Nacional otkriva zašto je povjesničarka koja rehabilitira i ustaše i četnike, a na sudu joj je potvrđena optužnica koju je DORH podigoa zbog uhođenja fakultetskih kolega, nedavno pristupila u članstvo Domovinskog pokreta

Nacional je proteklog tjedna istražio pozadinu primitka negacionističke povjesničarke Vlatke Vukelić u članstvo Domovinskog pokreta (DP), koalicijskog partnera HDZ-a u parlamentarnoj većini, i od izvora bliskih toj stranci doznao kako u dijelu te stranke smatraju kako će taj potez predsjednika DP-a Ivana Penave, koji je novu članicu predstavio javnosti na posebnoj konferenciji za novinare u četvrtak, 25. rujna, vrlo vjerojatno samo dodatno narušiti ugled i umanjiti politički utjecaj manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, ionako ozbiljno okrnjen skandalom s kupovanjem glasova za Domagoja Bilića, gradonačelničkog kandidata DP-u Vukovaru na proteklim lokalnim izborima, o kojemu je Nacional prvi ekskluzivno izvijestio razotkrivši potencijalnu osobnu vezu Ivana Penave s tom protuzakonitom operacijom. Prema uvjerenju spomenutih izvora, po svemu sudeći, Vlatka Vukelić, profesorica Fakulteta hrvatskih studija (FHS) koja svojim radom rehabilitira i ustaše i četnike i koja je svojedobno izbačena iz članstva u međuvremenu propale Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević (HSP AS), ponovno se angažira u politici manje zbog toga da, kako je rekla na konferenciji za novinare s Penavom, “istražuje sudbinu žrtava zločina nakon Drugog svjetskog rata”, nego prije svega zato što se pod okriljem članstva u vladajućoj stranci nada zaštiti od sudskog progona za prisluškivanje i uhođenje fakultetskih kolega.

Naime, Vlatku Vukelić čeka sudski proces nakon što je protiv nje i još četvero njezinih kolega s Hrvatskih studija, u srpnju ove godine pred Općinskim sudom u Sisku, potvrđena optužnica zbog prisluškivanja i uhođenja kolega, skandala o kojemu je Nacional podrobno izvijestio još u ožujku prošle godine. No povrh toga, primitak Vlatke Vukelić u DP za stranku bi mogao postati dodatni teret ako javno progovori Ante Čović, bivši prorektor Sveučilišta u Zagrebu te bivši kolega i blizak suradnik Vlatke Vukelić, koji je istog dana kada su Penava i Vlatka Vukelić objavili ulazak profesorice u DP, podnio demonstrativnu ostavku na članstvo u stranci, s kojom je svojedobno uspio ozbiljno zaprijetiti aktualnom ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu. Ovako je Čović u četvrtak, 25. rujna, formulirao svoju pisanu ostavku: “Poštovani gospodine predsjedniče Domovinskog pokreta, molio bih da s danom, satom i sekundom u kojoj ste pred kamerama pompozno uručili stranačku iskaznicu profesorici Vlatki Vukelić izbrišete moje ime iz evidencije članova Domovinskog pokreta. Razloge Vama ne moram objašnjavati budući da ste jučer u Dnevniku TV Nove izjavili da ‘malo više znate o tom slučaju’ (slučaj podignute optužnice protiv Vlatke Vukelić), a što se tiče objašnjavanja široj javnosti – za to ima vremena. S poštovanjem, Ante Čović”.

“Slučaj” o kojemu Penava navodno “malo više zna” potvrđena je optužnica pred Općinskim sudom u Sisku protiv Vlatke Vukelić i još četvero djelatnika Hrvatskih studija, od kojih su dvojica – Vladimir Šumanović i Mijo Beljo – profesori povijesti, zbog niza kaznenih djela sustavnog i višemjesečnog uhođenja službene i privatne e-mail prepiske savjetnika dekana FHS-a za organizacijska, kadrovska i programska pitanja Petra Marije Radelja te još nekoliko profesora i zaposlenika tog fakulteta, među kojima je i profesor FHS-a Ante Čović. Nacional je od Čovića tražio komentar ostavke i primitka Vlatke Vukelić u DP, s kojom je svojedobno blisko surađivao, ali on je ponudu otklonio istodobno najavljujući opsežniju analizu djelovanja njegove bivše stranke koju, kazao je, kani objaviti predstojećih dana i tjedana.

