Vlasnici stanova diljem Hrvatske suočavaju se s ozbiljnim problemima u prikupljanju zakonom propisanih suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam, što je izazvalo napetosti u brojnim zgradama.

Hrvatski građani koji pokušavaju zakonito pribaviti suglasnost 67 posto suvlasnika u svojim zgradama za kratkoročni najam stanova nailaze na brojne prepreke. Dio suvlasnika odbija potpisati, dok neki koji su spremni dati suglasnost od toga odustaju nakon što dobiju anonimne prijetnje, upozoravaju iz Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi).

Jedna iznajmljivačica iz Zagreba opisala je kako je u poštanskom sandučiću njezine starije susjede završilo anonimno pismo s prijetnjom da ne potpiše suglasnost, piše Novi list.

STUDENTI U PROBLEMU Tisuće ih traži stan u Zagrebu, najam garsonijere košta i do 600 eura

“Danas mi je rekla da joj je u kaslić stiglo anonimno pismo u kojem joj prijete da nam ne potpiše. Bacila ga je i rekla kako mi ne može pomoći jer se boji! Takvih starijih ima puno“, navodi u svom dopisu udruzi, pitajući se kakva ih budućnost čeka kad su susjedi “dosta zli“.

Državne nekretnine uskraćuju potpise

U slučaju iz Osijeka, voditelj u Državnim nekretninama Zvonimir Markulić u pismenom odgovoru naveo je da njihovo društvo ne izdaje suglasnosti na odluke suvlasnika o kratkoročnom najmu.

“Kao trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje upravlja državnim nekretninama, zauzimamo stav u skladu s politikom priuštivog stanovanja i do daljnjeg ne podržavamo kratkoročan najam“, navodi se u odgovoru.

IZNAJMLJIVAČI OGORČENI ‘Susjedi će odlučivati o našoj imovini, narušit će se međuljudski odnosi u zgradama’

Ocjena ustavnosti zakona

Dopredsjednica Udruge SMOi Hana Matić kaže kako svakodnevno primaju pritužbe iz cijele Hrvatske. “Mnogi suvlasnici otvoreno odbijaju potpisati suglasnost iako nikada nije bilo problema s dosadašnjim iznajmljivanjem“, ističe Matić.

Prema njezinim riječima, polovica onih koji im se javljaju tek želi početi s iznajmljivanjem, dok druga polovica već iznajmljuje i mora prikupiti potpise u roku od pet godina. Udruga je već predala Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, a Matić dodaje kako se “ljudi žele osigurati da će moći nastaviti s iznajmljivanjem, jer ako to ne uspiju, razmišljaju o prodaji stanova“.

Jedan Osječanin, primjerice, prikupio je suglasnosti za 63 posto prostora u zgradi, no Državne nekretnine koje upravljaju državnim prostorima u prizemlju odbile su dati potpis.

Napetosti među susjedima

Matić tvrdi kako je ponašanje dijela suvlasnika koji odbijaju dati suglasnost “pitanje čiste zavisti“. Prisjeća se i razgovora s ministrom Brankom Bačićem, kada su upozoravali da će novi zakon izazvati sukobe među susjedima.

Navodi i primjer iz Italije: “Grad Milano investitorima propisuje da dio stanova mora biti dostupan po priuštivim cijenama, čime su spriječili getoizaciju bogatih i omogućili priuštivo stanovanje“, kaže Matić, ističući da u Hrvatskoj takvih odredbi nema.

NAJAM ‘Za 500 eura u Zagrebu nema dvosobnog stana, osim na periferiji s bakinim namještajem’

Među iznajmljivačima su i brojni branitelji. Jedan od njih iz Splita poručio je: “Bio sam u ratu pet godina, nemam braniteljsku mirovinu, sve sam uložio u apartman. Sada moj susjed, koji ne plaća pričuvu i ima problema sa svima u zgradi, odlučuje čime ću se ja baviti. Neću to mirno gledati ako mi uskrati suglasnost – od toga živim.“

Matić kaže kako je branitelja pokušala smiriti i poručila mu da pričekaju odluku Ustavnog suda. “Predano je više od tisuću zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a Sud će zbog velikog broja pogođenih ljudi morati reagirati što prije“, zaključuje dopredsjednica Udruge, piše Novi list.