U sjeni velikih studentskih prosvjeda srpski predsjednik je masovno podijelio državljanstva osobama povezanim s ruskim FSB-om i vojnom industrijom, ljudima kojima je okupacija ukrajinskog teritorija omogućila ostvarenje značajne zarade

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić mjesecima se suočava s masovnim uličnim prosvjedima čija su vodeća snaga studenti iz cijele zemlje, ali i s vanjskopolitičkim izazovima jer u svijetu podijeljenom zbog ratova u Ukrajini i Pojasu Gaze, krize vezane za Tajvan, odbojnog odnosa američkog predsjednika Donalda Trumpa ne samo prema Kini, već i Europi, pokušava zadržati simpatije Moskve, Pekinga, Bruxellesa i Washingtona. Jedan od Vučićevih prioriteta je prijateljski odnos s Moskvom, prema kojoj Srbija, kao jedina europska zemlja osim Bjelorusije, nije uvela ekonomske sankcije po izbijanju ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Beograd snabdijeva Ukrajinu oružjem i municijom kako bi održao naklonost Zapada, ali odbija uvođenje sankcija Rusiji pravdajući to tradicionalnim vezama bratskih naroda.

O bratskim vezama svjedoči i podatak da je od početka invazije na Ukrajinu, više od 200 ruskih državljana bliskih vlastima u Moskvi dobilo srpski pasoš. Radi se o osobama povezanim s ruskom Federalnom službom sigurnosti (FSB) i vojnom industrijom, oligarsima izloženim zapadnim sankcijama, ljudima kojima je okupacija ukrajinskog teritorija omogućila ostvarenje značajne zarade. Svi oni dobili su srpske pasoše izvan uobičajene procedure, odlukom vlade u Beogradu, mada nisu ispunjavali standardne uvjete kao što su da žive u Srbiji i da se odreknu drugih državljanstava. Obrazloženje je bilo ocjena da je poklanjanje državljanstva „u nacionalnom interesu“ Srbije mada se ne radi o značajnim ličnostima vezanim uz znanost ili umjetnost. Time su sve te osobe izbjegle ograničenja putovanja izazvana sankcijama Europske unije.

Jedan od Vučićevih prioriteta je prijateljski odnos s Moskvom, prema kojoj Srbija, kao jedina europska zemlja osim Bjelorusije, nije uvela ekonomske sankcije. FOTO: MIKHAIL KLIMENTYEV/NEWSCOM/PIXSELL

Beogradski KRIK i ruski portal Važne priče utvrdili su da je Vlada Srbije, zbog „nacionalnog interesa“, dodijelila srpsko državljanstvo Ivanu Sibirevu čija je firma R-stroj pod sankcijama EU-a, nakon što je angažirana u okupiranim ukrajinskim gradovima Mariupolju i Severodonjecku. Pasoš Srbije dobila je i Svetlana Perevalova, čiji je suprug Viktor vlasnik kompanije VAD koja je izgradnjom putova na Krimu samo u 2020. godini ostvarila profit veći od 900 milijuna eura.

Državljani Srbije postali su i šef službe sigurnosti Ruskih željeznica i bivši pripadnik FSB-a Viktor Šendrik, kao i Anastasija Kolesova, čiji otac Nikolaj rukovodi holdingom Helikopteri Rusije kojem pripada većina ruskih tvornica za proizvodnju helikoptera. Vlasnici srpskih pasoša postali su i Svetlana Kijko, njezinih dvoje djece i snaha. Svetlana Kijko je supruga bivšeg zamjenika direktora FSB-a generala Mihaila Kijka. Prije devet godina bila je četvrta na popisu najbogatijih supruga ruskih funkcionera. Iako nije imala razvijen biznis, prijavila je prihod od 5,8 milijuna eura, što je bilo 156 puta više u odnosu na muža, naveli su KRIK i Važne priče.

Utvrdili su da je Vlada Srbije državljanstva poklonila i jednom od najbogatijih ljudi ruske Belgorodske oblasti Vitaliju Lušnikovu, biznismenu Jevgeniju Gabovu, za kojim je Moskva raspisala tjeralicu zbog sumnje na zloupotrebu položaja i pronevjeru više od 32 milijuna eura, kao i Sergeju Lomakinu čija se imovina procjenjuje na 1,2 milijarde dolara. U veljači je srpsko državljanstvo dobio i jedan od kupaca lanca restorana McDonald’s u Rusiji Jurij Kušnerov.