Predsjednik DP-a predstavio je novu članicu Vlatku Vukelić javnosti na posebnoj konferenciji za novinare 25. rujna. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

S druge strane, taktički je shvatljivo zašto je predsjednik DP-a odlučio primiti u članstvo Vlatku Vukelić, nekadašnju suradnicu a današnju ljutu protivnicu Ante Čovića, bez sumnje znajući da će time ogorčiti Čovića i nagnati ga da istupi iz stranke. Dva se moguća politička razloga za to kriju iza kulisa službenih objašnjenja prema kojima će Vlatka Vukelić voditi stranački odbor za istraživanje sudbina žrtava partizanskih zločina: prvi je činjenica da se Čović zasigurno zamjerio HDZ-u nakon što se javno profilirao kao žestok kritičar rada Plenkovićeva ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa, čak do mjere da je još u osjetljivo vrijeme uoči i za vrijeme prošlogodišnjih pregovora HDZ-a i DP-a o formiranju koalicije isposlovao da Uskok uzme u razmatranje njegovu kaznenu prijavu protiv Fuchsa, u kojoj je tvrdio da je Plenkovićev ministar tijekom mandata znanstveno napredovao bez propisanih uvjeta. Zanimljivo je pritom da je u Čovićevu suprotstavljanju Fuchsu svojedobno svesrdno sudjelovala i Vlatka Vukelić, jer su njih dvoje zajedno, u sklopu Hrvatskoga sveučilišnog sindikata, 2022. sudjelovali u izradi dokumenta kojim su oštro napali Fuchsa i njegov prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Međutim, Vlatka Vukelić, tadašnja predsjednica Hrvatskoga sveučilišnog sindikata, na kraju nije potpisala taj dokument, što je Čović doživio kao svojevrsnu izdaju zajedničke inicijative i protumačio kao uzmak Vlatke Vukelić pred moćnim Plenkovićevim ministrom, pa je njihov zajednički kritički dokument tada u javnosti zagovarao tek Domovinski pokret, tadašnja stranka Ante Čovića. No sada, kada je Domovinski pokret već duže od godine priležan manji partner u vlasti Andreja Plenkovića, logično je da u nekada napadačku, a danas poslušničku stranku uđe ona koja je u posljednji čas odustala od napada na utjecajnog Plenkovićeva ministra te da iz stranke istupi onaj koji je u toj kritici ustrajao, usprkos suradnji koju je DP, na iznenađenje i ogorčenje dobrog dijela članstva, uspostavio s HDZ-om.

Vlatku Vukelić čeka sudski proces nakon što je protiv nje i četvero kolega s Hrvatskih studija u srpnju ove godine pred Općinskim sudom u Sisku potvrđena optužnica za prisluškivanje i uhođenje. 

