Povjesničar Ivo Goldstein govori o svojoj novoj knjizi ‘Povijesni revizionizam i neoustaštvo: Hrvatska 1989. – 2022.’ u kojoj analizira navedene procese i njihov utjecaj na hrvatsku politiku, Crkvu, medije, civilno društvo i popularnu kulturu

Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.” naslov je nove knjige vjerojatno najplodnijega hrvatskog povjesničara Ive Goldsteina, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koju je nedavno objavio zagrebački izdavač Fraktura.

Opsežna studija na gotovo 700 stranica – u kojoj je samo popis korištene literature duži od četrdeset stranica – temeljita je kronološka i tematska analiza revizionističkih i neoustaških procesa i njihovih uzroka u svim ključnim segmentima hrvatskoga javnog života, od politike, preko Crkve i medija do kulture, civilnoga društva i popularne kulture. Tim je povodom Goldstein, koji je u posljednjih tridesetak godina objavio više ključnih, referentnih znanstvenih djela o povijesti Drugoga svjetskog rata i poraća u Hrvatskoj i Jugoslaviji, govorio za Nacional.

NACIONAL: Zašto ste napisali knjigu o revizionizmu?

Kad čovjek krene u pisanje jedne takve knjige, mnogo je faktora koji na to utječu i isprepliću se. U smislu nekog izazova i društvenog angažmana, najvažniji mi je poticaj bila činjenica da je povijesni revizionizam postao sveprisutan. On, dakle, ne samo da je ušao u mainstream, nego, korak po korak, postao je dio nacionalnog identiteta. Mogli bismo to nazvati puzajućim preuzimanjem ključnih identitetskih repera. Htio sam napisati knjigu koja to generalno odbacuje, koja upozorava na katastrofalne konzekvence takve situacije…..