Već u srpnju ove godine u Ukrajini bi se mogli održati izbori, ubrzo nakon ukidanja ratnog stanja, što Washington želi postići do 20. travnja, objavio je nedavno ugledni tjednik The Economist.

Prema navodima lista, predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prvi put izabran na petogodišnji mandat na ljeto 2019. godine, planira se kandidirati za drugi mandat. On je, naime, nedavno naložio svom timu organiziranje izbora nakon početka sveobuhvatnog prekida vatre, piše Deutsche Welle (DW).

‘Trenutačno se ne pripremamo za izbore’

“U Ukrajini trenutačno nisu u tijeku pripreme za izbore“, izjavio je 31. ožujka predsjednik zastupničkog kluba vladajuće stranke Sluga naroda David Arahamija na ukrajinskom kanalu Suspilne.

“Sve stranke i zastupnički klubovi u parlamentu bili su suglasni da bi se izbori trebali održati šest mjeseci nakon ukidanja ratnog stanja“, rekao je Arahamija.

Krajem veljače, ukrajinski parlament usvojio je deklaraciju “O podršci demokraciji pod uvjetima ruske agresije”. U njoj se podržava Zelenski i odbacuju optužbe ruskog predsjednika Vladimira Putina da Zelenski više nije legitimni šef države.

U deklaraciji se potvrđuje da će predsjednički izbori biti održani “čim bude osiguran sveobuhvatan, pravedan i održiv mir”.

Trumpov pritisak

I SAD i Rusija su više puta zahtijevali da se u Ukrajini održe novi izbori.

Američki predsjednik Donald Trump nazvao je u veljači Zelenskog “diktatorom koji nije izabran“. Međutim, u Ukrajini su, po Ustavu, izbori zabranjeni tijekom ratnog stanja.

Strahuju od ruskih napada na biračka mjesta

Mnogi Ukrajinci navikli su na svakodnevno granatiranje, ali ipak bi velike predizborne manifestacije, rasprave ili susreti kandidata i birača u sadašnjim uvjetima bili izuzetno rizični. Stoga Kijev u svim razgovorima zahtijeva sigurnosna jamstva. Tako bi primirje trebalo važiti ne samo na fronti, nego bi trebalo osigurati da biračka mjesta ne postanu mete zračnih ili terorističkih napada.

I nije isključeno da se tako nešto može dogoditi, upozorava Olga Ajvasovska, direktorica društvene mreže Opora, koja nadgleda održavanje izbora u Ukrajini.

SAČEKUŠA U WASHINGTONU Trump se prema Zelenskom ponio kao prema balavcu; Putin zadovoljno trlja ruke

“S obzirom na napade na regrutne centre i sabotaže željeznice, treba računati s tim da će Rusija nešto slično učiniti i s biračkim mjestima. Stoga bi izborni zakon za razdoblje nakon rata trebao regulirati kako postupiti u takvom slučaju tijekom izbora ili prebrojavanja glasova, čak i kod simuliranih terorističkih napada”, kaže Ajvasovska.

Koliko Ukrajina danas ima birača?

Prvog dana sveobuhvatne ruske invazije, Središnje izborno povjerenstvo je blokiralo pristup biračkim spiskovima, kako bi zaštitilo i njega i podatke građana. U tom trenutku, bilo je registrirano oko 34,7 milijuna birača.

Tek u prosincu 2023. godine, povjerenstvo je djelomično nastavilo rad na bazi podataka. Trenutačno je usredotočeno na osvježavanje adresa biračkih mjesta, jer je Ukrajina tijekom procesa dekomunizacije i derusifikacije promijenila imena mnogih mjesta i ulica.

Također, povjerenstvo evidentira ratnu štetu. Do 2024. godine, samo na području Kijeva, 7500 biračkih mjesta je bilo pogođeno borbenim djelovanjima.

U biračkom popisu građani su upisani prema svom stalnom mjestu boravaka. Međutim, od početka ruske invazije 2022. godine, broj prognanih osoba je višestruko porastao pa ih je u prosincu prošle godine, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), bilo više od 3,6 milijuna. Mnogi od njih se ne prijavljuju na novoj adresi ili to čine sa zakašnjenjem, primjećuju stručnjaci iz kijevskog instituta Razumkov.