I tako su više od 200 puta osobe koje su obiteljski, ekonomski ili politički bliske vrhu ruskog režima, dobivale u Beogradu srpske pasoše koji im omogućavaju da putuju EU-om.

Vučić često izjavljuje da je njegov osnovni prioritet da Srbija postane članica EU-a, iako Beograd godinama nije otvorio nijedno pregovaračko poglavlje, već inzistira na kršenju europskih standarda vezanih za vladavinu prava, slobodu medija, borbu protiv korupcije i vanjskopolitičke ciljeve kakvima Bruxelles daje značaj. Pri čemu Vučić i dalje računa na milijune eura iz pretpristupnih fondova EU-a namijenjenih zemljama Zapadnog Balkana. Karta na koju je Vučić računao kako bi prije 13 godina dobio podršku EU-a bila je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine, odnosno, potpuno isključenje utjecaja Srbije na događaje na Kosovu, posebno na sjeveru tog teritorija gdje Srbi čine većinu stanovništva. Godinama su Vučić i mediji pod kontrolom vlasti u Beogradu tvrdili da je on jedini branitelj kosovskih Srba.

Kada je Vučić 2012. godine postao najmoćniji političar u Srbiji, Beograd je na sjeveru Kosova kontrolirao policiju, sudove, izborni proces, poštu, banke, obrazovni sistem, telekomunikacije… Vučićeva Srpska napredna stranka stvorila je na Kosovu svoju filijalu – Srpsku listu. Članovi te partije i Beograd inzistirali su da nikada neće priznati neovisnost Kosova.

Unatoč tome, prije nekoliko dana, nakon što su izabrani za poslanike parlamenta u Prištini, članovi Srpske liste položili su zakletvu i obavezali se da će se „zalagati za zaštitu i poštovanje ustavnosti, zakonitosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, institucionalnog integriteta Kosova i osiguravanje garancija ljudskih prava i sloboda“.

Vučić se mjesecima suočava s masovnim uličnim prosvjedima čija su vodeća snaga student. FOTO: L.L./ATAImages/PIXSELL

Pritom su poslanici Srpske liste pokušali prikriti „izdaju“ pa zakletvu nisu potpisali u sali Skupštine Kosova, već u hodnicima zgrade.

Beograd inzistira na tome da većina članica Ujedinjenih naroda nije priznala neovisnost Kosova, zbog čega to područje, kako tvrde, mora biti u međunarodnim odnosima tretirano isključivo kao dio teritorija Srbije. U Prištini i Beogradu postoje različite tvrdnje o broju država koje su priznale kosovsku neovisnost. Kosovo tvrdi da ih je 119, Srbija se zaustavlja na broju 84.

Činjenica je da je, usprkos Vučićevim tvrdnjama o podršci kakvu ima u gotovo cijelom svijetu, u ožujku kosovsku neovisnost priznala jedna od najutjecajnijih afričkih država – Kenija. Iako se pet mjeseci ranije Vučićeva supruga Tamara u Nairobiju zahvalila kenijskoj „podršci državnim interesima Srbije, posebno kada je riječ o Kosovu“.

U travnju je kosovsku neovisnost priznao i Sudan. To se dogodilo neposredno nakon što je telefonski sugovornik šefa srpske diplomacije Marka Đurića bio ministar vanjskih poslova Sudana Ali Yusuf Ahmed Al Sharif. Đurić je tada ukazao da na polju ekonomije postoji veliki potencijal za unaprjeđenje odnosa, ali i da ima i drugih domena gdje se suradnja može ostvariti na dobrobit dviju zemalja.

Sudan je osam dana kasnije odlučio dobrobit ostvariti priznanjem neovisnosti Kosova.

U petak je u Maleziji otvorena kosovska ambasada. Svečanosti je prisustvovala predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Iako su donedavno u Beogradu odnosi s Kuala Lumpurom opisivani kao „srdačni i prijateljski, uz jačanje iz godine u godinu“.

Vučić mjesecima ponavlja da će 9. svibnja prisustvovati u Moskvi vojnoj paradi u povodu 80. godišnjice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas poručila je da bilo kakvo učešće u paradi 9. svibnja u Moskvi neće biti olako shvaćeno u Uniji s obzirom na to da Rusija vodi rat u Europi.

