnih djela o Domovinskom ratu te u sklopu svog godišnjeg proračuna planira sredstva za tu namjenu:

„Na taj način se otimaju zaboravu mnoge teme iz Domovinskog rata vrijedne filmske ekranizacije koje se tiču hrvatskih branitelja i njihovih ratnih puteva, u kojima su se suprotstavljali napadima agresora i naposljetku ga porazili. Ja sam kao autor i producent nekoliko puta prošao na navedenom javnom pozivu i svaki put bi nam ta sredstva, iako ne pretjerano velika, dobro došla u različitim fazama produkcije kao jedan od izvora financiranja kojima smo pokrili neki aspekt troškova. Međutim, ne mogu se oteti dojmu da propozicije tog natječaja nisu dobro postavljene jer on ne radi skoro nikakvu razliku između onih producenata ili autora, koji poput mene i mojih kolega iz Menorah Filma tim sredstvima naprave vrhunski dokumentarni film koji su pohvalili kritičari i koji se od premijernog prikazivanja vrti i reprizira na programima HRT-a ili prikazuje na kino projekcijama diljem Hrvatske, pa i Europe, i onih koji ta sredstva uzmu, potroše ih namjenski na snimanje nekih izjava ili čak s njima i naprave film, ali koji ne dođe do većeg broja gledatelja i ne bude prikazan skoro pa nigdje osim pred uskim krugom članova neke veteranske udruge koja i stoji iza produkcije. Za dokumentarni projekt ‘Diplomatska Oluja’ s ocem Igorom napisao sam scenarij i producirao sam ga, a režirao ga je Kristijan Milić, jedan od najboljih domaćih redatelja i hrvatski branitelj. To je jedini projekt, koliko mi je poznato, koji je u posljednjih petnaestak godina dobio sredstva i na javnom pozivu Ministarstva hrvatskih branitelja i na javnom pozivu HAVC-a u kategoriji poticanja proizvodnje dokumentarnih filmova, i na natječaju HRT-a za vanjsku produkciju.“

Producent Fran Juraj Prižmić, čiji je dokumentarni serijal ‘Diplomatska Oluja’ jedan od najuspješnijih projekata s tom tematikom, kaže da je javni poziv Ministarstva pohvalan. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kako kaže Prižmić, to je pozitivan primjer u kojem su komisije u tim javnim tijelima i ustanovama istovremeno prepoznale važnost te teme o Domovinskom ratu i diplomaciji bez koje rat ne bismo dobili, njezinu izvanrednu pripremljenost koja je sa životopisima ekipe u projektu bila jamac odlične realizacije. ”Diplomatska Oluja” i dvije i pol godine od premijere i dalje je u distribuciji:

„Tim projektom obišli smo pola Hrvatske, a za manje od dva tjedna prikazat ćemo ga i u Rimu, na Festivalu diplomacije, što će nakon premijere u Bruxellesu, u Europskom parlamentu, biti još jedno međunarodno prikazivanje tog izuzetno dobro primljenog i gledanog dokumentarca o stvaranju Lijepe Naše i njezinu putu od razdruživanja s Jugoslavijom do pobjede u nametnutom ratu, mirne reintegracije okupiranog teritorija te prijema u UN, NATO i EU, i sve to u manje od četvrt stoljeća, što je nevjerojatan pothvat. Ministarstvo hrvatskih branitelja treba pohvaliti što je u radu s braniteljima prepoznalo potrebu preusmjeravanja sredstava i u realizaciju dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, ali trebalo bi napraviti službenu koordinaciju između HRT-a, HAVC-a i Ministarstva, pa da jedan vrhunski projekt svake godine dobije potporu svih triju institucija, kao što je bio slučaj i s ‘Diplomatskom Olujom”’.

Iz HAVC-a su Nacionalu poslali detaljno izvješće o financiranju projekata vezanih uz Domovinski rat. Kako kažu, HAVC sufinancira filmove o Domovinskom ratu jer bilježe važne i aktualne teme ove zemlje:

„Ulaže se u produkciju, ali i u razvoj scenarija te u razvoj projekata prema preporukama umjetničkih savjetnika, a po usvajanju Audiovizualnog vijeća.  Teme vezane uz Domovinski rat su od interesa za Hrvatsku. Najčešće su prijavljeni projekti u kategoriji dokumentarnih filmova. U posljednjih pet godina uloženo je ukupno 1.655.000 eura, ali i ranijih godina se značajno ulagalo, primjerice financirali smo film ‘General’. HAVC svojim ulaganjima vrednuje kreativne, umjetničke i/ili kulturne vrijednosti. HAVC, kao član Povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja, sudjeluje i u njihovu programu u savjetodavnom smislu. Filmovi koji se financiraju važna su i trajna svjedočanstva herojstvu pojedinih branitelja i/ili njihovim postrojbama. Izričito je važno osigurati sredstva da bi se (su)financirala audiovizualna djela o Domovinskom ratu bez kojeg ne bi bilo ni ove naše slobodne i demokratske države. Već neko vrijeme bavimo se idejom da se pripremi revija filmova o Domovinskom ratu, zajedno s Ministarstvom hrvatskih branitelja.“

