Ministar pravosuđa Damir Habijan prošlog je tjedna, najavljujući gradnju novih zatvorskih kapaciteta, izjavio da je gotovo petina osoba lišenih slobode u hrvatskim zatvorima zbog kaznenog djela nezakonitog ulaska i boravka u Hrvatskoj.

Preciznije, Habijan je kazao: “Jedna petina su osobe koje su osuđene ili osumnjičene za kazneno djelo nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku, tzv. migranti”.

Ministar je tom prilikom migrante poistovjetio s osobama koje su osuđene ili osumnjičene. Tragom te poprilično nejasne izjave, nacional.dev.aboutdream.io pokušao je rasvijetliti o kojim se točno kaznenim djelima radi te tko su zapravo počinitelji.

Iz Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, na naš upit o broju migranata u hrvatskim zatvorima, zemljama iz kojih dolaze, kaznenim djelima te uvjetima u kojima su smješteni, odgovoreno je kako se u hrvatskom zatvorskom sustavu mogu nalaziti osobe na izdržavanju kazne zatvora sukladno odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, osobe u istražnom zatvoru kojima je nadležni sud rješenjem odredio istražni zatvor sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, osobe na prekršajnom zadržavanju, osobe na izdržavanju prekršajne kazne zatvora te maloljetnici sukladno odredbama Zakona o sudovima za mladež.

Prema podacima Uprave za zatvorski sustav, tijekom 2024. godine u istražni zatvor ukupno je zaprimljeno 1.596 osoba zbog kaznenog djela iz članka 326. Kaznenog zakona (protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma), a od početka 2025. godine (u prvih 38 dana) zaprimljeno je 65 osoba zbog kaznenog djela iz članka 326. Kaznenog zakona.

MIGRANTI IZA REŠETAKA Habijan: Gradimo nove zatvore, zasuti smo tužbama zbog neadekvatnih uvjeta

S datumom 7. veljače ove godine u istražnom zatvoru zbog tog je kaznenog djela (krijumčarenje ljudi) bilo evidentirano 507 osoba.

“Počinitelji navedenog kaznenog djela dolaze iz Afganistana, Albanije, Alžira, Armenije, Azerbajdžana, Bahreina, Bangladeša, Belgije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bugarske, Cipra, Crne Gore, Češke, Egipta, Estonije, Filipina, Francuske, Grčke, Gruzije, Gvineja, Indije, Iraka, Irana, Italije, Izraela, Kazahstana, Kine, Kirgistana, Kosova, Latvije, Letonije, Libanona, Litve, Mađarske, Makedonije, Maroka, Moldavije, Nepala, Nigera, Norveške, Njemačke, Pakistana, Palestine, Papue Nove Gvineje, Poljske, Portugala, Rumunjske, Rusije, Saudijske Arabije, Sirije, Slovačke, Slovenije, Srbije, Sudana, Španjolske, Švicarske, Švedske, Tunisa, Turske, Ukrajine, Uzbekistana te Velike Britanije i Sjeverne Irske”, stoji u odgovoru iz resornog ministarstva, u kojem dodaju i da se istražni zatvor izvršava sukladno Pravilniku o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora, kojim se pobliže uređuje izvršavanje istražnog zatvora i postupanje s zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor, organizacija dnevnog života, te način ostvarivanja njihovih prava i obveza.

Svake godine bilježi se ogroman rast broja stranaca u zatvorima

Prema podacima iz izvješća o stanju u hrvatskim kaznionicama u 2023. godini, koje je Ministarstvo pravosuđa predstavilo Saboru 5. siječnja ove godine, na dan 31.12.2023. godine, u zatvorskom sustavu nalazilo se ukupno 778 osoba lišenih slobode stranih državljana, a od te brojke 170 je državljana zemalja članica EU-a i 608 državljana drugih zemalja.

Broj stranih državljana koji su se nalazili u hrvatski kaznionicama 2023. godine povećao se za čak 83,92 posto odnosu na njihov broj na dan 31.12.2022. godine kada su se u zatvorskom sustavu nalazile ukupno 423 osobe lišene slobode koje nisu hrvatski državljani.

“U odnosu na 2022. godinu tijekom koje je u zatvorskom sustavu zaprimljeno 1.585 osoba lišenih slobode (311 državljana zemalja članica EU i 1.274 državljana drugih zemalja), u 2023. godini zaprimljeno je 2.333 stranih državljana (457 državljana zemalja članica EU i 1.876 državljana drugih zemalja), što predstavlja povećanje za 32,06 posto. Najviše novozaprimljenih osoba lišenih slobode je iz Bosne i Hercegovine (593) i Srbije (313), no značajan je i broj osoba koje dolaze iz udaljenijih zemalja i drugih govornih područja (primjerice 113 državljana Ukrajine, 106 državljana Turske, 88 državljana Gruzije, 69 državljana Moldavije). Iz zemalja članica EU najviše je zaprimljenih državljana Rumunjske (142), Slovenije (54) i Njemačke (51)”, navedeno je u izvješću.

