Fizičar i akademik Ivo Šlaus je, među ostalim, objasnio zašto smatra da vrijeme u kojem živimo i nije tako loše, iako nam Sat sudnjeg dana kaže da smo 89 sekundi od katastrofe.

Što je za njega najveća opasnost za budućnost čovječanstva? Trebamo li strahovati od nuklearnog oružja? Možemo li ostvariti ciljeve održivog razvoja i sačuvati ljudski kapital? Misli li da nas umjetna inteligencija ugrožava? Što je to Rimski klub? – neka su od pitanja na koja je odgovorio gost emisije Razgovor s razlogom.

Iako nam okolnosti u kojima živimo izazivaju nemir, akademik Šlaus smatra da vrijeme u kojem živimo i nije tako loše, da je to najbolje vrijeme koje smo do sada imali. Dulje živimo nego prije. Vrlo je vjerojatno da će današnji pedesetogodišnjaci doživjeti stotu. Kvaliteta života je daleko bolja.

“Treće, mi smo apsolutno razumjeli mnoge stvari u fizici, kemiji i biologiji. Kao rezultat tih fundamentalnih spoznaja razvila se vrlo napredna tehnologija. Ta tehnologija ide od napretka u medicini, koji je strahovit, do napretka u tehničkim stvarima”, nabraja Šlaus.

O ratu i miru

Kad je o miru i ratu riječ, akademik Šlaus navodi primjer Sata sudnjeg dana koji pokazuje da smo 89 sekundi od katastrofe. Sama ta činjenica nagnala je da pokrene Apel za mir i hitni prekid svih ratova u svijetu.

“Za razliku od manifesta Einsteina i Russella koji je, naravno, mogao ograničiti se i ograničio se na nuklearna pitanja, ovaj ovdje je očito morao biti mnogo širi jer zadire u prirodni i ljudski kapital. I ono što je važno, dok atomsku bombu možemo zaustaviti i učiniti da je nema… uništenje prirodnog i ljudskog potencijala ide nezaustavljivo“, smatra Šlaus.

O ratovima je istaknu sljedeće – da koriste dvjema grupacijama. Jedni su oni koji proizvode i prodaju oružje. Njima koriste dugotrajni ratovi jer stalno potrebno novo oružje.

“SAD i nekoliko vodećih zemalja NATO-a je prisiljeno, recimo, da vrlo intenzivno rade na novom naoružanju. Nekad je to postojeće, samo malo bolje, a nekada su posve nova… U drugoj skupini su ljudi koji su nemoralni do kraja i koji, ako se ništa ne mijenja, onda je vrlo vjerojatno da će oni biti osuđeni bilo radi kriminala, bilo radi ubojstva…. Te dvije grupacije su jako opasne, a ni jedna ni druga nije nešto što nama treba”, kaže Šlaus.

Politika – najveća opasnost

Najvećom opasnošću za budućnost čovječanstva smatra politiku. Politika je, kaže, odgovorna za sve. I nije riječ samo o politici SAD-a i Rusije nego i Europske unije. Komentirao je i novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i njegovu politiku.

BLIZU PROVALIJE Sat sudnjeg dana pomaknut, svijet je sve bliže kraju: ‘Ovo je upozorenje svim vođama’

“Ono što on radi je, zapravo, ono što je on govorio cijelo vrijeme da će to raditi… Trump je biznismen, trgovac. I on gleda na sve skupa sa stajališta trgovanja. S njegovog stajališta, rat je napast i nikakve koristi od rata. A trgovina, to je, naravno, lijepi izvor i to je ono što on radi… On se okružio ljudima koji su njemu slični i idu uz njega”, ističe Šlaus.

Iako Trump rat u Ukrajini sigurno neće riješiti atomskim oružjem, od njega ipak trebamo strahovati. Vrlo je, naime, realno da oni koji imaju osobne interese u nekom ratu to učine.

“Oni su u poziciji čovjeka koji je stisnut uza zid i jedina alternativa je uništiti sve, pa i sebe. Ili ići na mir, a mir je za njih jako opasan… Profit je tu glavni grijeh koji postoji“, napominje Šlaus.

“S druge strane, kad sam govorio o nemoralnim političarima, sad neću spominjati nijedno ime, ali kad govorite o nekim političarima, onda je prilično jasno da je zatvor i završetak à la Ceaușescu za njih realnost“, dodaje Šlaus.

Citirajući papu Franju, akademik Šlaus ističe kako današnja ekonomija nimalo ne cijeni čovjeka i iskorištava ga kao robu.

“A čovjek nije roba. Dapače, sve ekonomske analize pokazuju da je čovjek najveći kapital. Prema tome ako mi sada reduciramo taj broj od osam milijardi na 3-4 bogatuna, to je jasno da smo mi najvrednije što smo imali uništili i da će prije ili kasnije to puknuti. Nadajmo se da neće puknuti kroz revoluciju, jer iskustva koja smo imali s revolucijom nisu dobra“, kaže.

Antiratni manifest poznatog akademika: “Naša je dužnost zaustaviti ratove. Ako to ne napravimo, svrstat ćemo se…”

Vjera u čovjeka i čovječanstvo

“Godine 2015. Opća skupština UN-a izdala je deklaraciju koja se zove ‘Transformirajmo naš svijet’. U dokumentu je navedeno 17 ciljeva koji se svi tiču prirodnog ili ljudskog kapitala. No izvršenje tih ciljeva je stalo, jer se svijet ipak odlučio za rat”, ističe akademik Šlaus.

“Ja još uvijek vjerujem u visoke kvalitete čovjeka i čovječanstva, jer na koncu te osobine su nas dovele od lovaca i sakupljača do ovoga što imamo danas“, nastavlja Šlaus.

Dvije su grupe stvari koje su dovele do današnje dobrobiti čovječanstva. Jedna je znatiželja i istraživanje, kaže akademik Šlaus, a druga je staro pravilo, koje je u svim religijama i kulturama – ljubi bližnjeg svog kao samog sebe.

Osim znatiželje i istraživanja, važna je i empatija: “Ako toga nema, stvar će propasti. Unatoč svemu, čovjek toga ima. Ima u velikim količinama i nastavlja imati. I ovo čega smo danas svjedoci nije ništa drugo nego dokaz da to nismo izgubili i da to nećemo ni izgubiti”, smatra akademik Šlaus.

Rimski klub

Akademik Šlaus član je Rimskog kluba, elitnog društva probranih svjetskih intelektualaca. Sastoji se od sto članova, 30-tak počasnih, a funkcionira kroz različite inicijative, osobito na temu Granica rasta.

“Moram priznati da od trenutka od kada sam ja ušao… Nisam zadovoljan s onim što radimo. Premalo toga novoga dolazi, a mi trebamo neka nova rješenja”, zaključio je akademik Ivo Šlaus za HRT.

Akademik Šlaus, uz poznavanje fizike, geopolitike, međunarodnih odnosa i održivog razvoja, piše još i knjige te sudjeluje na mnogim međunarodnim konferencijama.

IVO ŠLAUS 2017.: ‘Sve je oko privatizacije Ine bilo na razini kriminala’