Drugi politički razlog za primitak Vlatke Vukelić u DP vjerojatno je njezin dramatični historiografski negacionizam u kojemu se profilirala kao rehabilitatorica ustaštva i četništva i koji ideološki savršeno odgovara Penavi i njegovima, na koji Čović, bivši ministar u Tuđmanovoj vladi demokratskog jedinstva i prijeratni marksist s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, usprkos svom članstvu u DP-u i političkom skretanju udesno tijekom proteklih triju desetljeća, ipak ne može pristati. Jer Vlatka Vukelić je, primjerice, kao voditeljica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija, u lipnju prošle godine, organizirala međunarodni znanstveni skup “Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3”, na kojemu su sudjelovali zamjenik direktora Instituta za savremenu istoriju iz Beograda Bojan Dimitrijević, četnički revizionist i autor biografije Ratka Mladića. Dimitrijević je u veljači 2023. gostovao u Hrvatskoj i s još jednim povijesnim revizionistom Nemanjom Devićem održao predavanje o nekakvoj “bosanskoj golgoti četnika 1945.”, što je u Hrvatskoj izazvalo veliko nezadovoljstvo. No taj prošlogodišnji skup bio je već treći koji je organizirao Znanstveni zavod FHS-a, tada pod vodstvom Vlatke Vukelić, a na kojemu je sudjelovao Dimitrijević, koji je primljen čak i u njegov organizacijski odbor, i sve to usprkos činjenici – ili baš zbog nje – da je Dimitrijević svesrdno sudjelovao u procesu sudske rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića i kolaboracionističkog predsjednika srpske vlade Milana Nedića te napisao knjigu “Komandant”, biografiju ratnog zločinca Ratka Mladića. Domovinski pokret, pak, stranka s izrazito neodgovornim odnosom prema povijesnim činjenicama, sklona rehabilitaciji ustaštva, svakako može imati interes da povjesničarku poput Vlatke Vukelić primi u svoje redove, u želji da se javno profilira kao vjerodostojna zagovornica, ako ne i predvodnica ideološke Hrvatske kakva se razotkrila na koncertu Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu u Zagrebu.

Dio članova DP-a smatra da će ovaj potez Ivana Penave dodatno narušiti ugled i umanjiti utjecaj manjeg partnera u koaliciji, ionako ozbiljno okrnjen skandalom s kupovanjem glasova u Vukovaru. 

Sve se to potvrdilo i na konferenciji za novinare predsjednika DP-a Ivana Penave i Vlatke Vukelić na kojoj joj je u četvrtak, 25. rujna, demonstrativno uručio stranačku iskaznicu DP-a. Ondje je Penava spomenuo kako stranka posjeduje “vrlo ozbiljne indicije” da “u šumi Biljeg u blizini Vojnića” postoji “masovna grobnica iz poraća”, u kojoj je navodno od 1200 do dvije tisuće žrtava “ukopano i zazidano u tunelu uskotračne pruge koja se koristila za izvlačenje drva”. Najavljujući kako će mediji “idući tjedan” dobiti poziv za odlazak na to mjesto, Penava je govorio o “monstruoznom režimu” kojemu je bilo “sasvim normalno zazidati i likvidirati desetine, stotine tisuća ljudi i nakon toga kriti, sakrivati i ubijati sve one koji su pokušali komemorirati istinu o tim ljudima”. Pritom Penava nije iznio nikakve dokaze za postojanje te navodne masovne grobnice, štoviše dodao je kako te njegove navode ipak još treba konačno potvrditi. Pritom se pohvalio kako je DP “ulaskom u vladajuću koaliciju učinio i postigao ono što je većina hrvatskih građana htjela: lagani pomak Hrvatske udesno ka suverenističkim politikama, ka domovinskom osjećaju i ozračju”. “Predano radimo na tome unatoč svim pritiscima. Ljudi nam prilaze s dokazima poput ovih o mjestima zločina i surađujemo s ljudima koji imaju izvrsna znanstvena dostignuća, koji su na svojoj koži iskušali što znači pokušaj mijenjanja narativa koji prikriva komunističke zločine i komunističku svirepost”, kazao je, aludirajući očito na pravosudni progon Vlatke Vukelić. Za nju je najavio da će “biti na čelu odbora za istraživanje jugoslavenskih komunističkih zločina”. Vlatka Vukelić će, kazao je Penava, biti “nova i istaknuta članica DP-a s kojom ćemo sigurno dobiti dodatno na snazi u smislu znanstvenog istraživanja o ovoj osjetljivoj tematici do koje nam je jako stalo kako bismo ušutkali bukače i galamdžije koji ovu temu pokušavaju iz nekih osobnih ili ideoloških razloga zaprljati, onečistiti i blokirati procese otkrivanja istine i prezentacije istine. Gospođu Vukelić osjećamo kao jako pojačanje koje će nam pomoći da ovu temu znanstveno potkrijepimo”, zaključio je Penava. Vlatka Vukelić, suautorica knjige “Četničke postrojbe u službi NDH”, objasnila je kako je DP odlučio formirati stranački odbor koji će služiti “kao ‘backup’ svemu što će Penava formatirati u radu vladinog Povjerenstva za istraživanje žrtava komunizma, kojim predsjeda”. Naglasila je kako joj je “Penava prišao i zatražio stručnu pomoć”, a ona je, “poučena iskustvom i poznavanjem predmeta drage volje prihvatila ponudu”, jer su joj “teme zločina u neposrednom poraću bliske, njima se znanstveno bavim, znam metodologiju i poznajem kolege iz struke te imam što ponuditi, pogotovo kroz rad odbora”.