Optužen strani državljanin koji je u kamionu krijumčario 42 Sirijca, evo detalja

U Centru za mirovne studije kažu kako ne raspolažu podacima o broju pritvorenih migranata, kao ni uvjetima u kojima se tamo nalaze.

“Važno je pravno razlikovati odredbe Zakona o strancima – nezakoniti ulazak državljanina treće zemlje na teritorij RH i zabrana pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i boravku – što su prekršaji, od odredbe Kaznenog zakona o kojoj ministar govori – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma – koje podrazumijeva koristoljublje i odnosi se na krijumčarenje, a što je kazneno djelo”, objasnila je Sara Kekuš iz te organizacije civilnog društva.

Treba osigurati pristup regularnim putevima za migriranje: Ozbiljno se krše ljudska prava

Dodaje i da porast broja optuženih za ta kaznena djela ne čudi, uzmemo li u obzir to da Vlada RH od ulaska u Šengen često naglašava kako joj je fokus na suzbijanju krijumčarenja. No, u čitavoj problematici koja je vrlo kompleksna, zabrinjava drugi podatak koji je iznijela Kekuš.

“Iz upita upućenih Centru za mirovne studije, primjećujemo kako se definicija koristoljublja ne koristi uvijek jednako, kao i da se mjera istražnog zatvora optuženima za krijumčarenje puno češće izriče stranim državljanima, uz argument da postoji opasnost od bijega.

“U kontekstu borbe protiv krijumčarenja nužno je naglasiti važnost osiguravanja pristupa sigurnim i regularnim putevima za migriranje. U suprotnom, osobe koje bježe od progona ili pokušavaju osigurati egzistenciju ostaju prepuštene krijumčarskim mrežama i trpe ozbiljna kršenja ljudskih prava, a nerijetko i same budu prijetnjama i ucjenama prisiljene sudjelovati u takvim kaznenim djelima. Važno je prepoznati razliku između pomaganja temeljenog na ljudskosti i solidarnosti, kao i ono na koje su osobe prisiljene, od krijumčarenja kojim se radi vlastite financijske koristi profitira na tuđoj nesreći”, upozorila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

NOVI PAKT O MIGRACIJAMA Formiraju se smještajni kampovi: Evo koliko će migranata morati primiti Hrvatska

Zbog sve restriktivnije migrantske politike, djeca postaju žrtve krijumčara

Na naš upit o djeci i maloljetnicima koji dolaze iz trećih zemalja u pratnji odraslih koji se nađu pod prekršajnom ili kaznenom odgovornošću, Kekuš potvrđuje da se radi o posebno osjetljivoj i često najugroženijoj skupini, jer upravo oni postaju žrtve trgovine ljudima i zlostavljanja, a sve restriktivnije migrantske politike dodatno produbljuju rizike za djecu bez pratnje.

Skrb o djeci bez pratnje u Hrvatskoj prvenstveno je odgovornost Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no važnu podršku pruža im civilni sektor.

“Proces započinje identifikacijom i registracijom djeteta bez pratnje (postupak identifikacije vodi policijski službenik u PU/PP uz sudjelovanje prevoditelja kojeg osigurava MUP, stručnog radnika Centra za socijalnu skrb i/ili posebnog skrbnika, a po potrebi se provodi i medicinsko ispitivanje starosne dobi), nakon čega slijedi smještaj u ustanove socijalne skrbi ili prihvatilišta za tražitelje azila. Imenuje se poseban skrbnik koji zastupa najbolje interese djeteta te se djetetu osigurava pristup zdravstvenoj zaštiti, psihološkoj podršci, učenju hrvatskog jezika i pravnoj pomoći. Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje definira konkretne postupke njihove zaštite, uključujući procjenu rizika, spajanje s obitelji i pristup obrazovanju. Međutim, izazovi poput nedostatka educiranih stručnjaka, nedovoljnih smještajnih kapaciteta i nepostojanja jedinstvene baze podataka otežavaju učinkovitost sustava skrbi, ostavljajući mnoge maloljetnike u pravnoj i socijalnoj nesigurnosti”, objasnila je Kekuš.

Krijumčarenje ljudi bilježi veliki porast u cijelom svijetu

I u stručnim zbornicima Ministarstva unutarnjih poslova ističe se kako je krijumčarenje ljudi postalo pojavni oblik organiziranog kriminaliteta s najvećim porastom kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini. Kako bi to suzbila, RH je povećala zapriječenu kaznu na kaznu zatvora u trajanju do maksimalno 12 godina.

U izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, između ostalog se navodi da poseban problem kad je u pitanju tema migranata manjak prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite. Kad je riječ o postupanju tijela kaznenog progona prema migrantima, iz ureda Tene Šimonović Einwalter Ministarstvu unutranjih poslova upućena je preporuka da se prostorije za zadržavanje u graničnim policijskim postajama usklade s međunarodnim standardima te osiguraju prevoditelji.