Iako je radnja svakog financiranog filma s temom Domovinskog rata dobro opisana, neki od onih koji su novac dobili Nacionalu su rekli, što je vrlo neobično, da njihov film nije o Domovinskom ratu. Takav je odgovor, primjerice, poslala redateljica Irena Škorić. HAVC je za njen film ‘Vukovarski osmerac’, u produkciji Artizana filma 2023., dao 40.000 eura, uz napomenu da je i ranije dobio potporu za razvoj projekta. Kako piše u opisu koji je poslao HAVC, radi se o filmu koji opisuje posljedice rata, o Veslačkom klubu Vukovar, u kojem je branitelj jedan od glavnih likova. Međutim, redateljica Irena Škorić Nacionalu je rekla da njezin film nije o Domovinskom ratu.

Sličan odgovor dala je i redateljica Biljana Čakić. HAVC je 2022. za film u produkciji Udruge za audiovizualno stvaralaštvo Artizana i u njezinoj režiji dao 9000 eura, a film ‘Hrvatski ratni radio Vukovar’ obrađuje temu vukovarske radijske stanice za vrijeme okruženja 1991. Taj film, koji se zapravo zove ”Memorija jedne generacije – Ratni radio Vukovar”, dobitnik je nekoliko nagrada, a posljednju je dobio prije desetak dana na 2. Festivalu domoljubnog filma ”Stjepan Mlakar”. Za dokumentarni film ”Snađi se, druže”, u produkciji Bond Squada i režiji Biljane Čakić, HAVC je 2024. dao 15.000 eura. U njemu je riječ o gubitku brata, branitelja u Domovinskom ratu, a autorica propituje taj gubitak kroz perspektivu sadašnjice. Međutim, Biljana Čakić kaže da to nije film o Domovinskom ratu:

”Snađi se, druže’ nije tema vezana za Domovinski rat, već za kulturu, punk, rock… Od HAVC-a nismo dobili sredstva za proizvodnju filma, nismo još ni aplicirali. Dobili smo podršku za razvoj projekta.“

Kako kaže Biljana Čakić, a i preživjeli ratni novinari iz Vukovara, i ona je umorna od lijevih i desnih koji navlače umjetnike. Preko njihovih se života, kaže, lome koplja zbog ambicija jednih i drugih:

„U toj groznoj situaciji, nakon nekoliko fakulteta i akademije, a da ne govorim o trudu praćenja svih vidova umjetnosti na svjetskoj razini, naročito alternativne, u ovoj zemlji površnosti jedino što mogu je ostaviti dokumente o svom postojanju i postojanju nekih izuzetnih ljudi, u vidu dokumentarnih filmova. Sve te filmove snimala sam kao televizijske jer za bolje nije bilo novca. Trudila sam se napraviti ih na nekoliko razina, da su transgeneracijski i dramaturški pitki, ali ih nisam mogla snimati kao autorske filmove jer to opet ne bi bio dokument baziran na činjenicama, već na želji da sam umjetnica i neki faktor. To je i neka vrsta moje žrtve. Ponosna sam na to što nisam podlegla nijednoj ideologiji. Smatram da sam društvu najviše doprinijela suprotstavljajući se podjelama te poštujući i prihvaćajući sve. Važan mi je svaki ljudski život, a odajem počast onima hrabrima kojima je život u svojoj pojavnosti dragocjen, onima koji su naša mala postojanja učinili značajnim. Jednom kad se ugase lijevi i desni koji smatraju da u ime ideologije mogu uništavati ljudske živote i umjetničke karijere, ostat će neki ozbiljni dokumenti o nama. To je moj posao.

Ministarstvo hrvatskih branitelja trebalo bi ostaviti na miru. Htjeli su dati neka sredstva svojim udrugama da se što više toga dokumentira. Moja generacija umire, naročito branitelji i sad je zadnji tren. Kad smo im se obratili kao profesionalci, pomogli su financijski jer se teme tiču branitelja. To je ujedno i sociokulturni moment, neophodan zbog učestalih samoubojstava.“

A upravo temu samoubojstava u jednom od svojih filmova, filmu ”Bura duše”, obradila je Udruga veterana, vojnika i domoljuba koja je od Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i od HAVC-a dobila sredstva za nekoliko svojih filmova. Jedan su od primjera kako se transparentno i uspješno mogu snimati filmovi o braniteljskoj populaciji. Trenutačno udruga radi film ”Braća po oružju” redatelja Gorana Maršaleka, za koji je HAVC odobrio 40.000 eura, Ministarstvo će također pomoći. Film je u visokoj fazi realizacije, ali je potrebno još novca. Film obrađuje tematiku sudjelovanja pripadnika srpske nacionalne manjine u obrani Hrvatske.