Ante Čović, bivši prorektor Sveučilišta u Zagrebu, demonstrativno je podnio ostavku na članstvo u DP-u nakon ulaska Vlatke Vukelić. Photo: Saša Zinaja/NFoto/NFOTO

No da istraživanje poraća nije bilo jedino čime se Vlatka Vukelić posljednjih godina bavila potvrđuje optužnica koju je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku u lipnju prošle godine podnijelo protiv nje i još dvojice profesora povijesti te dvojice administrativnih zaposlenika Hrvatskih studija. U srpnju ove godine tu je optužnicu potvrdio i Općinski sud u Sisku. U njoj stoji kako su prvoosumnjičeni Dario Knežić, informatičar FHS-a, drugoosumnjičena Vlatka Vukelić, trećeosumnjičeni Mijo Beljo, četvrtoosumnjičeni Vladimir Šumanović i petoosumnjičeni, administrativni djelatnik Goran Dejanović, optuženi zbog kaznenog djela neovlaštenog pristupa računalnim sustavima i povrede privatnosti. Nacional je u ožujku prošle godine, kada optužnica još nije bila podignuta, objavio detalje tog spisa, izvijestivši kako se Dario Knežić, informatičar Hrvatskih studija, na adresu elektroničke pošte savjetnika dekana FHS-a za organizacijska, kadrovska i programska pitanja Petra Marije Radelja redovito neovlašteno spajao od 19. listopada 2022. do 31. siječnja 2023., tijekom tri mjeseca i 12 dana, odnosno ukupno tijekom 105 dana. Knežić je neovlašteno i svakodnevno ulazio u privatne Radeljeve e-mailove, a nekih dana to je činio i više puta dnevno. Pritom je tijekom 88 dana, od 3. studenoga 2022. do 29. siječnja 2023., najmanje 137 puta po određenim njemu zanimljivim pojmovima pretraživao sadržaj pretinca Radeljeve elektroničke pošte, koju Radelj ima otvorenu od 21. ožujka 2006. i u kojoj ima osobnu korespondenciju tijekom cijeloga tog razdoblja. Samo u razdoblju od zadnja 23 dana špijuniranja, nadgledanja i uhođenja Radeljeve pošte, od 9. do 31. siječnja 2023., Knežić je na svojem računalu napravio ispis 36 e-mailova iz Radeljeva pretinca i obavio 664 pregleda pretinca njegove elektroničke pošte. Osim toga, neovlašteno je otvarao e-poštu i drugih zaposlenika te pristupao sustavu nadzornih kamera Fakulteta kako bi se pratilo kretanje zaposlenika. Činio je to djelujući u organiziranoj grupi koju je, sudeći prema prepisci koja je dio državnoodvjetničkog i sudskog spisa, okupila Vlatka Vukelić kako bi uhođenjem Radelja ovladala odnosima na FHS-u te uspjela u nakani da postane dekanica FHS-a. No sada, kada je cijela ta operacija neslavno propala, a Vlatka Vukelić i njezini suradnici nakon javnog skandala izgubili utjecaj na Hrvatskim studijima pa im još prijeti i sudski progon, Vlatka Vukelić i Domovinski pokret odlučili su uzajamno razmijeniti usluge: vjerojatno priželjkivanu političku zaštitu od sudskog progona u zamjenu za blaćenje partizanskog pokreta.