“Kao rezultat toga, adrese birača nisu ni ažurirane ni pouzdane“, navodi se u studiji istraživača.

Ukrajina će unajmljivati prostore za glasanje u zemljama s najviše njenih izbjeglica?

Pored prognanih, tu su i ukrajinske izbjeglice u inozemstvu, kojih je, prema podacima IOM-a, krajem 2024. bilo oko šest milijuna. Kako bi sudjelovali na izborima, oni se moraju registrirati u ukrajinskim konzulatima u zemljama u koje su izbjegli. Međutim, kako navode u ukrajinskom Ministarstvu vanjskih poslova, većina to ne čini.

Čak bi i glasanje registriranih izbjeglica u inozemstvu bilo komplicirano. Do sada su biračka mjesta uglavnom bila organizirana u prostorijama konzulata koji sad ne mogu primiti desetke tisuća građana u jednom danu. Stoga bi trebalo unajmiti dodatne prostorije, barem u velikim gradovima u kojima danas živi najveći broj Ukrajinaca.

Još uvijek, međutim, nije jasno kako postupiti s Rusijom i Bjelorusijom, gdje se, prema podacima UN-a, do kraja 2024. godine nastanilo 1,3 milijuna Ukrajinaca.

Ukrajinci u izbjeglištvu gube interes za političkim zbivanjima u domovini

Prema anketi Razumkov centra, oko 47 posto Ukrajinaca smatra da bi izbjeglice u inozemstvu trebale imati pravo glasa na izborima u svojoj domovini, dok je oko 36 posto protiv toga. Međutim, čini se da mnogi Ukrajinci u inozemstvu postupno gube interes za političkim životom u svojoj zemlji.

Anton Hruščetski iz Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) izjavio je da je samo trećina od 801 ispitanog izbjeglice, koje je KIIS anketirao u svibnju prošle godine u Poljskoj, Njemačkoj i Češkoj, izrazila želju za sudjelovanjem na sljedećim izborima.

Glasanje na daljinu moguće i putem aplikacije za izbor predstavnika Ukrajine na Eurosongu

Možda se čini da bi mnogi logistički problemi mogli biti lako riješeni glasanjem na daljinu – putem pošte, kao u Njemačkoj, ili pomoću elektronskih sustava, poput ukrajinske aplikacije Dija, koju koristi više od 21 milijun Ukrajinaca u zemlji i inozemstvu. Preko nje je, primjerice, u veljači izabran ukrajinski predstavnik za ovogodišnju Pjesmu Eurovizije.

“Ali, tad je sustav pao, zbog čega se aplikacija još ne može smatrati pouzdanom“, kritizira zastupnica Alina Zahoruiko iz vladajuće stranke Sluga naroda.

‘Rusija bi mogla utjecati na izbore’

“Rusija ne može utjecati na izbore samo fizički ili hakerskim napadima, nego i manipulacijom informacija preko medija i društvenih mreža“, naglašava Ajvasovska.

S njom se slaže predsjednik Odbora za slobodu mišljenja u ukrajinskom parlamentu Jaroslav Jurčišin iz zastupničkog kluba stranke Holos (Glas). Ipak, ukrajinski mediji i država razvili su metode za borbu protiv ruskih dezinformacija tijekom posljednje tri ratne godine.

Jurčišin dalje ističe kako će sudionici mirovnih pregovora vjerojatno odrediti datum izbora. Također, Ukrajina mora koordinirati izbore sa svojim partnerima, jer jednostavno nedostaju sredstva za njihovu provedbu.

“Mnogi aspekti budućeg primirja, a time i izbora, danas se ne mogu predvidjeti. Međutim, postoje očiti izazovi, i parlament bi već sada trebao reformirati izborni zakon kako bi na njih odgovorio”, smatra zastupnik.

U tom kontekstu, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Oleh Didenko izjavio je za list Ukrajinska pravda da će pripreme za izbore nakon završetka rata trajati duže nego što trenutačni zakon predviđa. Stoga bi, kako kaže, relevantni pravni postupci morali biti prilagođeni posljedicama rata, piše DW.

LEVČENKO Zelenskom je istekao predsjednički mandat. Zašto Ukrajina neće na nove izbore?