Prema nacrtu proračuna Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, Ministarstvo obrane bi trebalo dobiti isti proračun kao i prethodne fiskalne godine, čime se produbljuju izazovi nedovoljnog financiranja te institucije.

Jedna od vodećih poruka posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea je potreba da europske države “odriješe kesu” kad su u pitanju izdvajanja za obranu.

Iz ove perspektive može zvučati nerealno, ali BiH je prije 23 godine ispunjavala današnji NATO standard po izdvajanjima za obranu s čak 3,9 posto BDP-a, piše Klix.

BiH za obranu izdvaja samo 0,8 posto BDP-a

Danas, prema nacrtu proračuna za ovu godinu, izdvajanja za obranu iznose samo 0,8 posto BDP-a, što je jednako izdvajanju za prošlu godinu.

Ministarstvo obrane BiH u svom zahtjevu za 2025. godinu je zahtijevalo iznos od 695.930.000 konvertibilnih maraka (oko 350 milijuna eura), a planirano je da dobije 390.502.000 KM (oko 195 milijuna eura).

Ako se uzme u obzir da je ukupni proračun Vijeća ministara BiH za 2025. godinu 1.570.500.000 KM (oko 790 milijuna eura), onda zahtjev Ministarstva obrane BiH postaje još nerealniji, jer se radi o zahtjevu prema kojem bi samo jedno od ukupno devet ministarstava na razini BiH dobilo čak trećinu ukupnog državnog proračuna.

Ono što je realnije i lošije jest da će se amandmanima i ta sredstva od 390 milijuna KM dodatno smanjivati u rebalansima proračuna, što se dogodilo i lani. Također, dodatni faktor koji bi mogao smanjiti operativnu upotrebu proračuna je najava ministra obrane Zukana Heleza o planiranom povećanju koeficijenta svim zaposlenicima Ministarstva obrane BiH.

Nedovoljno ulaganje u obranu skupo se plaća

S druge strane, ovakav zahtjev Ministarstva obrane BiH za povećanjem od 80 posto nije slučajan jer nedovoljno ulaganje u obranu dolazi s kamatama. Tako su na naplatu stigla neispunjavanja Plana modernizacije za razdoblje od 2017. do 2027. godine, koja su predviđala sukcesivno povećanje proračuna Ministarstva obrane BiH za nabavke, uz stalnu financijsku bazu koja bi pokrivala tekuće troškove.

Od 2015. godine započinju blaga rezanja proračuna Ministarstva obrane BiH, koje s jedan posto BDP-a pada na 0,7 posto 2022. godine, što se smatra najmanjim proračunom u zemljama šire regije. Od 2023. godine izdvajanja se povećavaju na 0,8 posto BDP-a, što bi, s obzirom na manjak političke vizije predstavnika probosanskih stranaka, ali i uporni stav o smanjenju Oružanih snaga BiH koji zagovaraju političari iz Republike Srpske, moglo postati dugoročni trend.

U Europi nema premijera ili predsjednika koji zagovara smanjivanje proračuna ministarstava obrane, što zdušno podržava i američki predsjednik Donald Trump.

U Sarajevu se nadaju donacijama

Paradoksalno, dužnosnici SNSD-a Milorada Dodika, koji se u BiH predstavljaju kao najveći zagovornici politike Trumpa, čine sve da se blokira dodatno financiranje Ministarstva obrane BiH.

S druge strane, za razliku od SNSD-a, koji ne krije destruktivni potencijal u odnosu na Oružane snage BiH, ni probosanska politička reprezentacija nema odgovarajući pristup, već kapitulira bez volje da politički uvjetuje klimave partnere.

Nedopustivo lošim prijedlogom proračuna Vijeća ministara BiH padaju u vodu sva obećanja dijelova vladajuće koalicije da će se uvažiti geopolitičke promjene, kao i najnovije refleksije transatlantskih odnosa.

Nastavlja se stara praksa prema kojoj radosti donacijama neće biti kraja sve dok jednog dana ne prestanu donacije i svi partneri ne zauzmu stav kakav brani i generalni sekretar NATO-a Rutte, tražeći preuzimanje odgovornosti, zaključuje Klix.

NATO U SARAJEVU Rutte: ‘Ovo nije 1992.; napadi na ustavni poredak su neprihvatljivi’