Vlatka Vukelić o Radelju: on je ‘bolesnik’, ‘mučko đubre’, ‘krele’, ‘lud’…

Šokantno je kako su sudionici protupravnog prisluškivanja i uhođenja svojih kolega, za što ih tereti optužnica, međusobno komunicirali. Nacional je u više navrata izvijestio o detaljima te komunikacije, a podsjetit ćemo samo na jedan njihov dio. J. Z. 6. studenog 2022. u 13,46 šalje ovu poruku S. B., Goranu Dejanoviću, Dariju Knežiću i T. R.: “Malo kad si razmislim, morali bi Perici (Petru Mariji Radelju, op.a.) neko piće odfurati, može i oslepača”, na što Knežić minutu kasnije odgovara: “Ubacit ću ja mišomor u oslepaču, pa mu moš odnest.” Pet dana kasnije, 11. studenoga, Z. o Radelju istoj skupini piše: “Drito u kontejner pa nek si misli hoće li doći i idući dan”, a Knežić nekoliko sati kasnije uzvraća: “Crko dabogda, šupčina.” Dario Knežić se o Radelju ovako izjasnio u WhatsApp prepisci s Mijom Beljom od 19. srpnja 2022. do 20. siječnja 2023.: “Prokleti manipulator i muljator”, “Miš obični”, “Zašamarati tu stoku, mjkjbosvoju”, “Vjerni ćuko”, “Jebo sebe, da oće u bajbukani završit”, “Sunce mu bolesno, kad će ga više vrat odnest”, “Krv mu jebem”, “Jebo sebe u dupe štakorsko”, “Sunce mu jebem”, “Luđačka košulja i u Vrapče. Druge situacije nema”, “Nek krepa u mukama”, “Krv mu jebem đubarsku. Jezik bi mu iščupao rukama.” Neke od tih poruka Knežić je poslao i Vlatki Vukelić, ali ovu je poslao samo njoj, 15. studenoga 2022. u 16,01: “Dobio je Perica fino po lampi. Sada samo treba dobro nagaziti na tu hobotnicu. Glava joj je već odstranjena. Možda štakorčić sam pobjegne iz jazbine na kraju.” Evo izraza koje je o Radelju upotrijebio sveučilišni profesor povijesti Mijo Beljo, u porukama Knežiću od 24. listopada do 21. prosinca 2022.: “manijak”, “kakav idiot”, “bolesnik”, “bagra”, “šupak”. Vladimir Šumanović, još jedan sveučilišni profesor FHS-a, o svom kolegi Radelju Knežiću je od 27. prosinca 2017. do 13. prosinca 2022. napisao da je “budala”, “luđak”, “debil” i “bolesnik”. Jedna od poruka koje je policija izuzela iz mobitela Darija Knežića, a Petar Marija Radelj iskoristio kako bi u kaznenoj prijavi protiv članova skupine uhoditelja argumentirao da su ti ljudi nad njim provodili sustavni mobbing i zlostavljanje na radu, jest poruka koju je Vlatka Vukelić 5. siječnja 2023. u 22,38 poslala Dariju Knežiću, i koja zvuči naročito uznemirujuće: “Na sve što ti Radelj piše ili ništa ili: Poštovani kolega, Iskreno mi je žao što Vam se to dogodilo, ali znate i sami da se propisi moraju poštovati. Ovo s čime mi se obraćate… Petre od srca Vam ovo kažem: odmorite se. Nisam medicinski stručnjak, ali pokazujete znakove neke manije. Nije Vam to radi Vas dobro. Mene ne smeta što imate tu neku negativnu fiksaciju na mene. Ispucajte se ako morate. Ali radi Vas… molim Vas da se urazumite.” Šest minuta kasnije, Vlatka Vukelić Knežiću je poslala još jednu poruku: “Da da. Ma ja bi njega sada već lagano kao psihotičnog manijaka prikazala (…)”.