Dok Vlada i Ministarstvo turizma slave rast prihoda od turizma, službeni podaci Hrvatske narodne banke otkrivaju drukčiju sliku – iza optimističnih brojki krije se realnost u kojoj turisti troše više novca, ali zapravo kupuju manje.

Nakon što je Hrvatska narodna banka objavila da je prihod od turizma u prvoj polovici godine dosegnuo 4,375 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Ministarstvo turizma izrazilo je zadovoljstvo tim financijskim pokazateljima.

U priopćenju su prenijeli izjavu ministra Tončija Glavine, koji je istaknuo da se “Hrvatska strateški odmiče od sezonalnosti i razvija turizam tijekom cijele godine. Rast ostvarujemo u pred- i posezoni, što ide u prilog svim aktivnostima koje Vlada poduzima. Uz ove rezultate, zadovoljni smo i posezonom u kojoj ostvarujemo pet posto veći promet nego lani.“ Glavina je dodao da “prioritet za ostatak ove i nadolazeće turističke godine ostaje cjenovna konkurentnost“.

Više prihoda, ali manje kupnje

Nominalni rast prihoda od gotovo šest posto uoči glavnog dijela sezone podržava ministrovu ocjenu o uspješnosti turističke politike. To posebno dolazi do izražaja uz podatak eVisitora da je Hrvatska u prvih šest mjeseci imala tri posto više dolazaka i noćenja stranih turista nego u istom razdoblju 2024. godine.

Međutim, piše Telegram, Glavinina napomena o važnosti cjenovne konkurentnosti otvara pitanje koliki je bio stvarni, odnosno realni rast turističkih prihoda. Prema podacima Eurostata, Hrvatska se i ove godine nalazi među zemljama Europske unije s najvećim rastom cijena turističkih i s njima povezanih usluga. Cijene smještaja, restorana, kafića, ali i hrane, rasle su znatno brže nego u konkurentskim mediteranskim destinacijama.

MUKE PO TURIZMU Švaljek: Cijene su nam odletjele su u nebo, konkurenti su nas pretekli

Realni rast pod upitnikom

Na pitanje koliki je realni rast turističkih prihoda u prvoj polovici godine, HNB je odgovorio da ne postoji poseban deflator za turizam – pokazatelj koji bi razdvojio rast cijena od stvarnog povećanja potrošnje. Umjesto toga, središnja banka je dostavila izračune temeljene na dvije različite metode korekcije.

U prvom slučaju korištene su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga, koje su u prvom polugodištu porasle deset posto u odnosu na prošlu godinu. Prema tom izračunu, u turizmu je zabilježen realan pad prihoda od 3,8 posto. Drugim riječima, iako su strani turisti nominalno potrošili 5,9 posto više eura, njihov stvarni obujam kupnje bio je manji.

TURISTIČKA SFERA Analitičar: Dvije su glavne značajke koje nas razlikuju od europskog turizma…

U prvoj polovici godine Hrvatsku je posjetilo više stranih turista, ali su oni realno konzumirali 3,8 posto manje roba i usluga. Sve veći udio njihovog budžeta odlazi na smještaj, dok raspoloživa potrošnja za druge sadržaje opada.

Na taj je trend nedavno upozorio i dr. Neven Ivandić s Instituta za turizam, koji je za Telegram rekao da “inozemni turisti imaju sve ograničeniji budžet za putovanja, pa se mijenja sastav košarice turističkih proizvoda. A kako je smještaj sve skuplji, sužava se spektar usluga na koje troše novac.“

Potrošnju spašavaju domaći turisti

Kada se prihod od inozemnih gostiju računa prema deflatoru izvoza ukupnih usluga, koji uključuje sve usluge što ih Hrvatska izvozi, rezultati su nešto povoljniji. U tom slučaju, realni rast prihoda od turizma iznosi oko jedan posto u odnosu na prošlu godinu. No i u toj varijanti rast realne potrošnje stranih turista ostaje sporiji od njihova brojnog povećanja.

Bez obzira na metodu izračuna, i rezultati koji upućuju na realni pad i oni koji sugeriraju blagi rast pokazuju isto – Hrvatska za održavanje razine prihoda od turizma treba sve više stranih gostiju.

GLAVINA O SEZONI ‘Tržište poslalo poruku onima koji nisu pružali omjer cijene i kvalitete’

Procjene također ukazuju da bi se, kada bi se u obzir uzeli i turistički prihodi domaćih gostiju, moglo pokazati da su upravo Hrvati svojim potrošnjama i ove godine, kao i prethodne, podigli realnu vrijednost ukupne turističke potrošnje.