Vučić se proteklog tjedna trebao sastati s Donaldom Trumpom, ali do tog susreta nije došlo i Vučić se naglo vratio u Srbiju. FOTO: Chris Kleponis/Pool via CNP/PIXSELL

„Jasno smo rekli da ne želimo da ijedna od zemalja kandidata za članstvo u EU-u sudjeluje u događajima u Moskvi“, navela je Kaja Kallas. Iz Bruxellesa je upućena poruka da „određene odluke koštaju“ i da bi EU mogao stopirati pregovore s Beogradom ako Vučić otputuje na paradu u Moskvu.

Vučić je najavio da će u paradi sudjelovati i jedinica iz Srbije, a onda poručio da će na Crvenom trgu 9. svibnja biti sam, uz obrazloženje: „Teško da će vojska ići jer bi bila pod različitim udarima i sankcijama.“

I onda je Vučić krajem travnja otputovao na Floridu da bi, kako je izjavio, „tijekom tri – četiri dana“ imao dva sastanka s Trumpom, koji je po povratku u Bijelu kuću jasno dao do znanja da u mnogočemu ima drugačije stavove od EU-a, uz razumijevanje poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Sastat ću se dva puta, različitim povodom, u naredna četiri dana. Nemojte me držati za riječ, pobrkao sam datume i različite vremenske zone“, izjavio je Vučić prije početka najnovije diplomatske misije.

Nakon što je stigao na Floridu, Vučić je rekao da mu je važan svaki sastanak s Trumpom i da nije važno je li službeni ili privatni, već koje teme će pokrenuti i što će moći napraviti.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas poručila je da bilo kakvo sudjelovanje Srbije i Aleksandra Vučića u paradi 9. svibnja u Moskvi neće biti olako shvaćeno u EU-u

Na pitanje je li na Floridu stigao u privatni posjet novim avionom Vlade Srbije, plaćenim više od 50 milijuna eura, Vučić je odgovorio da je u Beogradu dvaput ugostio Trumpova sina Donalda Juniora.

„Družili smo se i mnogo toga sam naučio. Nisam plaćao ništa. Niti me je tko pitao niti tražio. Da je službeni posjet, bio bih u Bijeloj kući. Mislim da je ovdje mnogo bolji i važniji susret“, rekao je Vučić povodom tvrdnji da je platio milijun dolara za susret s Trumpom tijekom donatorskog skupa Republikanske stranke. Vučić je naglasio da se zbog sastanka s Trumpom konzultirao s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i predsjednikom mađarske vlade Viktorom Orbánom.

Unatoč takvim pripremama Vučić se iznenada vratio s Floride, gdje mu je, kako je saopćeno, naglo pozlilo jer je osjetio bol u grudima koji je trajao nekoliko sekundi. Nakon što je stigao u Beograd, Vučić je proveo par sati na Vojnomedicinskoj akademiji, odakle je poručeno da „u narednih nekoliko dana nije realno očekivati da se može potpuno vratiti redovnim aktivnostima“.

Relativno kratka Vučićeva avantura u SAD-u potaknula je u Beogradu pitanja kao što su: zašto je putovao na Floridu? Je li to bio privatni ili službeni posjet? Tko je snosio troškove putovanja? Je li Trump odbio razgovarati s predsjednikom Srbije iako je ovaj najavljivao taj susret? Ima li istine u tvrdnjama da je Vučić udaljen s donatorskog skupa Republikanske stranke jer je američkim zakonom zabranjeno da strani dužnosnici prisustvuju takvim događajima jer bi se to moglo protumačiti kao miješanje u unutarnje poslove SAD-a? Zašto Vučić, unatoč bolu u grudima, nije zatražio pomoć u bolnici na Floridi, već se odlučio za desetosatni let preko Atlantika tijekom kojeg mu, ako se stanje pogorša, ne bi mogla biti pružena liječnička pomoć?

Službenih odgovora nema, ali je srpski ministar financija Siniša Mali odmah nakon toga izrazio uvjerenje da će Vučić 9. svibnja prisustvovati paradi u Moskvi.

KONAČNO SLETIO Vučić u Moskvi, Litva njemu i Ficu blokirala prelet do Rusije